Tvrđave pišu istoriju

Prema riječima istoričara, ovaj spomenik istorije predstavlja začetak srednjovjekovnog grada, koji je osnovao bosanski kralj Tvrtko I 1382. godine, a oko kojeg se u vrijeme Stefana Vukčića Kosače formirao značajniji grad i utvrđenje.

Na tvrđavi se sačuvao jedan dio odbrambenog zida na jugoistočnom uglu iz najstarijeg bosanskog perioda.

Radikalna rekonstrukcija obavljena je u vrijeme turske dominacije, kada tvrđava zadobija današnje gabarite, oblike i visine, sve do odbrambene krune sa otvorima za topove. Sredinom 16. vijeka tvrđava se pominje kao Jaka Kula ili kao Kula Abaspaše. Početkom 18. vijeka rekonstruisali su je Mlečani i od tada datira današnji naziv. Sadašnji izgled tvrđave uglavnom su dali Austrijanci, koji su 1833. godine izveli niz dogradnji. Tvrđava tada postaje jedan od najznačajnijih fortifikacijskih punktova u gradu.

Neposredno iznad nje uzdiže se, u posljednje vrijeme i te kako poznata, tvrđava Kanli Kula ili Krvava kula.

Ona se nalazi na krajnjoj sjevernoj tački Starog hercegnovskog grada i predstavlja dio njegovog složenog fortifikacionog sistema. Većim dijelom je podignuta na čvrstoj krečnjačkoj stijeni, na visini od oko 85 m nad morem i svojom veličinom i položajem dominira gradom.

Kanli-kula se prvi put u pisanim dokumentima pominje sredinom 17. vijeka kod turskog putopisca Evlije Čelebije. Tačno vrijeme njenog podizanja se ne zna. Više faza gradnje, koje se uočavaju u njenim zidnim masama, navode na zaključak da je njen razvoj tekao duže vrijeme. Izvjesno je da je vremenom pretrpjela znatne izmjene i razaranja, pa je danas teško utvrditi vrijeme njenog nastanka, mada se čini vjerovatnim da su prvo kamenje drevni neimari postavili još u srednjem vijeku. Svoj današnji oblik tvrđava je dobila u vrijeme turske dominacije Herceg Novim, najvjerovatnije sredinom 16. vijeka. Zidana je pretežno od grubo tesanog lokalnog kamena vezanog krečnim malterom. Na osnovu načina zidanja i položaja koje zauzimaju, za pojedine segmente tvrđave moguće je utvrditi približno vrijeme njihove gradnje. Tako bi izvjesne niže partije zapadnog zida i jugoistočne kule mogli biti iz vremena rane upotrebe vatrenog oružja. Konačni oblik tvrđavi dali su Turci, dok su Mlečani, poslije zauzeća Herceg Novog, obavili određene popravke, jer je tvrđava u ratu bila znatno oštećena.

Prvobitno je Kanli-kula imala samo jednu kapiju, sa južne strane, koja je vodila u grad. Kasnije, u njemu je formiran nov ulaz koji i danas služi.

U unutrašnjosti tvrđave malo je objekata sačuvano. Posebno je zanimljiva posve dobro očuvana cisterna, koja se nalazi u zapadnom dijelu kompleksa. Očigledno je da je cisterna u nekom vremenu izgubila svoju prvobitnu namjenu i pretvorena je u zatvorsku ćeliju. Na svim zidovima cisterne nalaze se brojni crteži različitih tipova galija, predstave riba, grbovi, krstovi, imena i datumi. Svi crteži su urezani u malter i njih su, izvjesno je, izveli zatvorenici koji su svoje kazne izdržavali u ovoj "ćeliji". Crteži galija su bliski tipu galija koje je Turska koristila tokom 16. i 17. vijeka, pa se može zaključiti da je cisterna u zatvor pretvorena veoma rano i da su je Turci za ove svrhe koristili veoma dugo, sve do kraja svoje vladavine Herceg Novim, o čemu svjedoči urezana 1687. godina.

Danas je Kanli kula adaptirana u modernu ljetnju pozornicu i domaćin je muzičkih i filmskih festivala.

Tvrđava nazvana Španjola od strane lokalnog stanovništva smještena je u gornjem gradu, zadržala je svoje ime i danas, premda su je Turci ponovo gradili oko 1539 - 1548. godine, na mjestu gdje su je izgradili Španci nakratko osvojivši grad 1538 - 1539. godine i od Španaca vuče svoje ime. Zbog strateških prednosti, tvrđava Španjola smještena je na sjeverozapadnoj strani grada na nadmorskoj visini od 170 m i dominira ulazom u Bokokotorski zaliv. Sa nje se pruža široki vidokrug na prostranu teritoriju. Tvrđava je opasana masivnim zidinama sa četiri isturena kružna bastiona na uglovima. Španjola je uvijek imala svojstvo utvrđenja vojnog karaktera, sve do početka 20. vijeka. U Drugom svjetskom ratu, neko je vrijeme bila zatvor.

Danas Herceg Novi, koji, "sjedi na kraj mora i talase broji niz pučinu" već sedmi vijek zaredom sa svoga strmog brijega, sa svojih kula, skalina i zvonika gleda put mora. Ćute novske zidine i tvrđave i čuvaju tajne i priče prošlosti. Pa i onaj strašni podvig novskog kneza Lazara, branioca Novog, koji je vidjevši da je odbrana na izdisaju, svojom rukom ubio ženu i dvije kćeri, da žive ne padnu Turcima u ruke.

Citadela kula

U Herceg Novom još je postojala i tvrđava Citadela, kula sa zidinama građenim za vrijeme različitih osvajača, o čemu iz mletačkog perioda stoji već pomenuti natpis iz 1702. godine blizu kapucinskog samostana. U njenim temeljima treba tražiti tragove začetka Herceg Novog. Stradala je za vrijeme potresa 1979. godine i srušila se u more.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.