Tužilaštva u Srpskoj još uvijek bez ”Skaj” optužnica
BANjALUKA - Republičko javno tužilaštvo Republike Srpske, kao ni nadležna Okružna javna tužilaštva nisu podigla nijednu optužnicu u kojima su korišćeni dokazi i podaci iz kriptovanih alikacija ”Skaj” i ”Anom”!
Riječ je o aplikacijama za komunikaciju čije je dešifrovanje u proljeće 2020. godine izazvalo tektonske potrese među kriminalnim grupama širom svijeta, jer je istražnim organima dalo direktan uvid u najmračnije tajne, poruke i podatke koje su kriminalci međusobno razmijenjivali uvjereni da je njihova komunikacija zaštićena.
Raspakivanje ”kripti” u Evropi je dovelo do zaplijena stotina tona droge... Hapšeni su narko bosovi, oduzimana im je luksuzna imovina, ”padali” su korumpirani saradnici kriminalaca iz vlasti, bezbjednosnih službi i pravosudnih organa, za koje se ispostavilo da su, ma gdje u svijetu, bili duboko involvirani u zaštitu kriminalnih organizacija i njihovih poslova.
Hapšeni inspektori, policajci, sudija...
Sličan scenario usljedio je i u BiH. Prvo hapšenje je izvedeno u julu 2021. godine kada je u akciji MUP-a Srpske uhapšen Mladen Milovanović, nekadašnji glavni inspektor Uprave za organizovani i teški kriminalitet, zbog skrivanja bjegunca sa Interpolove potjernice. Od tada u ”Skaj” predmetima uhapšeno je na desetine osumnjičenih, među kojima i 15 policijskih službenika...
Uhapšen je i pritvaran sudija Osnovnog suda u Bijeljini Jovan Savić, kompromitovana je nekadašnja zamjenica Glavnog tužioca Tužilaštva BiH Diana Kajmaković, dok je nekadašnji savjetnik ministra bezbjednosti BiH Bojan Cvijetić optužen za organizovanje kriminalne grupe koja je, prema optužnici, švercovala više od tri tone droge. Razotkrivene su bliske veze ovdašnjih kriminalaca sa klanovima iz regiona i južnoameričkim narkokartelima, zaplijenjene su stotine kilograma droge, te otkriveni dokazi o zločinima koji su potresli BiH poput ubistva sarajevskih policajaca, ubistva Slaviše Ćuluma...
Optuženo 66 osoba, 13 priznalo krivicu
Glavni nosilac aktivnosti vezanih za ”Skaj” istrage je Tužilaštvo BiH koje je podiglo osam optužnica protiv 66 osoba, uključujući tri pravna lica. Izrečene su i prve presude. Krivicu je priznalo 13 osoba, a pravosnažno su izrečene 22 godine i 10 mjeseci zatvora. Najbliži saradnici Tužilaštva BiH u ”Skaj” istragama su SIPA, Uprava policije MUP-a Kantona Sarajevo i Uprava za organizovani i teški kriminalitet MUP-a Republike Srpske, koji su na direktnoj vezi sa Evropolom od kojeg crpe materijale iz kriptovanih aplikacija.
Njihove aktivnosti, ali i dinamiku Tužilaštva BiH ne prate tužilaštva u Republici Srpskoj, koja dosada nisu podigla nijednu optužnicu, dok je u Federaciji BiH to učinilo još samo Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu.
Kako saznaje ATV podaci iz kriptovanih aplikacija najčešće su prezentovani Republičkom javnom tužilaštvu Republike Srpske, čije Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala u pojedinim slučajevima nije bilo zainteresovano za postupanje, pa su predmeti završili u Tužilaštvu BiH.
Predmete preuzimalo Tužilaštvo BiHJedan od tih predmeta je ubistvo načelnika Sektora kriminalističke policije PU Prijedor Radenka Bašića. Nakon zločina Republičko tužilaštvo je istragu prepustilo Okružnom javnom tužilaštvu u Prijedoru, koje je u početnoj fazi smatralo da nema osnova za pritvaranje prvoosumnjičenog Dalibora Railića. Tako nije mislilo Tužilaštvo BiH po čijem nalogu je Railić uhapšen čim je pušten iz prijedorskog tužilaštva. Podaci iz ”Skaja” tada su poslužili da mu Sud BiH odredi pritvor zbog trgovine narkoticima, da bi kasnije bio optužen i kao nalogodavac Bašićevog ubistva.
Nezvanično, Republičko tužilaštvo nije bilo zainteresovano ni za istragu protiv jednog od najtraženijih evropskih bjegunaca Mladena Samardžije. Drugačiji stav je imalo Tužilaštvo BiH koje je naložilo njegovo hapšenje, a ubrzo je i pritvoren.
Dokaze iz ”Skaj” aplikacije Republičko tužilaštvo nije koristilo ni na suđenju Siniši Šakiću, koji je nepravosnažno oslobođen optužbe za teško ubistvo Slaviše Ćuluma, iako su im prepiske iz ”kripti” dostavljene putem međunarodne pravne pomoći od nadležnih organa Francuske.
Na upit ATV-a u Republičkom javnom tužilaštvu uvjeravaju da u svojim istragama koriste podatke iz kripovanih aplikacija, te da ih smatraju zakonitim.
”Tužilaštvo raspolaže određenim dokazima koji proizilaze iz kriptovanih aplikacija. Dokazi su prikupljeni putem međunarodne pravne pomoći od drugih zemalja i isti se smatraju zakonitim i u skladu su sa odredbama Zakona o pružanju međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima”, navode u Republičkom tužilaštvu.
Republičko tužilaštvo krije i statistiku
Međutim, ne žele da objelodane čak ni statističke podatke koliko su predmeta formirali na osnovu podataka iz ”kripti”, koliko izvještaja su im dostavile policijske agencije, ni koliko su optužnica podigli!?
”Tužilaštvo ne može iznositi podatke o dostavljenim izvještajima, pokrenutim istragama, niti o optužnicama koje su podignute na osnovu dokaza proizašlih korištenjem kriptovanih aplikacija, imajući u vidu da se radi o dokazima osjetljive prirode, činjenice da svako iznošenje informacija vezanih za predmet može štetiti postupku, kao i zbog ugrožavanja lica koja nisu optužena”, rečeno je u Republičkom javnom tužilaštvu Republike Srpske.
Istrage sa podacima iz kriptovanih aplikacija trenutno sprovode još Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci, te OJT Istočno Sarajevo u okviru predmeta ”Kode”, ali optužnice nisu podignute.
Sa određenim podacima iz ”kripti” raspolaže i OJT Prijedor, a tiču se ubistva Mihajla Stupara zvanog Šmit. Sud je navodno odbio da te podatke prihvati kao dokaz, jer po svemu sudeći nisu pribavljeni na zakonit način. Tužilaštva u Doboju, Bijeljini i Trebinju trenutno nemaju istrage u kojima se oslanjaju na aplikacije ”Skaj” i ”Anom”.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
