Tihomir Gligorić: RS do 2014. prelazi na jedinstvenu evidenciju zemljišnih knjiga

Rekao je ovo u intervjuu "Glasu Srpske" direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS Tihomir Gligorić.

- Stanovnici će na jednom mjestu, u Geodetskoj upravi, moći da dobiju istinit, potpun, tačan i ažuran podatak i neće biti više nikakve dileme - istakao je Gligorić.

* GLAS: Usvojen je Zakon o katastru RS, u međuvremenu je blokiran od strane Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda. Koliko je za Srpsku bitno da se to riješi?

GLIGORIĆ: Zakon o katastru omogućiće da RS do 2014. godine pređe na jedinstvenu evidenciju zemljišnih knjiga i imovinskih prava. To je jednostavniji koncept nego da imamo zemljišne knjige pri sudovima i dvojnu dokumentaciju. Stanovnici će na jednom mjestu, u Geodetskoj upravi, moći da dobiju istinit, potpun, tačan i ažuran podatak i neće biti više nikakve dileme. Kod nas je trenutno jedan projektovani haos i sadašnjom dvojnom evidencijom mi ne možemo obezbijediti pravnu sigurnost, jer gruntovnica ni za 100 godina neće imati ažurnu evidenciju, ona ima veoma stare podatke. S te strane, Zakon o katastru je neophodan za sve. Klub Bošnjaka nema nikakve stručne razloge zbog kojih Zakon o katastru nije dobar. Imali smo 2002. situaciju da OHR nametne svoje zakone o dvojnoj evidenciji. Međunarodna zajednica snosi odgovornost za to što nismo podigli svoju ekonomiju, zašto nemamo pravnu sigurnost za ulaganje. Prema procjeni Uprave, jedan godišnji budžet RS se praktično izgubi zbog toga. To je direktna šteta, a šta je indirektna niko stvarno ne zna.

* GLAS: Može li se do 2014. godine napraviti jedinstvena evidencija?

GLIGORIĆ: Napravili smo plan rada do 2015. i potrebno je da se obezbijede sve pretpostavke, Zakon o katastru, izmjene i dopune Zakona o stvarnom pravu, građevinskom zemljištu i o privatizaciji državnog kapitala. Tada ćemo imati pravnu harmonizaciju i Uprava će do 2015. godine završiti taj posao. Predvidjeli smo do 2015. godine 101 milion maraka da bi se ti poslovi završili. Nažalost, u budžetu za ovu godinu nisu izdvojena sredstva za to.

* GLAS: Kako napreduju poslovi koji su u nadležnosti Geodetske uprave, a tiču se popisa stanovništva, domaćinstava i stanova u Srpskoj?

GLIGORIĆ: Uprava je u okviru priprema za popis izradila Projekat registracije prostornih jedinica kojim su uvažene smjernice koje je dao Evrostat. Odlučeno je da se postojeća dokumentacija, odnosno pregledne karte i opisi statističkih i popisnih krugova, koji obuhvataju oko 12.000 prostornih entiteta, u potpunosti prevedu u digitalnu formu. Do sada je završeno oko 55 odsto ovog posla. Odlučeno je da do popisa svaka zgrada dobije svoj broj. Ovo još nije započeto, ali uz dobru organizaciju može biti blagovremeno realizovano.

* GLAS: Da li će, prema Vašem mišljenju, ove godine biti moguće obaviti popis u RS?

GLIGORIĆ: Uradićemo svoj dio posla u zadatom roku. Vrlo je važno da Ministarstvo uprave i lokalne samouprave organizuje sastanak sa opštinama da se vidi šta su lokalne zajednice uradile, jer one treba da popišu ulice, brojeve i bez toga popisivač ne može da radi popis stanovništva. Uprava može svoj posao da uradi do jeseni, ali je važno da se što prije obezbijedi novac, a od ukupno 18 miliona maraka za popis, 4,6 miliona maraka je dobila Uprava. Mi sada iz svojih sredstava finansiramo sve da bismo postigli planiranu dinamiku, a da imamo taj novac ubrzali bismo sve.

* GLAS: Šta je sa markiranjem granica, kada se može očekivati sastanak sa EUFOR-om?

GLIGORIĆ: Vlada RS je u više navrata tražila da se Aneks dva Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji govori o razgraničenju međuentitetske linije, konačno riješi zato što je to međunarodna obaveza. Nismo imali sagovornika na drugoj strani, jer FBiH ne želi to pitanje da riješi. Polovinom 1996. godine počeli smo to da radimo i obilježili 60 kilometara linije kod Doboja i tada se stalo.

Iznenađeni smo koliko OHR govori o građanima i o pravima građana, a onda kada građani trpe, neko ne želi da se realizuje Aneks dva koji je isključivo u službi građana, nego se vodi politika. Sa FBiH smo razmijenili teritoriju, to je dio kod Hašana, Ključa, Ribnika i kod Petrova, a onda je prestala svaka aktivnost. Mi smo uradili opis međuentitetske granice, koristili smo kartu BiH koju je koristilo Ministarstvo odbrane SAD u Dejtonu. Liniji koja je u Dejtonu povučena s jednim milimetrom, na terenu je 50 metara širine. Našli smo središnju liniju i utvrdili opis granice u dužini 1.146 kilometara između RS i FBiH. Predali smo to Vladi RS i NATO-u i EUFOR-u. Aneks dva se mora ispoštovati i međunarodna zajednica snosi odgovornost što se to do sada nije ispoštovalo.

* GLAS: Mislite li da će FBiH pristati na takvo utvrđivanje granice?

GLIGORIĆ: Međunarodna zajednica ima instrumente da nekog prisili da ispoštuje međunarodni sporazum. Ako to FBiH neće, onda je sasvim lako dokazati da ona antiustavno djeluje, a za to postoje sankcije.

* GLAS: Koji dijelovi granica između BiH i Crne Gore, Srbije i Hrvatske nisu riješeni i šta se radi povodom toga?

GLIGORIĆ: Do sada nije usaglašena granica Srpske, odnosno BiH ni sa jednom od susjednih država. Kada je u pitanju Crna Gora, dužina granične linije iznosi oko 250 kilometara. Zajedničko radno tijelo za identifikaciju granične linije je formirano i obavlja poslove popisa granične linije. Do sada je postignut visok stepen saglasnosti, a ostala su sporna pitanja u dijelu teritorije opštine Foča. Kada je u pitanju Srbija, granica je oko 335 kilometara. Tu je potrebno formirati zajedničko radno tijelo koje bi utvrdilo sporne lokalitete, odnosno hidrocentrale Zvornik i Bajina Bašta, dio pruge Beograd -  Bar koji prolazi kroz RS i područje Međurječja. Što se tiče Hrvatske, tu je dužina granice oko hiljadu kilometara, a sa Hrvatskom je sporna granica na rijeci Uni i granica kod Neuma.

* GLAS: Zašto još nisu formirana zajednička radna tijela za granice sa Hrvatskom i Srbijom?

GLIGORIĆ: Srbija i Hrvatska jesu ponudile saradnju, one takođe imaju formirane radne grupe za usaglašavanje oko granica kao i RS, ali taj posao ne ide, s obzirom na to da svako iz svog ugla posmatra i ima rješenje tog problema. Ali Hrvatskoj se sada žuri zato što ima otvoreno pitanje, ne može ući u EU sa neriješenim granicama. Ali i pored toga, i dalje je sa strane Hrvatske isključivost, insistiraju na svom viđenju. Ne žele da popuste i da nađemo kompromis.

Gruntovnice

* GLAS: Najavljivali ste pokretanje informacionog sistema koji bi omogućio stanovnicima da u svakom momentu mogu dobiti elektronski izvod zemljišne knjige?

GLIGORIĆ: Vlada RS usvojila je Studiju geoinformacionog sistema kao podsistema Vlade RS. Treba da ga riješimo do 2014. godine. To smo započeli da radimo i u ovom trenutku sve ono što je urađeno je u digitalnoj formi. To je više od 70 odsto, i danas stanovnik RS za tri minuta može dobiti posjedovni list u Upravi. Gruntovnice više nemaju razlog da rade taj posao, katastar ima mogućnost da ponudi stvarno stanje, a istovremeno u svom istorijatu dokumentacije imamo sve vlasnike koji su mijenjani.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.