Tihomir Gligorić: Problemi sa državnom imovinom tek slijede

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" direktor Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS (RUGIP) Tihomir Gligorić.

- Iznalaženje optimalnog rješenja i za ovo pitanje će potrajati. To govorim s obzirom na prevelika očekivanja nekih političkih struktura iz Federacije BiH čija javna istupanja indiciraju da treba uzeti u obzir sve ili ništa. To je poznata maksimalistička politika. Ona može da dovede u pitanje dobre namjere proizašle iz Prudskog sporazuma - kaže Gligorić.

* GLAS: Kakva je Vaša procjena kvaliteta popisa državne imovine koji je uradio tim OHR-a? Koje su prednosti, a šta su nedostaci?

GLIGORIĆ: O kvalitetu samog popisa tek se naknadno treba izjasniti. Pretpostavljam da će predsjednici vlada, kao i predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić, zadužiti stručne komisije, kakve na nivou BiH već postoje, da obave uvid u spisak i prateću dokumentaciju da bi se mogla dati ocjena da li je taj popis, ili kako to u OHR-u vole reći inventura, potpun ili djelimičan, realno iskazan. Da li je principijelan u smislu da je po istim kriterijumima popisivana imovina oba entiteta, ili je bilo selektivnog pristupa u radu timova za popis OHR-a, koji su periodi uzeti u obzir. Bez uvida u navedeni popis imovine nemoguće je dati prethodno mišljenje. Stručno mišljenje treba nužno da prethodi donošenju institucionalnih i političkih odluka. Samo takav pristup predstavlja profesionalni odgovor na ovo otvoreno pitanje u BiH.

* GLAS: Kakvu je saradnju RUGIP RS imala sa predstavnicima OHR-a i NATO-a prilikom obavljanja tog popisa?

GLIGORIĆ: Nakon što smo riješili neka stručna otvorena pitanja, odnos je bio korektan. Pružili smo neophodnu stručnu pomoć njihovim timovima na terenu. Sa predstavnicima NATO-a imali smo jedan sastanak na kome su tražili određenu dokumentaciju za neke vojne objekte. Nismo mogli da udovoljimo njihovom zahtjevu jer naša komunikacija treba da bude sa Ministarstvom odbrane BiH. Oni su izjavili da je to i trebalo da rade u smislu pružanja pomoći Ministarstvu odbrane BiH. OHR je odustao od prvobitne namjere da popisuje kompletnu imovinu "sve i svašta", te su to pitanje sveli na popis vojne imovine, imovine bivše Teritorijalne odbrane, društveno-političkih organizacija (komiteti, službe društvenog knjigovodstva, robne rezerve, neki objekti koji su predmet sukcesije bivše SFRJ i neki policijski i zdravstveni objekti).

* GLAS: Kakvi bi problemi sada, poslije obavljenog popisa, mogli da se pojave i kako ih riješiti?

GLIGORIĆ: Samo analiza i vrijeme će pokazati da li će biti nekih problema s obzirom na to da se radi o osjetljivim predloženim imovinskim pitanjima. Iz iskustva mi je poznato da uz to uvijek idu i poteškoće i prateći problemi. Dok se ne donese institucionalna i politička odluka navedena imovina u popisu, po Ustavu BiH i okvirnom Zakonu o privatizaciji na nivou BiH, vlasništvo je entiteta Republike Srpske i Federacije BiH. To tako ostaje dok se eventualno ne promijeni Ustav BiH.

* GLAS: Trenutno ne postoje ni politička saglasnost o podjeli imovine u BiH ni rješenje o načinu raspodjele. Kakvo bi to rješenje trebalo da bude?

GLIGORIĆ: Oko tog složenog pitanja tek treba da se postigne politički i pravni dogovor. Imajući u vidu sve razlike ili dosadašnja iskustva na drugim, manje osjetljivim pitanjima, iznalaženje optimalnog rješenja i u ovoj oblasti će potrajati. To govorim s obzirom na prevelika očekivanja nekih političkih struktura iz Federacije BiH čija javna istupanja indiciraju da treba uzeti u obzir sve ili ništa. To je poznata maksimalistička politika. Ona može da dovede u pitanje dobre namjere proizašle iz Prudskog sporazuma, ali pitanje mjere i uvažavanja jeste ključni problem u bosanskohercegovačkom društvu.

* GLAS: Da li je OHR ovim popisom negirao zakone koje su nametnuli bivši visoki predstavnici i znači li to poništenje odredbe Dejtonskog sporazuma da imovina koja se nalazi u entitetima pripada tim entitetima?

GLIGORIĆ: OHR u posljednje vrijeme naglašava da je to samo popis i polazna osnova za razgovore i donošenje odgovarajućih odluka u institucijama sistema i da nemaju namjeru da prejudiciraju donošenje bilo kakvog rješenja. To znači da ne žele biti u sukobu sami sa sobom jer su sami visoki predstavnici donosili odluke koje se odnose na imovinu. Očigledno da ne žele da remete postojeću pravnu regulativu svjesni da bi došli u kontradiktornosti između normativnog i stvarnog. Zato svoj posao oko popisa svode na jednu uslugu i pomoć BiH političarima.

* GLAS: Šta će u ovom slučaju biti sa imovinom koja je popisana kao državna iako je već privatizovana?

GLIGORIĆ: Prema tumačenjima iz OHR-a o tome šta treba popisati proizilazi da privatizovana imovina nije bila predmet popisa. Šta je državna imovina? Po Dejtonskom mirovnom sporazumu, sva imovina je u vlasništvu entiteta, a ono što je eventualno imovina BiH može da bude jedino ako se entiteti o tome dogovore.

* GLAS: Kako stoji stvar sa imovinsko-pravnim odnosima na putnoj infrastrukturi RS, odnosno da li su sva rješenja donesena u predviđenom roku i da li je bilo žalbi?

GLIGORIĆ: Imovinsko-pravni odnosi na cijeloj trasi autoputa Banja Luka - Doboj u dužini od 72 kilometra, pa i upravni postupci po žalbama stranaka koji su bili u nadležnosti RUGIP-a, su riješeni. Riješeni su i imovinsko-pravni odnosi u dijelu Mahovljanske petlje koja spaja dva autoputa.

Koridor 5C

* GLAS: Koliko je posla urađeno kad je u pitanju izgradnja koridora 5C koji prolazi kroz RS?

GLIGORIĆ: Tu je trenutno zastoj zbog otvorenih pitanja na nivou zajedničkih institucija BiH. Kad se riješe ta pitanja, mi smo spremni da u okviru svoje nadležnosti brzo završimo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa.

A da bismo to uradili neophodno je da BiH obezbijedi finansijska sredstva da bi se posao eksproprijacije mogao izvršiti na način kao što je to RUGIP uradila po zahtjevu Vlade RS na trasi autoputa Banja Luka - Gradiška i autoputa Banja Luka - Doboj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.