Tatari - daleko od stereotipa

Ta slika se ruši već na prvom koraku u Kazanju, prijestonici republike Tatarstan, sa šoping molovima u kojima je roba najpoznatijih svjetskih marki ili suši restorani.

Tatarska Republika ima najviši prosječni lični dohodak u poređenju sa ostatkom Ruske Federacije. Razlog nisu samo velika nalazišta nafte i gasa, već i uravnotežena politika između novog "kolektivizma", sa jedne, i divljeg kapitalizma, sa druge strane.

Tatari, koji imaju korijene u mongolskoj, turskoj i uralskoj kulturi, doprinijeli su širenju islama od istočne Evrope do Sibira. Kao trgovci i ratnici, jezdili su stepama od Mongolije do Poljske i selili se od toplih obala Crnog mora, do ledenih prostranstava Sibira.

Iako kao narod imaju vlastitu republiku u srcu Ruske Federacije, u kojoj živi oko 3,7 miliona Tatara, još tri puta toliko ih je izvan matične države, u centralnoj Aziji, na Kavkazu, Volškoj regiji, na Krimu, u Moskvi, kao i u Poljskoj i Bjelorusiji.

Glavni grad Kazanj ima 1,1 milion stanovnika, a osnovan je prije hiljadu godina. Tatari u Kazanju čine više od polovine stanovništva, a Rusi 38 odsto. Kazanj je centar ruskog islama, a religija dobija sve veći značaj.

Otvaraju se posebni muslimanski dječiji vrtići, bazeni gdje se može kupati samo u posebnoj odjeći. Planira se osnivanje i posebne poliklinike, i otvaranje specijalizovanih restorana i hotela. U cijeloj Rusiji je oko 20 miliona muslimana.

U gradu je 2005. godine otvorena jedna od najvećih džamija u Evropi, a nedavno i prvi muslimanski supermarket u Rusiji. Proizvodi koji se u njemu prodaju mogu biti samo "halal" (čisti i dopušteni), pripremljeni po islamskim, šerijatskim propisima.

Kazanj se najvećim dijelom prostire u ravnici. Samo je najuži centar starog dijela grada na brdu ispod kojeg se sastaju rijeke Volga i Kazanjka, i na kojem se nalazi kazanjski Kremlj, ograđen dugim bijelim zidinama u čijoj su unutrašnjosti istorijske građevine.

U svojim pohodima Ivan Grozni je 1552. godine grad nasilno pripojio Rusiji. Za vrijeme uprave Aleksandra Gorbatji-Sujskog većina kazanjskih Tatara bila je ubijena, prognana ili prisilno pokrštena, a džamije i palate su razrušene.

Grad je obnovljen tokom vladavine Katarine Druge Velike. Ona je izdala ukaz kojim je ponovno dopuštena gradnja džamija u Kazanju, ali diskriminacija prema Tatarima je nastavljena.

Nakon uzbudljivih istorijskih zbivanja, od smjene kraljeva do vazalstva i komunizma - Kazanj danas živi svoju renesansu. Razvija se nevjerovatno brzo, ali uz puno poštovanje tradicije i istorije.

Grad će 2013. godine biti domaćin Univerzijade. Do tada će biti produžen i kazanjski metro, za koji kažu da je sada najkraći na svijetu. Ima samo pet stanica.

Prosječna zimska temperatura u Kazanju je minus 20 stepeni, što nije dovoljno da škole prestanu da rade. Tek kada je temperatura minus 25, đaci ostaju kod kuće.

Legenda

Tatari jedu gotovo sasvim neslanu hranu i uživaju u tradicionalnom piću koje se pravi od jogurta, cvekle i meda. Svijet su "zadužili" i jednim kulinarskim specijalitetom - čuvenim tatar-biftekom, koji vuče korijene iz daleke prošlosti. Legenda kaže da su Tatari tokom svojih dugih pohoda stavljali sirovo meso ispod sedla. Vremenom se trenjem stvarala masa, kojoj su dodavali razne travke i začine. Osim sedla, recept za tatar-biftek je manje-više do danas ostao isti.

Turizam

Ljudi sa zanimanjem posmatraju strance. Biti turista u Tatarstanu još nije sasvim uobičajena stvar, ali zato jesu turistički aranžmani, koji na džambo plakatima reklamiraju, između ostalog, i ljetovanja u Hrvatskoj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.