Tajni život Ajhmana u Argentini
Iako je prošlo 50 godina otkad je izraelski Mosad pronašao i uhvatio nacističkog ratnog zločinca Adolfa Ajhmana u Argentini, detalji o 15 godina koje je Ajhman proveo u Argentini i dalje su tajna, na insistiranje njemačke vlade. Njemačka novinarka Gabrijela Veber tužila je njemačku obavještajnu službu BND na saveznom sudu, tražeći objavljivanje dokumenata.
Dosije u posjedu BND do danas nosi oznaku "strogo povjerljivo", a razlog je, tvrde - nacionalna bezbjednost.
Savezni sud u Lajpcigu provjerava gotovo 4.500 stranica tajnih dokumenata o Ajhmanu, jednom od vodećih kreatora Hitlerove genocidne politike prema evropskim Jevrejima. Sud uskoro treba da donese odluku da li su razlozi BND-a zbog kojih nastoji da zadrži objavljivanje dokumenata u javnosti opravdani i u skladu sa njemačkim zakonima koji garantuju slobodu informacija.
Organizuju se sjednice na kojima su samo trojica sudija koji jedini imaju pristup dokumentima.
- Najinteresantnije je što je količina te tajne dokumentacije zaista pozamašna - kaže advokat Remo Klinger, predstavnik advokatske kancelarije "Gojlen i Klinger", koja zastupa novinarku Veber u procesu pred sudom u Lajpcigu.
Prema dostupnim informacijama, njemačka obavještajna služba smatra da je tajnost dokumenata neophodna, jer mnoge informacije koje se u njima iznose dobijene su od neimenovane "strane obavještajne službe". Ako bi te informacije bile objavljene, tvrde u BND-u, to bi narušilo povjerenje, tako da bi njemačke službe bezbjednosti u budućnosti bile uskraćene za potrebne informacije.
- Skidanje oznake "tajno" negativno bi uticalo na buduću saradnju između obavještajnih službi Njemačke i drugih zemalja - smataju advokati koji zastupaju BND.
Uki Goni, argentinski novinar i stručnjak za odbjegle naciste, zainteresovao se za ovaj slučaj i smatra da su razlozi u kojima se pominje strana obavještajna služba samo paravan:
- Oni su jednostavno mogli da zacrne ime obavještajne službe ili ime izvora. Ta dokumenta ne bi bila neugodna za bilo koju tajnu službu, osim za njemačku - smatra Goni.
Argentinski novinar smatra da bi dokumenta otkrila uzajamne veze i kontakte između njemačke vlade i odbjeglih nacista.
U svojoj knjizi "Prava Odesa", koja iznosi kako je režim Huana Perona sistematski pomagao nacističkim ratnim zločincima, Goni argumentovano dokazuje da su bivši nacistički zvaničnici bezbrižno živjeli u Buenos Ajresu. Agenti njemačke tajne službe i nacisti posjećivali su ista mjesta i pili pivo u istim krčmama. Nacisti se nisu trudili da prikriju svoje stavove:
- Ušli bi, lupili petama i uzdigli desnu ruku u znak pozdrava - rekao je Goni.
U takvom okruženju, Ajhman nije osjećao potrebu za pretjeranim skrivanjem. Njemačka ambasada u Buenos Ajresu izdala je njemu, supruzi i djeci pasoše na njihova imena, isto kao i ozloglašenom nacističkom doktoru Jozefu Mengeleu.
Advokat Gojlen smatra da se najosjetljivije informacije u dokumentima tiču Ajhmanovog avionskog leta iz Njemačke:
- Bio je veoma pričljiv u Jerusalimu, jer je znao da neće još dugo živjeti - kaže Gojlen.
Prema njegovim riječima, Ajhman je detaljno opisao ko mu je pomogao prilikom bijega iz Njemačke, a zatim i iz Evrope, što su za Izraelce bile više nego interesantne informacije.
- Vrlo je vjerovatno da su Ajhmanu pomogli zvaničnici Njemačke, Italije i Vatikana - tvrdi njemački advokat.
Oklijevanje Zapadne Njemačke da traži i uhvati nacističke ratne zločince je veoma dobro dokumentovano:
- Šta mislite zašto je Fric Bauer, tužilac u slučajevima "Aušvic "i "Frankfurt", putovao u Izrael da tamošnjim vlastima da informacije o Ajhmanovom boravištu, a to nije rekao u Berlinu? On jednostavno nije imao povjerenja u vlasti Njemačke - ističe Vilhelm Ditl, bivši agent njemačke obavještajne službe i autor knjige o Ajhmanovoj otmici i odvođenju iz Argentine u Izrael.
Bauerov biograf Irmtrud Vojak slaže se sa ovim razmišljanjima. On smatra da tužilac Bauer nije bio voljan da podatke o Ajhmanovom boravištu da vlastima u Berlinu, jer je u njenoj službi bilo dosta bivših nacista:
- To potvrđuje i činjenica da je bivši nacista Verner Junkers bio ambasador u Argentini - rekao je Vojak.
Bauer je prije svega strahovao od moguće dojave Ajhmanu.
Njegov sin, Rikardo Ajhman, arheolog iz Berlina koji je više puta izrazio gnušanje zbog očeve uloge u Drugom svjetskom ratu, takođe se zalaže za objavljivanje svih dokumenata:
- Šta god da je u tim dokumentima, vrijeme je da se sazna i obavi naučna procjena - kaže on.
Rajner Gojlen je uvjeren da će suđenje u Lajpcigu donijeti rezultate:
- Pretpostavljamo da će dosta dokumenata biti objavljeno, mada će cenzura uraditi svoje - kaže on.
Novinar Goni smatra da objavljivanje dokumenata neće naškoditi reputaciji Njemačke, već naprotiv:
- Šta god je njemačka tajna služba radila 50-ih godina, više nikog ne treba da brine. Jedino što treba da zabrinjava je pokušaj prikrivanja tih informacija - kaže on.
Izvor
Činjenica da su dokumenta povjerljiva neizbježno je izazvala spekulacije o porijeklu obavještajnih podataka navedenih u njima. BND je pojasnio da one nisu došle od američkog izvora, a uglavnom se smatra da je izvor podataka bio Mosad, čiji agenti su i uhvatili Ajhmana u Buenos Ajresu 1960. godine. Ajhman je zatim transportovan u Izrael, gdje je osuđen na smrt vješanjem.
Preveo: Milenko Kindl
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
