Tajne poznatih tresu javnost

Činjenica da je samo o kontroverznoj američkoj pjevačici, Ledi Gagi, tokom dvije godine napisano čak 39 biografija, pokazuje koliko je interesovanje javnosti za privatni život poznatih.

Nekretnine od kojih "boli glava"

Revolucija digitalnih medija i sve veća povezanost svih dijelova svijeta putem interneta, uslovila je da se i za mnoge domaće poznate ličnosti otkriju tajne koje su dugo i uspješno čuvali. Ne radi se tu više samo o nagađanjima i tračevima, već i o dokazima i tvrdnjama u koje je teško povjerovati, ali ih niko ne osporava. Jedan od najsvježijih primjera je još neobjavljena knjiga hrvatske novinarke Irene Divković-Milanović "Kondo, kondo", u kojoj autorka dokazima potkrepljuje svoje tvrdnje o basnoslovnom bogatstvu i vrijednim nekretninama koje slavne ličnosti iz bivše Jugoslavije posjeduju širom svijeta. Neke zanimljive i nevjerovatne detalje iz knjige otkrila je i "Glasu Srpske".

- Većina zvijezda iz bivše Jugoslavije apartmane je kupovala u Americi. Sve informacije za knjigu prikupila sam legalnim putem pretražujući javne registre. Istražujući shvatila sam da sve podatke iz SAD možete dobiti onlajn za neznatne dolarske iznose ili u nekim slučajevima posve besplatno - rekla je Divković-Milanović.

Hrvatska novinarka tvrdi da je istraživala i vrijednosti nekretnina Gorana Bregovića u Parizu i njegov život u Americi.

- U Parizu Bregović ima stan u ulici Lankri gdje je prosječna cijena kvadrata 7.500 evra. Kad je živio u Americi, kralj balkanskog folka živio je u neboderu s druge strane rijeke Hadson, gdje se cijene kreću od 150.000 do milion dolara za apartman - otkriva Divković-Milanović.

A otkriva i nevjerovatnu činjenicu o rođenom Banjalučaninu, Ivanu Ljubičiću.

- Hrvatski teniser ima apartman u Monaku i to u najskupljoj ulici na svijetu, Aveniji princeze Grejs. Tu se ne radi ni o kakvoj vili s bazenom i slično, nego o neboderu kakvih je pun Monako. Ljubičićev se zove "Columbia Palace", ima 34 sprata i 108 metara visine, te izvrsnu lokaciju, iz apartmana puca savršen pogled na najskuplju rivijeru na svijetu. Cijena kvadrata u Ljubičićevoj aveniji u Monaku penjala se do 133.000 evra. Uzmemo li u obzir da je najmanja kvadratura za dvosobni apartman 80 kvadrata, vidimo da se radi o iznosima od kojih "boli glava" - otkriva autorka knjige "Kondo, kondo".

Ona naglašava da mnogi poznati sportisti kupuju nekretnine u Monte Karlu i Monaku zbog poreskih benefita.

- Tamo je nekretninu kupio i hrvatski skijaš Ivica Kostelić. Njegov otac Ante patriotizam uvijek stavlja na prvo mjesto, ali kad su u pitanju nekretnine, tu je neka sasvim druga priča, Monako je očigledno bolja destinacija od Hrvatske - kazala je Divković-Milanović.

Što se tiče Severininog momka Milana Popovića, tu je stvar još zanimljivija. U medijima se o njemu stvara slika turbouspješnog mladog čovjeka, hedoniste, globetrotera, kralja bakra, galantnog "Džeka" na balkanski način.

- Moja otkrića koja će uskoro izaći u knjizi imaju posve drugu dimenziju. Njegov biznis se vrti na relaciji Kipar, Majami, Kazahstan, Britanska djevičanska ostrva. Tu se radi o poslovanju preko of-šor firmi, dakle u poreskim svjetskim oazama, i to uglavnom preko ovlašćenih agenata iz tih zemalja. Iza njega se vuku dugovi, sudski procesi, optužbe po ruskim medijima. No, najsočniji dijelovi biće objavljeni u knjizi - naglasila je Divković-Milanović.

Naručena istina

Istinitost biografija i priča o slavnim ličnostima i kod nas i u svijetu zavisi od toga ko ih piše, a nerijetko se neke od njih naručuju od strane samih zvijezda.

- Zavisi ko piše te biografije i priče i radi li se o sofisticiranom marketingu. U SAD prolaze istinitije, najčešće negativnije, biografije slavnih. Najsvježiji primjer je Endrju Morton sa biografijom Anđeline Džoli. Domaće zvijezde za razliku od svjetskih imaju jedan problem. Neke nastoje da sakriju imovinski status, pa tako i nekretnine. U Americi je popularno razmetati se bogatstvom. Gledali smo desetine emisija koncipiranih kao: dobro je biti Anđelina Džoli, ima vilu, privatni avion, kuću za odmor, milione na računu. Kod nas to nije sasvim legalizovano, valjda zato što je najviše zarade upravo "na crno". U knjizi ću objaviti neke podatke koji se prosječnim ljudima čine nevjerovatnim, malo ko može povjerovati koliko je bogataša nastalo u posljednjih dvadesetak godina i da nisu milione samo pohranili na računima nego su pokupovali i nekretnine, kao da su iz bogate Švajcarske, a ne iz prilično siromašnih zemalja zapadnog Balkana - objasnila je Divković-Milanović.

Prema njenim riječima, slavni se, kad su u pitanju skrivanje detalja, ponašaju kao i obični ljudi, odnosno skrivaju slabosti i skandale, a favoriziraju pozitivne, često propagandističke vijesti.

- Radeći na knjizi "Kondo, kondo" uočila sam da će poznati, poput Lepe Brene plasirati u javnost da imaju nekretninu na Floridi, ali će zatajiti da je ista kupljena na kredit, tako da je na njoj i hipoteka. Lepa Brena je sa mužem prošle godine u avgustu kupila kuću u Majamiju na kredit. Vila je plaćena 960.000 dolara. Brenina vila ima četiri spavaće sobe, tri kupatila i bazen - naglasila je Divković-Milanović.

Skrivaju slabosti, a naglašavaju pozitivne stvari

Kada su u pitanju stvari koje poznate osobe i javne ličnosti najviše kriju od javnosti, Divković-Milanović otkriva da se neki razmeću nekretninama koje su pod hipotekom, dok drugi "skrivaju bogatstvo kao zmija noge".

- Slavni najčešće skrivaju finansijske nevolje, probleme sa zakonom, tužbe negativnih sudskih ishoda... U knjizi "Kondo, kondo" otkrivam kako najskuplju nekretninu u Americi ima hrvatska džet-seterka, koja se bogato udala, no ubrzo je ostala udovica. Kroz njen slučaj se vidi da nekada ekspresni brak donese puno više novca nego što su recimo zaradili Lepa Brena ili Goran Bregović sa milionima prodatih albuma - kazala je autorka.

Dodaje da prava slika njihovog bogatstva u odnosu na onu koja je predstavljena u javnosti zavisi od toga da li se radi o "pravim" bogatašima.

- Čini mi se da stvarni bogataši nastoje da žive anonimno i ne pokazuju bogatstvo, posebno ako je kupljeno kešom ili zarađeno sumnjivim poslovima. Istražujući materijale za svoju knjigu otkrila sam da je jedan hrvatski tajkun kupio dvorac u Evropi, vrijedan više od deset miliona evra. Drugi hrvatski tajkun, rodom iz okoline Banjaluke, ima nekretnine u blizini Sent Morica, a ni jedan ni drugi to nikada nisu iznijeli u javnost - rekla je Divković-Milanović.

Ljudi vole da žive tuđe probleme

Privatnim životom domaćih estradnih zvijezda i drugih javnih ličnosti svojevremeno se bavio i srpski novinar Aleksandar Saša Ignjatović, autor knjiga "Tajne srpskog džet-seta", koji je, iako ne otkrivajući identitete osoba o kojima je pisao, javnosti otkrio neke od najintimnijih detalja iz njihovog života. Ipak, svako ko malo pomnije prati zbivanja na sceni može da prepozna većinu likova.

Ignjatović kaže da su tri dijela knjige "Tajne srpskog džet-seta" otkrile mnogo toga "skrivenog" iz života javnih ličnosti.

- Ponekad zaista nije bitno ko je junak neke priče, već samo saznanje da se takve stvari dešavaju i ljudima koji se bave javnim poslom i da nije sve slatko, bajno i sjajno kao na malom ekranu ili u tabloidima - kaže Ignjatović.

Do materijala za pisanje knjiga Ignjatović kaže da mu nije bilo teško doći, budući da se godinama bavio novinarstvom.

- Na taj način sam bio svedok mnogim zanimljivim pričama koje, zbog nedostatka konkretnih dokaza, dokumenata i fotografija, nisu mogle da budu objavljene u novinama. Knjiga sa skrivenim imenima bila je jedini način da te priče izađu na svetlo dana - kaže Ignjatović.

Tvrdi da su u knjigama iznesene činjenice, samo malo dorađene autorskim pečatom, te da su mu dvije decenije "druženja" sa poznatima, kroz posao koji je radio, omogućile da sazna mnoge stvari do kojih njegove kolege nisu mogle da dođu.

Govoreći o pojedinostima koje javne ličnosti žele zadržati za sebe, Ignjatović kaže da su se do prije desetak godina poznati još i trudili da sakriju "neslavne" pojedinosti iz svog privatnog života, ali da se u posljednje vrijeme taj stav drastično mijenja, te da su mnogi spremni na sve samo da bi se našli u medijima.

- Tu je već reč o polupoznatima i kvazipoznatima, dok se prave zvezde uvek trude da makar mali deo svoje intime zadrže u tajnosti - kaže Ignjatović.

Govoreći o velikom interesovanju za život javnih ličnosti, autor najprodavanije knjige u Srbiji 2008. godine kaže da svuda u svijetu obični ljudi više vole da žive tuđi nego svoj život.

- To se posebno oseća u vremenu tranzicije, kada ljudi svoje brige žele da zaborave i prepuste se "uživanju" u brigama i nevoljama poznatih. Tako lakše podnose svoju muku - kaže Ignjatović.

Pokeraško lice Ledi Gage

Veliku prašinu kada su u pitanju biografije slavnih koje prikazuju "drugu stranu medalje" njihovih života podigla je jedna od najnovijih knjiga o Ledi Gagi.

Njujorška novinarka koja je bila nominovana za Pulicerovu nagradu Morin Kalahan u novoj biografiji o Gagi koja se zove "Pokeraško lice: Uspon i uspon Ledi Gage" otkriva sasvim nove i do sada potpuno drugačije detalje o ovoj pjevačici.

Kalahan u knjizi od 250 stranica otkriva potpuno nepoznate detalje iz života popularne pjevačice i precizno secira sve mitove i laži koje je Gaga izgradila oko sebe na putu prema tronu. - Njene priče o tome kako je oduvijek bila autsajder i da je odrasla u siromaštvu, kako je niko nije razumio pa zato ona danas tako dobro razumije svoje obožavaoce, "mala čudovišta" kako ih zove, nemaju nikakvog osnova. Gaga je odrasla okružena komforom i privilegijama, u porodici koja je voljela i podržavala. Ne samo da je imala mnogo prijatelja nego je imala i podršku roditelja u građenju karijere. Otac joj je sredio snimanje prvog demo-snimka - piše u Morininoj knjizi.

Autorka priznaje da Gaga ima "dobar nos za biznis", ali dodaje da je pogonsko gorivo iza tog velikog uspjeha bio direktno i indirektno, Gagin otac Džo.

Burne reakcije

Aleksandar Ignjatović, koji se u knjigama "Tajne srpskog džet-seta" dotakao i pitanja seksualne orijentacije nekih javnih ličnosti, testiranja na sidu, te kleptomanije, kaže da su pojedine javne ličnosti, prije svega, Neda Ukraden, Jelena Tinska i Džej, te pojedini bivši političari, burno reagovali kada je knjiga objavljena, ali da on nikada nije, niti će potvrditi da se u nekim pričama radilo o njima.

- Pojedine javne ličnosti čestitale su mi na načinu na koji sam ispričao njihovu priču. To je za mene zaista veliki kompliment - kaže Ignjatović.

Skretanje pažnje

Psiholog Aleksandar Milić ističe da osobe koje teže skretanju pažnje javnosti putem autobiografija žele da popune određene praznine u svom životu, te imaju umanjenu sliku vrijednosti o sebi.

- Za razliku od njih ljudima koji zaista imaju kvalitete nije potrebna popularizacija tog tipa i nemaju potrebu da plijene pažnju javnosti na taj način, čak im je neprijatno ako se o njima piše i ako se na taj način veličaju - objašnjava Milić.

Milić dodaje da naše društvo sve više pažnje posvećuje manje važnim, te nedovoljno kreativnim i značajnim stvarima.

- Nažalost, ljudi su više zainteresovani za kvaziumjetnost, nego za pravu kreativnost i umjetnost. Narodne mase su sve više zaokupljene vulgarizmom i banalizmom, pa nije ni čudo što se sve više čitaju knjige o privatnim životima javnih ličnosti - kaže Milić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.