Tajna tajne

Pitanje odavanja poslovne tajne je dobro regulisano zakonskim propisima, ali na prostoru Republike Srpske, do sada niko zbog toga nije odgovarao.

Tako se stiče utisak da su tajne ili dobro sakrivene ili se oni koji bi eventualno tužili nekoga za odavanje poslovne tajne pribojava da će to teško dokazati na sudu.

Dobra i kvalitetna informacija zlata vrijedi, kaže narodna poslovica. Znali su to i prije gotovo dvije decenije menayeri američke kompanije “Koka-Kola” kada su platili nekoliko milijardi dolara samo da bi neke formule i recepte za proizvodnju čuvenog pića prenijeli iz sjedišta kompanije u Atlanti u sef u Vašingtonu.

Oni koji su im tada postavljali pitanja zašto su utrošili toliki novac očigledno je da nisu razmišljali šta bi za kompaniju značilo kada bi se neko dočepao tog tajanstvenog paketa.

Inače, sastojci od kojih se ovo piće pravi su najstrože čuvana poslovna tajna. Formula se vodi pod šifrovanim nazivom i čuva u podzemnom sefu banke u Atlanti. Otvaranje sefa moguće je isključivo uz odobrenje upravnog odbora kompanije. Pravilo je da je samo dvoje zaposlenih u “Koka-Koli” u isto vrijeme upućeno u tajnu recepata i njih dvoje jedini imaju pravo da nadgledaju postupak pripreme formule za proizvodnu traku. Imena ovih ljudi uvijek su tajna i najstrože im je zabranjeno da ikada putuju istim avionom.

Za to beogradski profesor krivičnog prava dr Milan Milošević s pravom kaže ako se valjana informacija nađe u pravom trenutku i na pravom mjestu može da donese nevjerovatnu prednost i moć onome ko je posjeduje. Šta bi taj tajanstveni paket iz “Koka-Kole” značio potencijalnom lovcu na poslovne tajne može samo da se pretpostavlja.

Profesor dr Milan Milošević u svojim razmišljanjima o poslovnoj tajni kaže da je tajna svaka informacija i dokument koji pojedinci, uže ili šire grupe ljudi ili pak država čuvaju za sebe i koju dobro skrivaju od javnosti.

Tajna, kaže on može biti lična, poslovna, službena, vojna i državna. Prema njegovim riječima postoji i tajna poštanskih pošiljki, bankovnih računa, iako neki drugi pravni analitičari bankarske izvještaje, pa čak i platne liste svrstavaju u poslovnu tajnu.

Za svaku od tih tajni i u Republici Srpskoj kao i u zemljama iz okruženja postoje odgovarajući mehanizmi zakonske zaštite.

Tajnom se tako bavi i Ustav, Krivični zakon, Zakon o preduzećima i još brojni zakoni i podzakonski akti i propisi koji se donose u preduzećima (statut, odluke ili pravilnici).

Prema Krivičnim zakonu Republike Srpske poslovnom tajnom smatraju se podaci i dokumenti koji su zakonom ili drugim propisom ili odlukom nadležnog organa proglašeni poslovnom tajnom i čije bi odavanje imalo ili moglo imati štetne posljedice za preduzeće ili drugo pravno lice.

Republički Zakon o preduzećima u članu 86 kaže da poslovnu tajnu predstavljaju isprave i podaci utvrđeni odlukom preduzeća čije bi saopštavanje neovlašćenom licu bilo protivno poslovanju preduzeća i štetilo bi njegovim interesima i poslovnom ugledu.

Ima naravno još mnogo različitih definicija poslovne tajne. Pravni teoretičari i zakonodavci taj pojam definišu svako na svoj način i o tome može da se raspravlja.

Međutim, nema rasprave o kaznama za odavanje poslovne tajne. Tu je sve jasno.

- Ako nekom ispričate strogo povjerljivu informaciju koja ima karakter neke tajne lako bi vam se moglo desiti da zaradite zatvor od jedne do deset godina - kaže predsjednik krivičnog odjeljenja u Osnovnom sudu u Banjoj Luci Milenko Milekić.

To, napominje, naravno zavisi od oblika i težine tog krivičnog djela i posljedica koje su nastale odavanjem te tajne. - Tako na primjer ako je izdavanjem poslovne tajne neko svom preduzeću pričinio štetu veću od 50 hiljada maraka Sud mu može da izrekne kaznu od deset godina zatvora. Do sada nismo imali nijedan slučaj da je nekom suđeno zbog odavanja poslovne tajne - naglasio je Milekić.

Tako Krivični zakon Republike Srpske u članu 269 određuje kazne za odavanje i neovlašćeno pribavljanje poslovne tajne. Tu jasno piše “ko neovlašćeno drugom saopšti, preda ili na drugi način učini dostupnom podatke koji predstavljaju poslovnu tajnu, kao i ko pribavlja ovakve podatke u namjeri da ih preda nepozvanom licu, kazniće se zatvorom od jedne do tri godine”. Ista kazna predviđena je i za one koji protivpravno dođu do informacija koje predstavljaju poslovnu tajnu.

Ako je poslovna tajna pribavljena da bi je neko odnio u inostranstvo ili da bi se protipravno pribavila imovinska korist krivični zakon Srpske kaže da sud može da kazni okrivljenog kaznom zatvora od jedne do osam godina.

Za zloupotrebu berzanske tajne zakonodavac je predvidio mogućnost da se izrekne kazna zatvora od tri mjeseca do deset godina.

Tako je članom 270 Krivičnog zakona RS zapisano - ko poslovne podatke berze koji nisu dostupni svim učesnicima trgovanja na berzi saopšti nepoznatom licu, ili ko dođe do takvih podataka pa njihovim korišćenjem na berzi ostvari protivpravnu imovinsku korist, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do deset godina zavisno od iznosa protivpravno pribavljene koristi.

One koji uspiju da protivpravno pribave imovinsku korist veću od 50 hiljada maraka čeka kazna zatvora od deset godina.

- Informacije koje se tiču preduzeća čijim se akcijama trguje na berzi objavljuju se prema našim ustaljenim procedurama, uvijek objavljujemo prije otvaranja tržišta kapitala, dakle prije 9.30 časova - kaže direktor Banjolučke berze Milan Božić.

Prema njegovim riječima tako praktično ne postoji mogućnost da neko od učesnika na tržištu kapitala dođe do nekih značajnih podataka prije ostalih učesnika na berzi.

- Te važne informacije mogle bi se eventualno da zloupotrijebe u preduzećima čijim se akcijama trguje. Ako na primjer uprava nekog preduzeća s obzirom na to da ima podatke o poslovanju tog preduzeća pokupuje akcije sitnih dioničara neposredno prije trgovanja na berzi čini krivično djelo i sigurno bi zbog toga odgovarali - rekao je Božić.

Takvih primjera kod nas još nije bilo, ali u svijetu naravno jeste. Rukovodstvo poznatog francuskog proizvođača aviona “Erbas” ne tako davno prodali su akcije ove kompanije prije nego što je objavljena odluka da se završetak proizvodnje novog tipa aviona prolongira za dvije godine i svi su morali na sud.

Sličan sudski spor imao je nedavno i jedan od direktora “Samsunga”.

Inače sudska praksa u ovoj oblasti čak i u svijetu je kažu pravni analitičari jako siromašna. Razlog za to kažu je u činjenici da se izdavanje poslovne tajne jako teško dokazuje na sudu.

- U sprovođenju nadzora prometa hartijama od vrijednost do sada nismo imali konkretnih primjera zloupotrebe povjerljivih informacija. Inače i u svijetu je to krivično djelo jako teško dokazati. Veoma su rijetki slučajevi da neki regulator koji vodi nadzor u trgovanju hartijama od vrijednosti na sudu uspije da dokaže zloupotrebe povjerljivih informacija - navodi član Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske Željko Slijepčević.

Slijepčević kaže da u brojnim izvještajima koji su mu u posljednje dvije godine bili dostupni ne može da se sjeti nijednog konkretnog primjera.

- Mediji su nedavno pisali da je nadležna agencija u Hrvatskoj pokušala da utvrdi navodno neke nezakonitosti u trgovanju akcijama INE. Dok ništa nije objavljeno na njihovom zvaničnom sajtu vjerovatno im nije uspjelo da dokažu nepravilnosti - smatra Slijepčević.

U Sloveniji se još nisu stišale strasti zbog diplomatskog incidenta koji se zbio krajem januara ove godine.

Niko još nije uspio da objasni kako je u javnost procurila službena zabilješka sa sastanka slovenačkih i američkih diplomata održanog krajem januara ove godine u Vašingtonu. Hoće li ta slovenačka priča dobiti i sudski epilog za sada niko pouzdano ne zna.

U Republici Srpskoj u gotovo svim preduzećima normativnim aktima predviđeni su zaštitni mehanizmi za čuvanje poslovne tajne.

Do sada nije poznat nijedan slučaj da su oni korišćeni. Izdavanje poslovne tajne najčešće je predviđeno kao teža povreda radne obaveze za koju se može da izrekne mjera prestanak radnog odnosa. Bez obzira na to do sada u praksi kod nas nije zabilježen slučaj da je neko zbog izdavanja poslovne tajne dobio otkaz.

Okrivljeni nije kriv

 Nedavno je Okružni sud u Bjelovaru utvrdio da okrivljeni za izdavanje poslovne tajne nije kriv iako je jasno utvrđeno da je radeći kao mašinski tehnolog u jednom preduzeću ispričao nekom privatnom preduzetniku kako su u toj firmi pravi neki električni uređaj. Da slučaj bude još očigledniji on je za tog privatnog preduzetnika napravio sto i odgovarajuće alatke potrebne za montažu tog uređaja. Sud je utvrdio da informacije koje je okrivljeni saopštio privatnom preduzetniku nisu bile čuvane kao poslovna tajna.

Utvrđeno je takođe da je taj sto i alat koji je napravio privatnom preduzetniku rezultat kreacije i mašte okrivljenog, a ne konstruktora iz tog preduzeća. Ovakvih primjera vjerovatno bi moglo da se pronađe i kod nas ali oni još nisu dospjeli na sud.

 Nijedan slučaj

 Kako u sudskoj praksi u RS nije zabilježen nijedan slučaj da je neko odgovarao zbog odavanja poslovne tajne, tako nema konkretnih primjera ni iz Srbije. Tek jedan sudski spor registrovan je u Hrvatskoj.

 *****************

NEMA RASPRAVE o kaznama za odavanje poslovne tajne

 *****************

NAJČUVANIJA TAJNA formula za “koka -kolu”

 *****************

U RS kao i u zemljama iz okruženja postoje odgovarajući mehanizmi zakonske zaštite tajne

 *****************

NIJE ZABILjEŽEN slučaj da je neko zbog izdavanja poslovne tajne u RS ili okruženju dobio otkaz

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.