Tajkuni i dalje svete krave

Žaklina Mijatović
Tajkuni i dalje svete krave

NA Forbsovoj listi najbogatijih ljudi u svijetu za 2009. godinu, broj milijardera je smanjen na 793 sa 1.125 u prethodnoj 2008. godini. Odnosno, ukupno bogatstvo milijardera, koje je prošle godine iznosilo 4,4 hiljade milijardi dolara, opalo je na 2,4 hiljade milijardi, odnosno za 45 odsto. Ključni uzrok je svjetska ekonomska kriza na koju nisu imuni ni bogati.

Naprotiv, u zavisnosti od posla, čak su i najviše izloženi. Tako je najbogatiji Rus Oleg Deripaska takoreći preko noći izgubio oko 35 milijardi dolara, pa mu je preostalo "svega" 4,9 milijardi. Pritisnut dugovima prema bankama i ostalim povjeriocima, on je zatražio pomoć države, a predsjednik Dmitrij Medvedev je obećao podršku.

I na prostoru bivše Jugoslavije, pojedini tajkuni su zatražili pomoć države u povoljnijim kreditima i raznim drugim olakšicama. Tako se nezvanično govorilo da je najbogatiji Srbin Miroslav Mišković skrenuo pažnju vlastima da ako mu ne pomognu, onda će se 25 hiljada zaposlenih u njegovim firmama naći na ulici, odnosno na teret države. 

Analitičari kažu da u Srbiji država ne kontroliše tajkune, već tajkuni kontrolišu državu. Ovo je već nekoliko godina notorna dijagnoza, na koju ukazuje i nevladin sektor, ali niko se zbog toga mnogo ne uzrujava - ni partijski vrh, ni državni tužilac, ni krupni biznis začet u vezi sa Miloševićevim režimom sumnjivim prvim milionom.

Ono što zabrinjava i na šta takođe ukazuje civilni sektor jeste činjenica da se matrica odnosa između vlasti i krupnog biznisa nije promijenila odlaskom prošlog režima sa scene. Već gotovo cijelu deceniju nakon "oktobarske revolucije", vlast Srbije kroji zakone, propise i poreze po mjeri tajkuna i njihovih apetita, koji su sada toliki da ova društvena kasta ima ogromnu političku ucjenjivačku moć.

Samo Milorad Mišković zapošljava više od 25 hiljada ljudi, pa u svakom trenutku, a pogotovo u vrijeme ove duboke ekonomske krize, može prijetiti velikim talasima otpuštanja, što bi bila smrtna prijetnja za vlast i po vlast.

Javna je tajna da tajkuni finansiraju i poziciju i opoziciju. To treba vidjeti kao jedan od razloga što u stranačkim friziranim finansijskim izvještajima njihovih imena nema. To je nedvosmisleno prije nekoliko dana izjavio i sam zamjenik premijera i ministar policije Ivica Dačić.

- U Srbiji se, kaže Dačić, mnogi plaše da budu legalni donatori ili sponzori našim strankama, iako je to u svijetu normalno i uobičajeno, zato što ih je strah političkog revanšizma od drugih stranaka ukoliko njihova partija, za koju navijaju, ne dođe na vlast. Zato je to - kako se izrazio Dačić - crno tržište, a dešava se i da mnogi biznismeni pomažu sve stranke kako bi se unaprijed obezbijedili.

I u BiH postoji neraskidiva veza političara i tajkuna izvan očiju javnosti, koji prave razne dilove na svoju ličnu korist.

U BiH, kao i u ostalim zemljama u regionu, novi bogataši pomažu političarima i obrnuto - za finansiranje političkih kampanja i pomoć da se održe na vlasti, zauzvrat se dobivaju povoljniji krediti ili slične povlastice. Međutim, analitičari smatraju da to nije samo zbog globalne ekonomske krize, niti da postoji realna prijetnja da bi, ukoliko privatne firme velikih bogataša propadnu, došlo do bitnih socijalnih potresa.

Država nema interes da pomaže nove bogataše, već pojedince iz političkog vrha koji su jako bliski sa tajkunima. Riječ je o uzajamnom odnosu, kaže Asim Metiljević, novinar magazina "Slobodna Bosna".

- Tajkuni finansiraju kampanje i pomažu na druge načine. Političari se brinu o njihovom razvoju, povoljnijem kreditiranju i tako dalje. Tu nema nikakvog interesa države. Dapače, tu se interes države potire i afirmiše se privatni interes neodgovornih političara, koje baš briga za interes države, već vode računa o sopstvenom prosperitetu - naglašava Metiljević. 
Analitičari smatraju da crnogorska vlada do sada nije privilegovala tzv. "tajkunske kompanije", ali ipak ima slučajeva kontroverznih mjera, koje ukazuju na poseban tretman koje imaju neke kompanije. Zanimljivo je da je od tri slučaja u kojima je Vlada iskazala interes da obezbijedi određenu državnu pomoć, zapravo realizovan samo jedan projekat, i to kroz kredit od 44 miliona evra Prvoj banci koju kontroliše brat premijera Đukanovića, i u kojoj i on sam ima nešto manje od tri odsto udjela.

Ekonomski stručnjaci ne očekuju da će hrvatska vlada finansijski intervenisati kod velikih tajkuna u krizi, jer - kažu "nema novca za takve intervencije". Građani ipak ne vjeruju da će tajkuni u Hrvatskoj poput, Luke Rajića, Envera Moralića, Ivice Todorića, Ante Vlahovića, Zvonka Zubaka, Dragutina Drke, Pave Zubaka, biti prepušteni na milost i nemilost tržištu.

Predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i ekonomski strateg oporbenih socijaldemokrata Ljubo Jurčić kaže kako će Sanaderova vlada biti vrlo ograničena u onom što zna, a to su ad hok injekcije tamo gdje škripi.

Riječ naroda

Sprega politike i novih bogataša je jaka, vidljiva i svima jasna, smatraju građani Sarajeva.

"Niko ne može da opstane bez zaleđine, posebno u današnje vrijeme."
"Njihova krivična djela se ne procesuiraju na način na koji ih treba procesuirati. Sudovi su uplašeni, sudije ne rade svoj posao."
"Na narod uopšte ne obraćaju pažnju, jedino na one koji su uz njih, koji njih podržavaju".

"Samo njih štite, nikoga drugog. Neće valjda štititi sirotinju".
"Štite ih na sve moguće načine, od omogućavanja povoljnih kredita pa nadalje. To je lopovluk".

Kuknjava

- Poslodavci se uopšte nisu snašli u ovoj krizi. Njihova kuknjava zbog krize ne razlikuje se previše od njihovih prethodnih kuknjava, jer oni cijelo vrijeme kukaju da im je teško i traže pomoć od države - kaže predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana