Sve veći strah od nastanka Eurabije

Špigl
Sve veći strah od nastanka Eurabije

U malom švajcarskom mjestu Lagentalu vođena je glasačka bitka oko minareta, i čini se da nema nade za pomirenje pobjednika i poraženih. "Osjećam se poniženim i povrijeđenim", kaže Mutalip Karademi, dok njegov protivnik Danijel Zig radosno ističe: "Željeli smo da pogodimo njihov simbol, i uspjeli smo u tome."

Zing je spriječio izgradnju minareta što je bilo suprotno Karademijevim željama, i uspio je u namjeri da izgradnju svakog sljedećeg minareta u Švajcarskoj proglasi nezakonitom. On je bio jedan od organizatora referenduma koji je sa 57,5 odsto glasova švajcarskih birača bio uspješan. U švajcarski ustav biće uvršćena sljedeća rečenica: "Izgradnja minareta nije dopuštena."

Referendumska volja Švajcaraca iznenadila je Evropu i svijet jer posljedice ove odluke nadilaze same minarete - one se tiču identiteta cijelog kontinenta. To je bio referendum o zapadnjačkom shvatanju islama kao prijetnje. Ovo pitanje podstiče rasprave o tome koliku je dozu islama spremna da prihvati pretežno hrišćanska Evropa? Odluka ove, u mnogim drugim pitanjima tolerantne alpske zemlje, otkriva duboko ukorijenjeni strah od islama, a taj strah postaje sve vidljiviji.

Da li muslimanski useljenici predstavljaju prijetnju evropskim vrijednostima? O ovome razmišljaju Evropljani širom kontinenta. Nedavno provedene ankete ukazuju da se izgradnji minareta protivi 44 odsto Nijemaca, a isto mišljenje ima i 41 procenat Francuza. Čak 55 odsto Evropljana islam smatra netolerantnom religijom.

Da li rezultati švajcarskog glasanja nagovještavaju da bi većina Evropljana dala isti odgovor da im se ukaže prilika?

To dijelom objašnjava žestoku kritiku koja je uslijedila odmah poslije objavljivanja rezultata švajcarskog referenduma. Francuski šef diplomatije Bernar Kušner, predsjednik Irana Mahmud Ahmadinedžad, Ujedinjene nacije i Vatikan našli su se na istoj liniji. Njihov zajednički stav je da su referendumom prekršeni principi slobode vjeroispovijesti i ustanovljena diskriminacija. Turski ministar za Evropsku uniju pozvao je muslimanske investitore da ulažu novac u Tursku umjesto u Švajcarsku, a premijer Redžep Tajip Erdogan rekao je da referendum odražava "sve izraženije rasističke i fašističke stavove u Evropi".

Međutim, rezultate referenduma, s druge strane, su pozdravili mnogi internet blogovi, kao i predstavnici ekstremne desnice kao što su Gert Vilder, prvi čovjek holandske Partije slobode ili francuski ultradesničarski Nacionalni front. Roberto Kasteli, jedan od najviših zvaničnika italijanske Sjeverne lige, rekao je:

- Švajcarci su nam još jednom održali lekciju o očuvanju civilizacije. Moramo poslati jasan signal kojim bismo zaustavili ideologiju koja propagira islam.

U Evropskoj uniji živi oko 15 miliona muslimana, što čini oko tri odsto ukupne populacije. Ali to je najveći procenat nego ikad ranije. Imigranti, od kojih je većina došla u sklopu talasa stranih radnika prije nekoliko decenija, donijeli su islam u Evropu.

Može li Evropa i dalje biti Evropa ako će do 2050. godine najviše osoba do 15 godina starosti koji će živjeti u Austriji biti muslimani? Ili ako je Muhamed najčešće ime koje roditelji daju novorođenčadima u Briselu i Amsterdamu, a isto ime je treće najčešće ime u Velikoj Britaniji?

Američki pisac i novinar Kristofer Kaldvel nedavno je objavio knjigu "Odraz Revolucije u Evropi: imigracija, islam i Zapad", djelo koje sa mnogo skepticizma govorio u Evropi i njenim muslimanskim useljenicima. Ono što ga je iznenadilo u vezi s švajcarskim referendumom je rascjep između većinskog protivljenja zabrani minareta koje su pokazivale prethodne ankete i značajne referendumske podrške zabrani.

Kaldvel u svojoj knjizi ne poziva na uzbunu, za razliku od drugih konzervativnih autora koji su Starom kontinentu već dali ime "Eurabija", i smatraju da će Evropa, zbog visoke stope nataliteta među imigrantima, uskoro postati predstraža "Islamskog svjetskog carstva". Međutim, Kaldvel ističe u svojoj knjizi: "Sigurno je da će se Evropa promijeniti u ovoj konfrontaciji sa islamom. Mnogo je manje vjerovatno da će islam uspjeti da se asimiluje."

U Njemačkoj tek treba da počnu ozbiljne debate o ovim pitanjima. Umjesto toga, javnost je fokusirana na pokrivke za glavu, temu koja je bila iskra sukoba između dvije kulture. Šest dugih godina Nijemci su se zamarali diskusijama da li učiteljici iz Avganistana treba dozvoliti da nosi maramu za vrijeme časova u školi u Baden-Virtembergu. Slučaj je stigao do Ustavnog suda, koji je odlučio da o tom pitanju treba da odluči svaka savezna država posebno. Od tada, u 16 njemačkih federalnih jedinica ženama prosvjetnim radnicima zabranjeno je nošenje pokrivki za glavu.

Veliku Britaniju mnogi pesimisti navode kao najuznemirujući primjer. Iako muslimani čine manje od tri odsto stanovništva, uglavnom iz Pakistana i Bangladeša, nigdje u Evropi oni nisu tako izolovani, a to je najočitije tamo gdje ih najviše ima - u Bredfordu, Djujsberiju i Lesteru.

Na ulicama Lutona, 50 kilometara udaljenog od Londona, na ulicama je mnogo žena koje nose nikabe, islamsku nošnju za žene koja ima samo proreze za oči. Muškarci su uglavnom sa sivim bradama. Na svakom ćošku su "halal" mesnice, a u gradu je deset džamija. Mujezin pet puta dnevno poziva vjernike na molitvu.

Žoslin Sezari, francuski stručnjak za islam i jedan od urednika nedavno objavljene knjige "Muslimani na Zaoadu poslije 11. septembra", britansku situaciju naziva paradoksom:

- S jedne strane, razvija se muslimanska srednja klasa, dok istovremeno Britanija je zemlja sa najvećim brojem muslimana koji žive u izolovanim distriktima i usvajaju radikalne islamske ideje.

Francuska se odnedavno bavi pitanjem koliko islam treba da bude vidljiv unutar njenih granica. Ta rasprava se uglavnom odvija u jednoj prostoriji bez prozora, u podrumu francuskog parlamenta. Tu zasjeda istražni odbor koji će odlučiti o dozvoli za nošenje burke, islamske nošnje koja pokriva cijelo tijelo. Predsjednik odbora, Andre Žerin, dugogodišnji gradonačelnik Liona, po ubjeđenju komunista, smatra da burka predstavlja prijetnju idejama Francuske republike.

Optužbe

Mnogi muslimanski vjernici optužuju Evropljane da islam izjednačavaju sa burkom, burku sa talibanima, a talibane sa Osamom bin Ladenom. Smatraju da se o njima govori kao da su svi ekstremni, i kao da ne žive već decenijama u Evropi.

preveo: Milenko Kindl

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana