Svakih 15 dana izumre jedan jezik

U Kini živi zvanično priznatih 56 etničkih grupa, a vjeruje se da ima na stotine raznih etničkih podgrupa, čiji pripadnici govore različite jezičke varijante. Najveća etnička grupa je Han i u nju su se utopile mnoge druge, kroz više od tri milenijuma dugu istoriju kineske civilizacije.

Većina etničkih jezika u Kini pripada sino-tibetanskoj jezičkoj porodici, a tim jezicima govore pripadnici 29 manjina. Tu su jezici: min dong, džinju, mandarinski, pu-ksian, huizou, min zong, dungan, gan, haka, ksijang, min bei, min nan, vu, jue.

Postoje razni varijeteti samog kineskog jezika: 70 odsto stanovnika govori mandarinski, a među etničkim grupama najviše su zastupljeni zuang (tai), mongolski, tibetanski, ujgurski, hmong i korejski.

Neki od ovih jezika su već ugroženi. Na primjer, jezikom manću, koji postoji u kineskoj sjeveroistočnoj provinciji Lijaoping, govori jedva nekolicina ljudi, od oko 10 miliona.

- Razumijem jako malo i svakodnevno kažem jedva nekoliko riječi. Moja djeca ne znaju ni toliko, uče samo kineski - kaže Du Mei iz etničke grupe Eveki, koja živi duboko u unutrašnjosti Mongolije. Eveki ima jedva 30.000 duša.

U južnoj kineskoj provinciji Fudžijan, naočigled svih, izumire jezik će kojim govori svega oko 1.000 ljudi, od skoro 800.000 pripadnika manjine.

- Naš jezik ima samo govornu formu, nema znakova za pisanje, tako da ga je teško očuvati - kaže Lei Džinm, sjećajući se nekoliko riječi naučenih od predaka, dok svojoj djeci sve objašnjava samo na kineskom.

Mladi u Kini, takođe, sve više govore "svjetske jezike", ali ohrabruje to što poznaju globalnu internet mrežu na kojoj je zastupljeno i kinesko pismo, što će omogućiti da jezička narječja i etnički dijalekti ostanu zapisani.

Sve više manjinskih jezika u Kini se pojavljuje na internetu. Tome su se obradovali lingvisti. Ovih dana je u Kini pokrenut novi projekat kojim bi se upotpunila vokalna baza podataka svih kineskih jezika i dijalekata.

Manjinski etnički jezici u Kini, pa i širom svijeta, ugroženi su i pod pritiskom preovlađujućih "super jezika", kao što su engleski, španski, arapski, hindu i mandarinski.

Prema podacima Ujedinjenih nacija, od oko 6.900 jezika koliko se trenutno govori u svijetu, čak dvije trećine njih je način sporazumijevanja zajednica u prosjeku oko 10.000 ljudi. Biološkim izumiranjem tih zajednica nestaju i jezici. Danas je taj proces još brži, u posljednje tri generacije je izumrlo više od 200 jezika.

Podaci UN svjedoče da čak 96 odsto ukupnog broja jezika u svijetu govori svega tri odsto stanovništva planete. Atlas ugroženih jezika Organizacije UN za kulturu i nauku pokazuje da je 229 jezika trenutno pred izumiranjem.

Najviše jezika govori se u Papui Novoj Gvineji (850), slijede Indonezija (670), Nigerija (410), Indija (380), dok po oko 200 manjinskih jezika imaju Kamerun, Meksiko, Kongo, Australija, Brazil...

Međutim, dok najveći broj jezika nestaje u domorodačkim plemenima, ni razvijeni svijet nije pošteđen.

Globalizacija i masovna kultura doprinose da se, na primjer, na Starom kontinentu, Evropi, gase narječja i jezici mnogih etničkih grupa.

Na listi ugroženih su bretonski u Francuskoj, livonski i karaimski u Litvaniji, sjevernofrizijski i donjošleski u Njemačkoj, romsko-grčki, moličkohrvatski i judeoitalijanski u Italiji, kašupski i vilamovski u Poljskoj, leonski i aragonski u Španiji, valonski u Belgiji, kao i frankoprovansalski, keltski, vodski, nekoliko laponskih govora.

Među evropskim jezicima kojima prijeti izumiranje je i irski, inače jedan od zvaničnih jezika Evropske unije, kojim govori svega 70.000 Iraca, iako se uči u školama.

Jedan čovjek

U svijetu samo po jedan čovek zna, na primjer, etnički aboridžinski kuku tajpan (Australija), uru (Bolivija), lea (Papua Nova Gvineja), dok troje ljudi u Boliviji mogu da razgovaraju na jeziku canićana.

priredio: Milenko Kindl

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.