Svaka generacija svoje idole ima

D. Stokanić, S. Amidžić
Svaka generacija svoje idole ima

Većina mladih ljudi danas se strasno vezuje za određene ličnosti, grupe, pa i predmete, od kojih sebi stvaraju idole, a koji su plod sopstvene mašte, i takvima se, većim dijelom svog života, klanjaju i služe.

Istraživanja koja su obavljena proteklih decenija jasno ukazuju na promjenu društvenog sistema vrijednosti. Na vrhu liste uzora 1978. godine bio je nekadašnji jugoslovenski predsjednik Josip Broz Tito. Njega je za svog idola izabralo čak 90 odsto ispitanika, a za njim su slijedili ugledni naučnici, pisci, umjetnici, glumci i pjevači, poput Nikole Tesle, Džona Travolte, Merilin Monro, Brusa Lija, Zdravka Čolića, Desanke Maksimović, Milene Dravić, Marejje Kiri...

Na vrhu liste istraživanja iz 1991. godine bila je Madona. Društvo su joj pravile ličnosti iz srpske tradicije i istorije, poput Miloša Obilića, Svetog Save ili, recimo, Draže Mihailovića, preko sportista Monike Seleš, Dragana Stojkovića Piksija i Darka Pančeva ili holivudskih superstarova Mela Gibsona i Silvestera Stalonea, sve do političara Vojislava Šešelja.

Na osnovu istraživanja sprovedenih u posljednjoj deceniji pokazalo se da Madonina popularnost ne jenjava. Među novim uzorima našli su se i bivši premijer Srbije Zoran Đinđić, kao i bivši predsjednik SR Jugoslavije Slobodan Milošević, multimilijarder Bil Gejts, domaće i svjetske zvijezde estrade Svetlana Ražnatović i Dženifer Lopez.

Na jednom mjestu u Svetom pismu je napisano: "Idoli su ništa", a na drugom: "Idoli su demoni." Sam po sebi idol je duhovna obmana, praznina, ali ovu prazninu, ovaj duhovni vakuum ispunjavaju mračne sile. Zbog toga se čovjek koji je više vezan za tvorevinu nego za Tvorca nalazi pod uticajem demonskih sila.

Ugledanje dovodi do samoodricanja i fanatizma

Psiholog Aleksandar Milić rekao je da su ekstremni stavovi, ponašanja, kao i takva ispoljavanja odnosa prema nečemu povezani sa unutrašnjim neskladom.

- Sve te praznine ljudi snažno nadoknađuju identifikacijom sa nekim drugim, odnosno poistovećivanjem sa uzorom, pored koga se osnažuje i uveličava, tačnije pronalazi sebe. To nije slučaj samo sa nekim zvijezdama, nego i sa fudbalskim klubovima, partijama i drugima - rekao je Milić i dodao da ti ljudi nemaju svoj identitet, jačinu ličnosti i snagu.

Među uzrocima ovog društvenog problema, naveo je Milić, jeste nemogućnost dokazivanja na drugim položajima.

- Ljudi kad ne rješavaju svoje probleme, rješavaju tuđe, tačnije nalaze sebe u nekom drugom kontekstu, bez obzira o kojoj se ličnosti radi, koliko je ona udaljena i interesom vezana. Ta osoba njemu služi za zadovoljenje njegovih unutrašnjih psihosocijalnih potreba - objasnio je Milić.

Društveni kontekst ovu pojavu omogućava, zato što ne pruža ljudima aktivnosti, zaposlenje, usavršavanje, napredovanje, razvoj porodičnog ambijenta.

- Ova pojava ljude dovodi do samoodricanja i fanatizma. Ljudi napuste sebe i preuzimaju tuđe interese, rade za neke duge potrebe, samo da bi zadovoljili svoju taštinu i nadoknadili samopouzdanje - rekao je Milić.

Prema njegovim riječima, već u doba mladalaštva počinje potreba za identifikacijom i uzorima.

Milić je rekao da na omladinu najviše, kad je u pitanju uzor, utiču sredina i okruženje iz kojeg dolaze.

- Omladinac koji je devalviran i izopačen može da krene van sistema vrijednosti i da bira loše uzore. Ako je osoba voljena, onda će se ona identifikovati u okviru svog aktiviteta sa uzorima koji su kreativni, kompetentni, dobronamjerni i koji su u sistemu poželjnih vrijednosti - rekao je Milić.

U posljednje vrijeme, dodaje Milić, sve više do izražaja dolaze slabosti.

- Ono što ne možemo da preokrenemo u bolje, pokušamo da prihvatimo kao dobro. Imamo mnogo negativnih pojava u zajednici, od porodice, škole, u javnom životu. Od onoga što je loše mi pravimo dobro, odnosno od mana pravimo vrline - rekao je Milić.

Dodao je da je ova pojava alarm da se više oplemeni vaspitni rad u školama, porodicama, kao i da se podigne nivo slobodnih aktivnosti.

Mladi podložni uzorima

Sociolog Biljana Milošević smatra da može biti nekoliko razloga zašto ljudi žele i zašto biraju da im neki ljudi budu uzor.

- Tu, naravno, ima pozitivnih i negativnih strana. Pozitivne su u svakom slučaju u smislu da je neko uspješan, ostvaren, ko djeluje pozitivno, prosto takve osobe nesvjesno postaju uzori - kazala je Miloševićeva.

Dodaje da ako se neko maksimalno trudi da oponaša nekoga,  to i nije zdravo, s obzirom na to da se u tom slučaju radi o nestabilnosti ličnosti, o nekome ko nema svoje "ja", ali ni dozu originalnosti.

Prema njenim riječima, kompletno preuzimanje nečijeg ponašanja, izgleda i stavova nije preporučljivo i nije normalno jer zalazi u sferu patološkog.

- U životu treba imati određenu dozu poštovanja prema nekome ko je pozitivan, ima osobine koje su društveno poželjne, onda to i nije toliko loše - rekla je Miloševićeva i istakla da to samo može uticati na povećanje broja pozitivnih osoba u okruženju takve osobe.

Naglašava da je karakterističnije da mlađe osobe traže sebi uzore, ili osobe koje će poštovati.

- To je period njihovog života kada oni traže takve ljude na koje će se na neki način ugledati i tada lutaju u svakom smislu, od izgleda pa nadalje - kazala je Miloševićeva. 

Omladina se sve više divi i poistovjećuje sa vodećim sportistima, naučnicima i istorijskim liderima.

Sport nadmašio estradu

Estradne ličnosti su najviše potisnuli sportisti, poput tenisera Novaka Đokovića, Ane Ivanović i Jelene Janković. I fudbaleri Nemanja Vidić, Siniša Mihajlović i Branislav Ivanović na vrhu su liste uzora mladih.

Tek svaki dvadeseti za uzora izabere neke druge ličnosti, najčešće roditelje, nastavnike, književnike i druge umjetnike.

Superheroji loši uzori

Agresivni i sarkastični ili neodgovorni i lijeni, to su modeli superheroja koji se "serviraju" današnjim dječacima. Za razliku od ranijih romantičnih boraca za pravdu, današnji heroji nisu dobri uzori adolescentima, upozoravaju psiholozi.

Navijači

Navijači čine razne ludosti ne bi li njihov klub pobijedio. Kada Crvena zvezda igra neku važnu utakmicu, jedan okorjeli navijač kaže da mora da ima nešto crveno od garderobe na sebi, najčešće majicu ili duks. Isto tako, kada je derbi, izbjegava da dodirne bilo šta crno. Grupa navijača jednog kluba nedavno je u Banjaluci fizički napala momka i djevojku koji su prolazili pored njih jer je mladić na sebi imao Zvezdin duks.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana