Sud i Tužilaštvo BiH vode organizovanu političku hajku

U tom stavu jedinstveni su brojni pravnici, analitičari i političari koji dodaju da su takvi pokušaji ipak apsurdni i da su i u međunarodnoj zajednici shvatili da je takva koncepcija neodrživa.

Ističu da se preko Suda BiH uporno političkim optužnicama pokušava predstaviti da je Republike Srpska kriminalna, dok istinski kriminalci slobodno šeću ulicama. Ista je stvar sa sa dijelovima FBiH sa hrvatskom većinom, dok je kada su u pitanju Bošnjaci situacija obrnuta. Tamo nema državnog, ali ima stvarnog lriminala.

- Sud i Tužilaštvo BiH vode organizovanu političku hajku na srpske i hrvatske političare. Odavno postoji sistem u radu Suda i Tužilaštva BiH prema kojem bi srpski političari trebalo da se označe kao organizovana kriminalna grupa koja je činila vrh vlasti RS. Dešavanja na tom fonu aktuelna su u posljednje četiri godine. Sve što se i danas radi prema političarima iz RS, ide u tom smjeru - kažu advokati i prvnici.

Šarović, Mandić, Ivanić, Đerić

Sud BiH je, preuzimao predmete koji su se ticali srpskih političara i isključivo pravosuđa RS u svoju nadležnost. Procesi protiv Bošnjaka, ako ih je bilo, istovremeno su ostavljani  federalnim sudovima u nadležnost i u tim slučajevima Sud BiH se nije proglašavao nadležnim.

 U slučaju bivšeg predsjednika RS i srpskog člana Predsjedništva BiH Mirka Šarovića, bivšeg ministra pravde RS Momčila Mandića, bivšeg premijera RS Mladena Ivanića, bivšeg ministra unutrašnjih poslova RS Zorana Đerića i drugih javnih ličnosti iz Srpske, Sud BiH je preuzimao te predmete iako su oni bili u nadležnosti entitetskog zakonodavstva. To je bio slučaj ne samo u predmetima za organizovani kriminal, već i po drugim osnovama.

Mirko Šarović kaže da je, i pored insistiranja njegovih advokata i ukazivanja na to da je predmet koji se vodio protiv njega u nadležnosti entitetskog zakonodavstva, u obrazloženju Suda BiH bilo navedeno da optužnica za kriminal u vezi sa Privrednom bankom Srpsko Sarajevo ugrožava monetarni sistem BiH i da zbog toga Sud BiH ima interes za preuzimanje.

- U mom slučaju mogu da kažem da Sud BiH nije provodio svrhu svog postojanja, pravdu, već da je bilo političkih motiva za dizanje organizovane hajke na mene koja je rezultovala optužnicom - ističe Šarović.

Događaj za koji je bio optužen, dodaje on, desio se 1998. godine, mnogo prije nego što je formiran Sud BiH, ali ta činjenica jednostavno nije uvažena.

Iako su hapšenja političara Srba i Hrvata, kao i ono Šarovićevo Sud BiH im je na kraju izrekao oslobađajuću presudu. 

Zanimljivo je da Sud BiH nije podigao nijednu optužnicu za najveće afere proteklih godina u RS, pa tako ni optužnicu za pljačku više od 160 miliona KM iz Elektroprivrede RS u 2002. godini, kako je to utvrdila međunarodni revizor Elen Ralf, koju je angažovao OHR.

Pa nalogu Tužilaštva BiH uhapšen je jedino Đorđe Ždrale optužen za ubistvo Ljubiše Savića Mauzera, dok je vođa međunarodne kriminalne grupe Darko Elez i njegovi ljudi u BiH "pao" zahvaljujući Specijalnom tužilaštvu Srbije. To Tužilaštvo istragu protiv njih otvorilo je u decembru prošle godine, a kolege iz Tužilaštva BiH zamolili su da im se priključe u aprilu ove godine. Da toga nije bilo, vjerovatno oni do danas ne bi bili dirnuti.

Čović, Jelavić, Prce, Tadić

Optužnica protiv bivšeg hrvatskog člana Predsjedništva BiH Dragana Čovića, koju je pripremilo Tužilaštvo BiH, obuhvatila je i nekoliko uticajnih Hrvata među kojima je i predsjednik Ustavnog suda BiH Mato Tadić. Optužnica je temeljena na carinskim prevarama i poreskim utajama povezanim s poslovanjem firme "Lijanovići" iz Širokog Brijega. Uz Čovića i Tadića osumnjičeni su i sudije Vrhovnog suda Federacije BiH Danica Šain i Milan Pavlić.

Čović je, zajedno sa jedinim optuženim bošnjačkim političkim funkcionerom Edhemom Bičakčićem, optužen i za nezakonitu dodjelu stanova dok je bio na vlasti.

Bivši ministar odbrane Federacije BiH Miroslav Prce osuđen je u "slučaju Hercegovačka banka" na pet godina zatvora.

Bivši hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Ante Jelavić, poslije prvostepenog postupka u Sudu BiH, za koji se tvrdilo da je režiran pod vođstvom stranih sudija 2005. godine, nepravosnažno je zbog "slučaja Hercegovačka banka" osuđen na zatvorsku kaznu od deset godina. Protiv Jelavića i nekoliko bliskih saradnika vođen je sudski postupak i zbog "rušenja ustavnog poretka".

Šef Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH Josip Perić slaže se sa ocjenom advokata koji su zastupali Hrvate i Srbe pred Sudom BiH da u pozadini procesuiranja Srba i Hrvata stoji namjera ukidanja RS i tjeranja Hrvata iz BiH da bi se stvorila država Bošnjaka.

- Međunarodna zajednica zajedno sa Bošnjacima je na tom fonu. RS je međunarodno priznata Dejtonskim sporazumom i to je činjenica. Ona se ne može ukinuti iako se traže razni modusi da dođe do toga - rekao je Perić.

Ovo što se radi Hrvatima u FBiH, dodaje Perić, veća je tragedija nego ono što se dešavalo u ratu.

- Hrvati su izbrisani iz oblasti odlučivanja, postoje samo "fikusi" kojima se prikazuje formalna ravnopravnost i konstitutivnost naroda u BiH. Hrvati su već odavno izgubili politički subjektivitet u BiH - istakao je Perić.

Perić kaže da su tajne policijske službe u BiH u službi pojedinaca, a ne poreskih obveznika. On ocjenjuje da je nedovoljan broj kriminalaca u BiH procesuiran i da je očigledno da se štede pravi kriminalci, a sude političari, ali nei Bošnjački

- Ako Bošnjaka ima najviše u FBiH onda ih treba biti i najviše na optuženičkim klupama. Sud BiH pokazao je selektivan pristup u procesuiranjima za organizovani kriminal i druga djela, a čisto sumnjam da su Bošnjaci manji lopovi i od jednih i od drugih - kazao je Perić.

Suditi za kriminal, ratni zločin i za bilo koje krivično djelo, zaključuje on, treba svakom onom ko je kriv, bez obzira na nacionalnost i vjeroispovijest.

Niko još tačno ne zna koliko je budžet BiH oštećen montiranim političkim procesima koji su rezultovali oslobađajućim presudama.

Presude za ratne zločine

Prema podacima Udruženja logoraša RS, Sud BiH je od formiranja 2002. godine do danas za ratne zločine osudio 44 Srbina na ukupno 826,5 godina robije. U istom su periodu procesuirana četiri Bošnjaka sa kaznom od ukupno 55 godina.

Član Udruženja logoraša RS Obrad Bubić kaže da je od te cifre samo jedan Bošnjak osuđen na 30 godina.

- Na zvaničnom sajtu Suda BiH podaci o kaznama Odjeljenja za ratne zločine navedeni su kao podaci informativnog karaktera, ali da se iz njih jasno vidi da su daleko najviše osuđivani Srbi - kaže Bubić.

Ti podaci govore, ističe, i da je u navedenom periodu za ratne zločine osuđeno 11 Hrvata koji su kažnjeni sa 153,5 godina zatvora.

Advokat Nebojša Pantić kaže da je frapantna činjenica i paradoksalna istina da se i u presudama za ratne zločine, prema potrebi i selektivno, istovremeno koriste Krivični zakon SFRJ i KZ BiH.

- Sud BiH primjenjuje KZ BiH koji propisuje maksimalnu kaznu dugotrajnog zatvora. Kad izriču kaznu Bošnjacima i Hrvatima oni izriču kaznu do 20 godina zatvora, što je u skladu sa KZ SFRJ. Oni dakle u slučaju Bošnjaka primijene KZ BiH, ali mu izreknu kaznu adekvatnu onoj koju propisuje bivši KZ SFRJ, koji je blaži - kaže Pantić.

Sud i Tužilaštvo BiH, ističe, primjenjuju dvostruke standarde koji se ogledaju u visini izrečenih kazni. Tako se, kaže, Bošnjaci privileguju primjenom blažeg KZ SFRJ. Obaveza je, dodaje, da se taj zakon primjenjuje za krivično djelo ratnog zločina, ali ga Sud BiH ne primjenjuje, osim u slučaju Bošnjaka.

- Do te nevjerovatne nesrazmjernosti u izricanju kazni dolazi se ovakvom primjenom dvojnih standarda. Bošnjacima daju kaznu po KZ SFRJ, a kao primjenjujući KZ BiH. U slučajevima Srba stvarno se primjenjuje KZ BiH pa oni dobijaju više od 20 godina robije. A trebalo bi da se primjenjuje i da važi samo KZ SFRJ - ističe Pantić.

Portparol Suda BiH Manuela Hodžić rekla je da u Sudu BiH ne komentarišu izjave advokata, politička pitanja niti prebrojavanje presuda po nacionalnoj osnovi.

Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić izjavio je da u Tužilaštvu odbacuju tvrdnje advokata i političara da se protiv bilo kog naroda, i bilo koga lično, vodi hajka.

- Sud BiH ima nadležnost u određenim slučajevima nad predmetima gdje su sticajem okolnosti bili optuženi i političari - kaže Grubešić.

On tvrdi da "nacionalne podijeljenosti u optužnicama sigurno nema, jer Sud BiH raspolaže predmetima u kojima su zastupljeni pripadnici svih naroda".

Sud BiH osnovan je 3. jula 2002. godine donošenjem zakona o istom u Parlamentu BiH. Počeo je da radi dva mjeseca kasnije odlukom visokog predstavnika Volfganga Petriča od 8. maja te godine. Sastoji se od tri odjeljenja: Odjeljenja za ratne zločine, za privredni kriminal i korupciju i Odjeljenja za opšti kriminal. U Sudu radi 48 sudija, od kojih su 39 sudije iz BiH, a devet sudija su stranci.

Neobjašnjivi potezi

Advokati optuženih političara iz RS kažu da su potezi Suda BiH neobjašnjivi. Advokatima iz RS, ističu, nije poznato da je Sud BiH preuzeo neki od predmeta za organizovani kriminal od pravosudnih institucija Federacije BiH.

- Mirko Šarović bio je optužen za krivično djelo iz oblasti entitetskog zakonodavstva, a Sud BiH je preuzeo slučaj bez ikakve odluke. Mandiću se takođe sudilo za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja koje je takođe u nadležnosti entitetskog zakonodavstva, a preuzeo ga je Sud BiH - ističu advokati.

Dupli standardi

Advokat Nebojša Pantić kaže da je primjer korišćenja duplih standarda i drugostepena presuda Zijadu Kurtoviću od 25. marta 2009. godine.

- Tu je Sud BiH u žalbenom postupku donio presudu prekvalifikujući prvostepenu presudu. Kurtoviću je prvostepeni sud po KZ BiH izrekao kaznu od 40 godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika. Drugostepeni sud je preinačio tu presudu tako što ju je prekvalifikovao u ratni zločin protiv civilnog stanovništva po primjeni KZ BiH i KZ SFRJ - kaže Pantić.

To krivično djelo za koje je on bio optužen po optužnici Tužilaštva BiH i prvostepene presude Suda BiH, dakle za krivično djelo ratnog zločina po KZ BiH, Sud BiH je prekvalifikovao na KZ SFRJ. Dakle, Sud BiH je pravilno postupio, kaže on, ali samo u tom slučaju, a ne i u ostalim kad su u pitanju Srbi.

Milorad Dodik

Tužilac BiH naredio je nedavno istragu protiv premijera Republike Srpske Milorada Dodika i još 15 osoba iz RS.

Oni su osumnjičeni da su prilikom izgradnje Administrativnog centra RS i autoputa Gradiška - Banja Luka oštetili budžet RS za 115 miliona maraka.

U okviru te istrage SIPA je saslušala više od stotinu građana RS, među kojima su zvaničnici i poslanici NSRS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.