Zavod za sudsku medicinu 14 godina u službi rasvjetljavanja zločina: Stvarnost ne izgleda kao u CSI serijama

Nebojša Tomašević
Zavod za sudsku medicinu 14 godina u službi rasvjetljavanja zločina: Stvarnost ne izgleda kao u CSI serijama

Iako su lakoća i kreativnost kojom “genijalni” forenzičari u CSI serijama brzinski otkrivaju zločince puka Holivudska mašta, forenzika i medicinska vještačenja u stvarnosti pružaju uvid u tajne koje se kriju u tragovima i njihov značaj je ogroman, jer bez tih analiza nema potpunog otkrivanja zločina ni pravičnog suđenja.

Tvrdi ovo Željko Karan, specijalista sudske medicine i direktor Zavoda za sudsku medicinu Republike Srpske, u kojem osim obdukcije mogu da se urade skoro sve moguće analize forenzičkih tragova. Prema njegovim riječima, medicinska forenzika nije samo sredstvo za razotkrivanje zločina, već i ključna komponenta pravde koja pomaže u rješavanju najmisterioznijih slučajeva. Ovaj stručnjak svakodnevno sa svojim saradnicima u nekoliko laboratorija Zavoda analizira razne biološke, medicinske i druge tragove pomažući da zločinci završe iza rešetaka i dobiju pravičnu kaznu, a da nevini sa svog imena skinu ljagu.

- Zavod smo osnovali s ciljem da medicinska vještačenja budu podignuta na viši nivo. Zahvaljujući podršci i odluci Vlada Srpske na čijem čelu je tada bio sadašnji predsjednik RS Milorad Dodik, koji je dao podršku, Zavod je sa radom počeo u oktobru 2009. godine, kada je urađena prva obdukcija. Od tada pa do danas malo-pomalo smo se razvijali. Krenuli smo s namjerom da radimo obdukcije i da se može obaviti vještačenje na osnovu sudskih spisa. Sada imamo unaprijeđenu obdukcionu salu, sa rendgenom i čitačem za očitavanjem snimaka da bismo mogli vidjeti lomove ili zaostale projektile u tijelu žrtava i slično - rekao je Karan.

Dodao je da Zavod danas ima i laboratoriju za forenzičku antropologiju gdje stručnjaci, kao u seriji “Kosti”, otkrivaju misterije skeleta.

- Može se raditi kompletna obrada skeletnih ostataka i u zavisnosti od stanja kostiju i tragova na njima otkriva se starost ostataka, a eventualno i uzrok smrti. Ipak to nije kao u seriji i holivudskoj forenzici. To je mnogo teže i zahtjevnije i ako nema tragova na kostima, kao što su oni od kuršuma, ili nekog hladnog oružja nema ni govora da se može kazati od čega je umrla ta osoba - rekao je Karan.

Istakao je da uz obdukcionu salu i forenzičku antropologiju ““rame uz rame” rade histopatološka, toksikološka i DNK laboratorija, čiji stručnjaci iz uzoraka tkiva, krvi, urina, pljuvačke ili sline “otključavaju” zakomplikovane slučajeve.

- DNK laboratorija ima veliki značaj u sudskim postupcima, jer DNK analiza može nekog povezati sa krivičnim djelom ili ga osloboditi sumnje. Takođe njen značaj vidi se i u utvrđivanju očinstava - rekao je Karan.

Naglasio je da je laboratorija za forenzičku toksikologiju “tačka na i” u analizama koje radi Zavod. U pomenutoj laboratoriji glavnu riječ vodi mladi medicinski stručnjak Pavle Karan, koji kaže da je značaj toksikološke laboratorije ogroman, kako za utvrđivanje činjenica za sudske postupke tako i za obične građane. Prisjetio se slučaja kada je zahvaljujući moćnim aparatima i svojoj struci “oslobodio” mladog vozača krivice za vožnju pod uticajem narkotika.

- Njega je policija zaustavila u saobraćaju dok je upravljao automobilom. Utvrđeno je da je imao alkohola u krvi što nije ni negirao, ali je brzi test pokazao da je pozitivan na marihuanu. Momak je tvrdio da drogu nikada nije konzumirao. Naređena je toksikološka analiza, koja je pokazala da stvarno nije konzumirao drogu - prisjetio se Pavle.

Pojasnio je da nekada brzi test na narkotike, takozvana skrining analiza, može lažno da pokaže da je neko pozitivan.

- Nekada se može desiti da osoba bude negdje u zatvorenom gdje se konzumira marihuana pa da ta brza skrining analiza pokaže da je i on koristio drogu, iako nije. Brzi testovi ukazuju na to da li ima ili nema narkotika u organizmu. Međutim nešto drugo može da reaguje i pokaže lažni rezultat - rekao je Pavle.

Pojasnio je da se THC, odnosno kolokvijalno rečeno marihuana, u krvotoku zadržava duže te se njeni tragovi mogu naći i do 15 dana poslije konzumacije, dok se kokain brzo eliminiše. Alkohol je, kako kaže, druga priča i može se lako precizno utvrđivati njegova koncentracija, a iz organizma se eliminiše u prosjeku 0,138 promila po satu, ukoliko ga više ne pijete.

- Ipak kada se zajedno konzumira alkohol i kokain to daje drugačiju sliku. U jednom slučaju sam nakon 16 časova utvrdio da je osoba bila pod uticajem alkohola. Ta osoba je pila alkohol i uzela kokain, zbog čega su tragovi ostali duže - pojasnio je Pavle.

Njegov iskusni šef Željko se prisjetio slučaja kada je zahvaljujući naporu i radu toksikološke laboratorije jedan otac otklonio sumnju, ali i saznao neprijatnu istinu o sinu.

- Sumnjao je da djevojka truje sina, jer se ponaša čudno pa je i zatražena toksikološka analiza, koja je pokazala da je kod mladića koncentracija THC-a ogromna, odnosno da on konzumira marihuanu u velikim količinama. Rekli smo mu da imamo dobru i lošu vijest, dobra je da ne truje mu niko sina, a loša da on konzumira marihuanu - kazao je Željko.

Pavle Karan naglašava da je rad u toksikološkoj laboratorij jako zahtjevan i nimalo ne liči na priču iz kriminalističkih CSI serija.

- Serije diskredituju medicinu i forenziku, vrijeđaju inteligenciju, jer kod njih se toksikologija svodi na to da čim uzorak stave u mašinu, odmah dobiju rezultat. To ne funkcionišete tako u stvarnosti. Često mašina zna izbaciti hiljade i desetine hiljada mogućih supstanci. Morate suziti obim detekcije, ali ne i previše, da se ne bi zagubila ona supstanca koja se traži - kazao je Pavle.

Dodao je da u zavisnosti od zahtjeva, odnosno onoga što se traži, analize mogu da traju od pola sata pa i do više dana.

- Za detekciju alkohola u krvi je potrebno oko pola sata, a za droge i do sat po jednom uzorku. Međutim, ako se treba utvrđivati nešto retroaktivno ili kada je osoba koristila više supstanci zajedno, analiza se radi i po mjesec dana. U krvi ima svašta, a treba da detektujemo na primjer samo jednu supstancu. Nije tako jednostavno kao na televiziji - rekao je Pavle.

Testiranje na poslu

Željko Karan je istakao da u Zavodu imaju namjeru da uspostave mogućnosti testiranja radnika na opijate u preduzećima i kompanijama na licu mjesta, takozvani “njorkplace testing”.

- Ovo testiranje ima svoje početke u SAD od prije 40 godina, kada je prvi FBI testirao svoje radnike. Kod nas je bio slučaj da su iz jedne firme imali zahtjev za testiranje jednog radnika na kojeg su se svi žalili da pravi probleme i da sumnjaju da je pod uticajem droge. Test je pokazao da su sumnje ispravne i da je pozitivan na marihuanu. Od poslodavca je dobio opomenu da će, ako se ponovi, dobiti otkaz. Međutim, nakon mjesec došao je opet na testiranje i tada nije nađena marihuana, ali test je pokazao da je ekstazi u krvi porastao do neba - rekao je Karan.

Dodao je kako je pomenuti radnik očigledno shvatio da mu mogu naći marihuanu pa se okrenuo drugoj drogi, ali nije znao da aparati u Zavodu mogu naći tragove 22 narkotika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana