Stotine milijardi dolara pod vodom

Nebojša Tomašević
Stotine milijardi dolara pod vodom

Legende o dragocjenostima i velikom opljačkanom blagu, tokom brojnih piratskih pohoda, danas golicaju maštu mnogih zanesenjaka. Nadom u brzo bogaćenje, veliki broj pojedinaca i preduzeća tokom cjelokupne ljudske istorije svakodnevno istražuje brojna ostrva razbacana u Tihom, Atlantskom i Indijskom okeanu.

Kolika je vrijednost blaga koje čuvaju mračne dubine svjetskih mora i okeana to sigurno niko ne zna, ali nemali broj poznatih slučajeva potonulih brodova iz piratskih i trgovačkih pohoda govori da su u pitanju stotine milijardi dolara.

Prema proračunima istoričara samo u priobalnim vodama Karipskog mora počivaju ostaci nekoliko stotina galija skoro punih blaga vrijednih na milijarde dolara.

Plićak "Silver banka", oblast grebena Geterasa, vode što bučno zapljuskuju Bahamska i Bermudska ostrva, španska uvala Vigo, holandski zaliv Zajder kao i mnoge druge vodene teritorije, mogu s punim pravom da se nazovu grobljima brodova ili podvodnim Eldoradom gdje, na dnu, leže hiljade lađa što u svojim njedrima ljubomorno kriju neslućena bogatstva.

Američki  pomorski major i jedan o najpoznatijih marinaca - upornih tragača za blagom Gari Rozenberg još je 1978. godine  objavio knjigu "600 milijardi dolara pod vodom".

Potonula blaga

Stari kolonijalni brodovi su bili prava riznica svakojakih blaga, a vrlo često su znali potonuti, velikim dijelom zbog prenatrpanosti tim vrijednim metalima, ali i zbog bliskih susreta s gusarima ili olujama. Tokom ljudske istorije pronađene su mnoge vrijedne brodske olupine, ali pravi kapital još uvijek leži negdje na dnu mora.

Zlatni gral svih lovaca  na potonulo blago je portugalska fregata "Flor de la Mar", koja je 1511. godine iz malezijske Malace nosila ogromno (opljačkano) blago i darove sijamskog kralja. Istoričari se slažu da je to bilo najveće blago koje je jedan brod prenosio u cijeloj istoriji portugalske mornarice.

Ipak, sreća nije htjela da gotovo 55 tona zlata završi u Portugaliji, te je brod ubrzo potonuo nakon strahovite oluje u blizini Sumatre. Kapetan Alfonso de Albuljuerljue i dio posade su se spasili, ali veliki broj robova i sve to silno blago zauvijek su nestali u morskim dubinama. Tačnu lokaciju olupine je nemoguće odrediti, ali da je kojim slučajem nađete, bili biste bogatiji za više od 2,6 milijardi dolara.

Osim fregate "Flor de la Mar" po vrijednosti nimalo ne zaostaje britanski brod "Merchant Royal" čije blago čuvaju vode u blizini britanske obale i r­ta "Land's End". Brod je nosio nevjerojatno bogatstvo: više od 37.000 kilograma zlata, oko 500.000 srebrnjaka i još oko 400 poluga meksičkog srebra. Po današnjim cijenama, samo navedenih 37.000 kilograma zlata vrijedilo bi oko dvije milijarde dolara, a da srebro ni ne računamo. Brod je potonuo 22. septembra 1641. godine, a olupina još uvijek nije pronađena pa milijarde dolara u zlatu i srebru još počivaju na dnu mora.

Zanimljive priče

Brod s blagom bio je na plovidbi iz španske luke Kadiz prema Antverpenu, noseći platu za vojnike koji su se tamo borili za Španiju. Brod je od ranije bio prilično oštećen i propuštao je vodu, što je rješavano pomoću pumpi koje su vodu izbacivale vani.

Međutim, dogodilo se da su pumpe prestale funkcionisati a brod je ušao u zonu lošeg vremena. Počeo je tonuti i na kraju je završio na dnu mora. Pri potonuću poginulo je 18 ljudi s broda, a 40 ih je spašeno. Zlato je, dakako, bilo preteško da bi se iznijelo iz tonućeg broda, pa je izgubljeno.

Među najvrednijim brodovima čije blago još čuvaju morske dubine je i britanski ratni brod "H.M.S. Sussex", čije bogatstvo se procjenjuje danas na oko četiri milijarde dolara. Brod je potonuo 1694. godine u Sredozemlju kada ga je pogodila iznenadna oluja blizu Gibraltarskog prolaza. Oluju su preživjela samo dva mornara.

Na ovom, brodu bilo je  80 topova i 500 članova posade, nalazilo se pravo malo bogatstvo, namijenjeno vojvodi od Savoja, savezniku Engleske u ratu protiv Francuza. Prema dokumentu iz novembra 1693, engleski kralj je bio naredio riznici da Sussedžu izda "a million of monedž", ili milion funti sterlinga u kovanicama. Ta količina novca iznosi 10 tona u zlatu ili 100 tona u srebru.

Tri vijeka kasnije, preduzetnici i arheolozi koji rade u saradnji s britanskom vladom potvrdili su da su pronašli olupinu broda. Tokom istraživanja u periodu 1998-2001. godine na dubini od 800 metara identifikovan je ovaj brod.

Još jedan britanski brod leži u morskim dubinama i čuva ogromno blago. Riječ je o brodu "SS Port Nikolson" koji je 1942. godine torpedovan nadomak obale SAD, i potonuo je 16. juna 1942. godine. Brod je navodno  prevozio 71 tonu platine kao isplatu Sovjetskog Saveza SAD za ratne zalihe.

Američki lovac na brodove Greg Bruks, suvlasnik kompanije "Sub Sea Research LLC ", tvrdi da ovaj brod leži u blizini Kejp Koda, nadomak Masačusetsa. On kaže da se brod nalazi na dubini od 213 metara, 80 kilometara od obale.

I vode Jadranskog mora čuvaju blaga starih brodova potopljenih u olujama i ratovima, a jedan od najpoznatijih je putnički parobrod "Baron Gautsch" austrijskog "Lojda" koji je potonuo 13. avgusta 1914. je godine kada naletio na minu.

Ovaj brod dobio je nadimak Jadranski "Titanik" zbog svoje dužine od 85 metara i širine od 11,6 metar. Potonuo je za samo sedam minuta, a tom prilikom poginulo je 177 od 300 putnika. Još je na dubini od 40 metara. Na brodu su bili uglavnom pripadnici elite koja se vraćala s godišnjeg odmora u Velom Lošinju. Vjeruje se da je brod "Baron" bio pun porodičnog blaga, jer su ljudi zbog rata pokupili sve što su imali te krenuli na putovanje u "bolji život".

Pretpostavlja se i da je tog dana na brod ukrcana i državna riznica Austrije koja je bila u čak pet sefova. Sve je potonulo zajedno s brodom. Blago nikad nije nađeno.

"Titanik"

Jedan od najpoznatijih brodova stradalnika punih blaga je čuveni kruzer "Titanik", koji je 14. aprila 1912. godine nestao u hladnim vodama Atlantika. Tokom dosadašnjih šest zarona na olupini izvađeno je 5.900 predmeta pa je veliki dio blaga s ovog broda pronađen i nalazi se u muzeju, ili je prodat kolekcionarima.

Međutim u olupini koja će se, prema procjenama stručnjaka, u sljedećih 50 godina potpuno raspasti, još uvijek se nalaze predmeti vrijedni 100 miliona dolara. Zajedno sa "Titanikom" potonulo je mnogo vrijednih predmeta, nakita i novca. Među njima je, između ostalih vrijednosti, bilo neprocjenjivo izdanje knjige Omara Hajama "Rubajati", čije su korice obložene dijamantima i zlatom, zatim kruna cara Maksimilijana, pa pošiljka dijamanata firme "De Beers", te navodno mumija egipatske tebanske sveštenice.

U brodskim sefovima bilo je oko 8,5 miliona maraka, a ukupna šteta na kraju je procijenjena na 700 miliona maraka. Poređenja radi, cijela gradnja "Titanika" iznosila je 32 miliona maraka, što bi u današnjoj protivvrijednosti bilo oko 350 miliona evra.

Mumija "Titanika"

Za "Titanik" se veže i priča o "ukletoj" mumiji  koja je prema nekima donosila nesreću. Navodno potiče iz Egipta i pretpostavlja se da je od sveštenice hrama posvećenog bogu Amonu Ra. Pretpostavlja se da je živjela oko 1500. godine prije Hrista u Tebi. Na spoljnoj strani poklopca, izrađenog u zlatu i emajlu, bio je ugraviran njen lik, a na zidovima grobnice navodno je bilo ispisano prokletstvo. Mumiju su kupili četiri bogata Engleza od kojih je jedan nestao, drugi poginuo u lovu, treći je bankrotirao, dok je četvrtom poginula porodica u saobraćajnoj nesreći i izgorjela kuća.

Kovčeg sa mumijom je kao eksponat poslat u Njujork i ukrcan je u "Titanik". Postoji i priča da je mumija nekako spasena s broda, te da je ipak stigla do Amerike i  prema toj legendi, vraćena u Evropu brodom "Empires of Ireland", koji je potonuo 29. maja 1912. i na kojem je poginulo 840 putnika. Opet, mumija je nekako spasena. Sarkofag se danas nalazi u Britanskom muzeju, ali je prazan. Nije poznato gdje je mumija.

Diplomatski sporovi

Olupine brodova koje leže na dnu mora plijenile su nekad pažnju istoričara i pisaca avanturističkih romana. Ali da će ta raspadnuta plovila koja je pojela rđa postati predmet sporova država i kompanija, teško da je neko mogao i pretpostaviti. Izbijanja međunarodnog konflikta desilo se kada  španska  civilna garda na moru, zauzela brod "Okean Alert" američke kompanije "Odyseey Marine Exploration", specijalizovan za traženje morskih bogatstava, a potom u septembru i drugi brod. Ova kompanija je još prije toga, kod Gibraltara našla olupinu broda "Black Swan" (Crni labud) s tovarom od 17 tona srebrnih španskih novčića u vrijednosti od pola milijarde dolara. Kompanija je sve to odmah prebacila u SAD. Španske vlasti tvrde da je brod potopljen u španskim, a kompanijama da je to bilo u međunarodnim vodama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana