Staša Košarac: Institut za traženje nestalih politički kontaminiran
Institut za traženje nestalih BiH mora da bude institucija humanitarnog karaktera, a ne ovako kako je to danas, politički kontaminiran ulogom pojedinaca iz bošnjačkog naroda u radu Instituta.
Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" rukovodilac Koordinacionog tima za procesuiranje ratnih zločina i traženje nestalih RS i šef Kluba delegata srpskog naroda u Vijeću naroda RS Staša Košarac.
- Zbog takve uloge pojedinaca grubo se krši Zakon o nestalima, zbog takvog uticaja i želje za političkom dominacijom i nacionalnom dominacijom u Institutu danas nemamo uspostavljen CEN, koji bi sigurno odgovorio na pitanja Srebrenice i drugih događaja u proteklom ratu - istakao je Košarac.
Dodao je da bi u svim razgovorima koji su vođeni u organizaciji Koordinacionog tima predstavnici RS u Institutu BiH izražavali potvrdu stavova Republičke organizacije porodica nestalih RS i Operativnog tima u Banjaluci, ali bi dolaskom u Sarajevo svoje mišljenje promijenili i prihvatali sarajevski vokabular i sarajevske inpute za svoj budući rad.
* GLAS: Nedavno je propao dogovor između Operativnog tima RS za traženje nestalih i Instituta za traženje nestalih lica BiH u vezi sa preuzimanjem spomen-kosturnice u Nevesinju. Kako komentarišete takav postupak Instituta?
KOŠARAC: RS čini sve da porodice nestalih što prije dođu do istine o sudbini svojih najmilijih. Postoji mnogo problema u komunikaciji između Operativnog tima i Instituta, preciznije, srpskih predstavnika koji su angažovani u Institutu za traženje nestalih. U svim razgovorima, koji su vođeni u organizaciji Koordinacionog tima, naši predstavnici u Institutu BiH su izražavali potvrdu stavova Republičke organizacije porodica nestalih RS i Operativnog tima u Banjaluci, dok bi dolaskom u Sarajevo svoje mišljenje promijenili i prihvatali sarajevski vokabular i sarajevske inpute za njihov budući rad. Nažalost, takav primjer je i spomen-kosturnica u Nevesinju. Dogovoreno je bilo da 6. jula bude izvršena primopredaja. Međutim, po ustaljenoj matrici, ono što je dogovoreno u Banjaluci ne vrijedi u Sarajevu. Zabrinjavajuće je to što se kosturnica nalazi u veoma lošem stanju. Usljed velikih količina kiše voda ulazi u nju. U četvrtak smo uputili pismo Međunarodnoj komisiji za traženje nestalih i Savjetu ministara BiH, saosnivačima Instituta s ciljem da se zakaže sastanak na kojem bismo rješavali ove probleme i druge koji su prisutni u ovom procesu. Napomenuli smo nefunkcionalan Institut, nelegitimne organe, a iskoristićemo tu priliku da još jednom prezentujemo stavove RS da je za proces traženja nestalih neophodan Institut, da podržavamo Zakon o nestalim licima u BiH i da u upravljačkim strukturama Instituta sjede ljudi koji će odgovorno i efikasno obavljati svoj posao s ciljem pronalaska osoba bez obzira na etničku pripadnost, jer smatramo da 15 godina poslije rata moramo to riješiti.
* GLAS: Da li bi uspostavljanje centralne evidencije nestalih (CEN), za šta je zadužen Institut, onemogućilo manipulaciju i politizaciju žrtava i očekujete li da će on ikada biti uspostavljen?
KOŠARAC: Uspostavljanje CEN-a je zakonska obaveza Instituta. Kancelarija za traženje nestalih FBiH manipulisala je brojem nastradalih Bošnjaka, tako što svoje podatke nije dostavila Institutu, a u međuvremenu je prestala sa radom. U tome je ogromnu ulogu i odgovornost imao Amor Mašović, koji je bio rukovodilac te kancelarije, a danas je član Kolegijuma direktora. Očigledno je da druga strana nije dostavila sve podatke, koji su trebalo da budu osnova za uspostavljanje CEN-a BiH. Mislim da će mnogo pričati o CEN-u, da će se baviti tehničkim stvarima i dok je ovakva situacija i dok su ovi ljudi u Institutu, nisam optimista da će to biti proces koji će uskoro biti realizovan. Institut mora da bude institucija humanitarnog karaktera, a ne ovako kako je to danas, politički kontaminiran ulogom pojedinaca iz bošnjačkog naroda u radu Instituta. Zbog takve uloge pojedinaca grubo se krši Zakon o nestalima, zbog takvog uticaja i želje za političkom dominacijom i nacionalnom dominacijom u Institutu, danas nemamo uspostavljen CEN, koji bi sigurno odgovorio na pitanja Srebrenice i drugih događaja u proteklom ratu. Sa druge strane, RS je sve svoje obaveze prema zakonu ispoštovala. Danas tačno znamo koliko ljudi tražimo, sve je transparentno i na veb stranicama i u domaćoj i međunarodnoj javnosti, dok sa druge strane postoji niz činjenica koje pokazuju da bošnjačka strana u ovom procesu manipuliše žrtvama i brojem svojih stradalih.
* GLAS: Kakva je situacija za procesuiranje odgovornih za ratne zločine i očekujete li da će porodice žrtava ikada dočekati pravdu?
KOŠARAC: Zabrinuti smo odnosom pravosudnih institucija u BiH prema procesuiranju Bošnjaka i Hrvata koji su činili ratne zločine u BiH, jer nema mjesta u kome srpski narod nije stradao. Tim MUP-a RS je dokumentovao 925 prijava prema Tužilaštvu BiH, protiv 7.400 lica, koja se terete da su izvršila krivično djelo ratnog zločina nad više od 22 hiljade lica srpske nacionalnosti. Javnosti je poznat odnos Tužilaštva BiH prema tome, pa se na relaciji Tužilaštva BiH i drugih tužilaštava u BiH neprestano igra "stoni tenis" i prebacuju se predmeti sa jednih na druge. Porodice su ogorčene jednim neradom i ignorantskim odnosom tih institucija prema stradanju srpskog naroda, odnosno ratnom zločinu nad srpskim narodom. Postoji niz primjera, poput "Dobrovoljačke ulice", koji godinama stoje u ladicama Tužilaštva BiH i da odgovorni za taj zločin nisu nikada bili procesuirani, prvenstveno Ejup Ganić i drugi. Slučajevi Jošanice u Foči, Sijekovca, zapadnokrajiških opština, Sarajeva, kupe prašinu po tužilaštvima i to je za nas neobjašnjiva činjenica. Nevladin sektor je razočaran takvim odnosom i tokom jeseni imamo namjeru da pokrenemo neke konkretne aktivnosti. Veliku odgovornost u svemu tome ima Visoki sudski tužilački savjet koji imenuje tužioce, sudije, a da pri tome oni ne obavljaju svoj dio posla ili ga obavljaju po etničkom principu u interesu samo jednog naroda. Veliki problem je i retroaktivna primjena Krivičnog zakona BiH iz 2003. godine, koji predviđa značajno veće kazne za počinjena krivična djela ratnog zločina, a koji se primjenjuje samo ako je neki pripadnik srpskog naroda osumnjičen za ratni zločin. Tu postoji niz problema, jer je pravosudni sistem depolitizovan i ne smije da trpi određene političke pritiske, ali očigledno u BiH rade isključivo po diktatu samo jednog političkog miljea koga čini bošnjački naroda. Moramo pronaći način kako osumnjičene izvesti pred lice pravde, a pod istim uslovima. Danas nemaju svi osumnjičeni za ratne zločine isti tretman i iste uslove pred pravosudnim organima.
* GLAS: Koliko je nestalih Srba pronađeno od početka ove godine? Za koliko Srba se još traga i kada bi proces traženja mogao da bude završen ako se nastavi ovim tempom?
KOŠARAC: Očigledno je da postoji igra brojkama. RS danas traži 1.776 lica. Znamo da u kosturnicama u Istočnom Sarajevu, Nevesinju i Banjaluci ima 636 tijela. Nažalost, neka od njih 18 godina nisu identifikovana. Koordinacioni tim je pokrenuo niz aktivnosti u vezi sa identifikacijom tih tijela i tijela koja ćemo, nadam se, u što kraćem periodu pronaći i ekshumirati. Prema tvrdnjama Operativnog tima RS, ove godine je ekshumirano samo jedno srpsko tijelo. Jedna od najvažnijih aktivnosti Koordinacionog tima je aktivnost prema ministarstvima zdravlja, pravde i unutrašnjih poslova RS, gdje smo pokrenuli inicijativu za uspostavljanje DNK laboratorije pri zavodu za Sudsku medicinu RS. Optimista sam da ćemo najdalje do oktobra imati uspostavljenu DNK laboratoriju opšteg karaktera, koja će, prije svega, pomoći porodicama neidentifikovanih da što prije otkriju identitet svojih najmilijih i da ih uz sve vjerska i nacionalna obilježja dostojanstveno sahrane.
Vitalni nacionalni interes
* GLAS: Vijeće naroda RS nije usvojilo amandmane Kluba Bošnjaka koji je pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa na Zakon o popisu stanovništva RS?
KOŠARAC: Legitimno pravo svakog nacionalnog kluba u Vijeću naroda jeste da razmatra akte koje usvoji Narodna skupština RS iz aspekta zaštite vitalnog nacionalnog interesa. Kada je u pitanju Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova, RS ima ustavni osnov za donošenje tog zakona. Proces donošenja zakona prošao je kompletnu demokratsku proceduru. Sadržaj zakona je isti kao i zakoni država koje su članice Evropske unije ili se nalaze u fazi pristupanja EU. To daje potvrdu činjenici da RS već apsorbuje evropske standarde. Definitivno je jasno da RS i sadašnja struktura vlasti RS žele da kreiraju procese i da ustanove nove strategije razvoja RS i da za to treba popis. Mislim da je RS u tom slučaju pokazala korak dalje u odnosu na ambijent u BiH donošenjem Zakona o popisu stanovništva. Zabrinjavajući je pokušaj Kluba Bošnjaka da se u amandmanima kroz popis stanovništva inkorporira pojam bosanskog jezika, što je za nas apsolutno neprihvatljivo, zato što bosanski jezik ne postoji. On nije Ustavom definisan kao bosanski jezik, nego kao jezik bošnjačkog naroda i mislim da je tu bilo riječi o jednoj duboko smišljenoj aktivnosti da se kroz Zakon o popisu stanovništva pokuša nametnuti pojam bosanskog jezika. Bili smo i protiv amandmana koji govori o tome da se i poslije ovoga popisa primjenjuje popis stanovništva iz 1991. godine u strukturi konstituisanja vlasti.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
