Stanko Stanić: Produkcija neznalica opasna po obrazovanje

Traži se samo novac. Broj im se ne zna, a po mojoj procjeni samo tri privatna fakulteta trebalo bi da nastave sa radom. Ostali ne zaslužuju status visokoškolske ustanove. Bojim se da je RS u velikoj opasnosti, jer obrazovni sistem treba da bude faktor razvoja, a ne produkcija neznalica. Time RS siječe granu na kojoj počiva.

* GLAS: Upis studenata u narednu akademsku godinu je u toku. Ima li odstupanja u upisnoj politici u odnosu na prethodnu godinu?

STANIĆ: U osnovi upisne politike je da se stimuliše upis studenata na deficitarnim studijskim programima. Na određenim društvenim studijskim programima smanjili smo broj studenata koji bi se finansirao iz budžeta, a povećali na tehničkim fakultetima. Na deficitarnim studijskim programima, prije svega tehničkim, a zatim prirodnim naukama, studenti neće morati da plaćaju školarinu, a pored toga, Vlada RS obezbjeđuje im i besplatnu literaturu za prve dvije godine studija. Predložili smo da se za ovu kategoriju studenata obezbijedi i besplatan smještaj i ishrana u studentskim centrima. Interes brucoša za prirodne i tehničke nauke je porastao i očekujemo da će se takav trend, uz mjere Vlade RS, nastaviti. Bilo je govora da se ograniči upis studenata na Ekonomski i Pravni fakultet, za koje studenti pokazuju najveće interesovanje, međutim, prilikom ograničavanja upisa ili ukidanja pojedinih studijskih programa želimo da imamo isti tretman sa privatnim visokoškolskim ustanovama.

* GLAS: Izjavili ste da Univerzitet treba da se kadrovski osvježi. U kojoj profesorskoj struci ste nezadovoljni kada je riječ o kadru?

STANIĆ: Od školske 2008/2009. godine banjolučki Univerzitet ispunjava uslove propisane Uredbom Vlade RS o ispunjavanju uslova za licenciranje studijskih programa sa stanovišta kadrova. Univerzitet je integrisan i jedino pravno lice, svi nastavnici i saradnici zaposleni su na Univerzitetu, a ne na fakultetu. Tamo gdje manjka stručnog kadra imamo više od 50 odsto nastavnog kadra, jer za opšte discipline angažujemo profesore sa nekog drugog studijskog programa. Najmanje domaćeg kadra imamo na Fakultetu političkih nauka, smjeru novinarstva i Filološkom fakultetu na smjerovima njemačkog i francuskog jezika i geodeziji.

* GLAS: Univerzitet ima dosta mladih asistenata. Jeste li zadovoljni njihovim radom?

STANIĆ: Sa većinom asistenata i viših asistenata sam zadovoljan. Gotovo na svakoj sjednici Senata razmatramo jedan ili više zahtjeva za odobravanje doktorske disertacije višim asistentima ili saradnicima, što znači da mlade kolege rade na svom usavršavanju i misle na razvoj Univerziteta. Moja preporuka im je da diplomske studije završe na jednom univerzitetu, postdiplomske na drugom, a doktorske na trećem. Tako će se razviti u istraživače sa većim iskustvima. Univerzitet nastoji da im na tom putu pomogne.

* GLAS: Ministarstvo prosvjete RS naložilo je reviziju privatnih fakulteta zbog kršenja upisnih kvota i nedostatka kadra. Koliko ih, po Vašem mišljenju, treba zatvoriti?

STANIĆ: Ličnih iskustava u radu ili odlučivanju u vezi sa privatnim fakultetima nemam. Kao građanin i na čelu ustanove čiji je pozamašan broj profesora do prošle godine radio i na privatnim fakultetima, od prijatelja i javnosti uopšte imam informaciju da se privatni fakulteti lako završavaju jer studenti ne pokazuju znanje, koje se od njih, u suštini, i ne traži. Traži se samo novac. Ne zna se broj privatnih fakulteta, a po mojoj procjeni samo tri privatna fakulteta trebalo bi da nastave sa radom. Ostali ne zaslužuju status visokoškolske ustanove. Bojim se da je RS u velikoj opasnosti, jer obrazovni sistem treba da bude faktor razvoja, a ne produkcija neznalica. Time siječe granu na kojoj počiva.

* GLAS: Imate li predstavu o tome kako danas izgleda ispit na državnim, a kako na privatnim fakultetima?

STANIĆ: Na jedinicama Univerziteta na čijem sam čelu odgovorno tvrdim da su ispiti objektivizacija znanja kojim student raspolaže. Devedeset odsto profesora revnosno izvršava svoje obaveze prema studentima, dok ih deset odsto još uvijek ne radi u potpunosti svoj posao, ali to ćemo dovesti u red. Informacije, a ne iskustva kojima raspolažem, govore da na privatnom fakultetu student dobije od profesora pet zadataka koje student, dalje, nosi asistentima ili studentima državnih fakulteta da ih riješe i tako dobiju prolaznu ocjenu na privatnom fakultetu. Tu znanja nema ni za lijeka.

* GLAS: Univerzitet je radio istraživanja o korumpiranosti profesora. Imate li konkretne rezultate?

STANIĆ: Istraživanja treba da daju konkretne rezultate tek za dvadesetak dana. Senat Univerziteta podržao je Studentski parlament na tom putu. Anketiranje je obavila jedna kuća koja se bavi profesionalno tim poslom i nisu ga obavljali studenti. Anketa je pokazala da je sedam odsto studenata  saopštilo da ima iskustva u dodiru sa korupcijom od strane nastavnika ili administrativnog osoblja. Ne radi se o značajnom procentu, ali to nas svakako neće spriječiti da projekat dovedemo do kraja i preduzmemo odgovarajuće mjere. Ako bude razloga, obavijestićemo Tužilaštvo o takvim pojavama. U tom slučaju uradili bismo i akcioni plan u borbi protiv korupcije. Ljaga zbog nekoliko profesora neće pasti na čitav Univerzitet.

* GLAS: Koliko novca Vlada RS izdvaja za budžet Univerziteta, da li je to dovoljno? Koliki su vlastiti prihodi?

STANIĆ: Sa stanovišta želja voljeli bismo da dobijamo više od 33 miliona, koliko se izdvaja za naš budžet. To nije dovoljno za naše potrebe, ali moramo da budemo i realni. Bićemo zadovoljni da nam se kroz rebalans ta stavka ne smanjuje. Ako dođe do smanjenja plata budžetskim korisnicima u RS, rekao sam ministru da je to idealna prilika da se ostali korisnici izjednače sa zaposlenima u obrazovanju. To znači da su u obrazovanju kao budžetskom korisniku trenutno najniže plate. Narodna skupština RS usvojila je zaključak kojim se traži rješenje da razlike u platama budžetskih korisnika ne budu prevelike. Vlastiti prihodi su slabi, jer Univerzitetu ne idu prihodi od školarina, iako je to predvidio Zakon o visokom obrazovanju. Uredbom Ministarstva finansija RS određeno je da prihodi od školarina idu direktno u republički budžet. Zatražili smo od ministra prosvjete da prihodi od školarina budu prihodi Univerziteta. Vjerujem da će se to urediti do naredne školske godine.

Ocjena

* GLAS: Koju ocjenu biste poslije godinu dana dali Univerzitetu u primjeni bolonjskog procesa?

STANIĆ: U skali do pet, dodijelio bih trojku. Ima još uvijek "lutanja" određenog broja profesora u primjeni "Bolonje". Da bismo bili spremniji za sprovođenje "Bolonje", potrebno nam je više opreme, i finansijskog stimulansa profesorima i saradnicima. Ako bismo radili onako kako Bolonja predviđa u potpunosti, bar po tri nastavnika na svakom predmetu, rad sa grupama studenata, morali bismo imati i više kadra. Na posljednjoj ministarskoj konferenciji BiH se približila trojki. Srbija se u primjeni "Bolonje" približila četvorki.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.