Srpski narod zapostavlja ćirilicu

Danijela Stokanić
Srpski narod zapostavlja ćirilicu

Navike iz ranijih perioda, uticaj zajedničkih organa BiH, medijske ili ulične reklame, pomodarstvo i bombastičnost, upotreba jezika na društvenim mrežama samo se neki od faktora zbog kojih srpski narod zapostavlja ćirilicu.

Lingvista Milanka Babić rekla je za "Glas Srpske" da stanovnici Srpske ćirilicu danas poštuju više deklarativno nego što je praktično primjenjuju i upotrebljavaju.

- Upotrebu pisma određuju i navike iz ranijih perioda, tu prije svega mislim na vrijeme jugoslovenske BiH, kada je ćirilica bila potisnuta na marginu, jer se skoro sva prepiska vodila na latinici. Latinični su bili i skoro svi obrasci u administraciji, pa je samim tim i nametnuto njihovo latinično popunjavanje - rekla je Babićeva.

Dodala je da se, iako je u školama, u nekim periodima, bila obavezujuća sedmična izmjena pisama, malo ko služio ćirilicom u individualnoj upotrebi. 

- Te navike su se kod velikog broja građana održale i danas, pa čak i u potpisu, koji pojedinca identifikuje ne samo imenom i prezimenom nego i određenim sociokulturnim karakteristikama. Jedna od njih je i svijest o važnosti poštovanja nacionalnog pisma, pisma sa viševjekovnom kulturnom tradicijom, tradicijom na kojoj danas mogu Srbima da pozavide mnogi civilizovani narodi - kazala je Babićeva.

Dodala je da je i danas veliki broj administrativnih obrazaca koje građani popunjavaju latinični, iz nepoznatog razloga.

- Ako tome dodamo i uticaj zajedničkih organa BiH, činjenicu da se srpskim institucijama u RS nerijetko upućuju dopisi na latiničnoj hrvatskoj ili bošnjačkoj varijanti jezika, slučajno ili namjerno, ali u rezultatu isto, znači da se i dalje održava latinični trend u upotrebi pisama u kulturnom životu Srpske - istakla je Babićva.

Svaki dopis na latinici vratiti

Trebalo bi svaki takav dopis vratiti, dodala je Babićeva, te insistirati da se dostavi na srpskoj varijanti srpskoga jezika.

- Potiskivanju ćirilice doprinosi i reklama - medijska ili ulična - u kojoj se uvozni proizvodi sa zapada reklamiraju u originalnim nazivima, a najčešće na engleskom jeziku.  Zatim je tu pomodarstvo i bombastičnost njenog izraza kao dominantna karakteristika, što se posebno ogleda u imenovanju raznih firmi, pa se stiče utisak da su skoro sve strane - naglasila je Babićeva.

Kao primjer je navela da vlasnicu frizerskog salona koja je, da je javnost ne bi smatrala zaostalom, salonu koji se zvao "Mileva" dala naziv "Denny".

- Jednom sam pročitala takvu reklamu čak i ćirilicom napisanu sa dva "n" - "Denni"! - totalno mimo pravila srpskog jezika - kazala je Babićeva.

Mladi ne mare za sopstveni jezik

Prema njenim riječima, alarmantnu opasnost za očuvanje srpskog jezika u BiH i njegovog ćiriličnog pisma predstavlja nemaran odnos mladih prema sopstvenom jeziku.

- To je karakteristika samo srpske omladine u BiH, ali ne i bošnjačke i hrvatske. Srpska omladina, bar u globalu, čini mi se tako, nije svjesna značaja srpskog jezika za opstanak naroda, za njegov duhovni i kulturni identitet - rekla je Babićeva.

Dodala je da na to utiče institucionalna nebriga o jeziku, podstaknuta globalizmom kao dominantnim društvenim kretanjem, pa srpski jezik skoro da ustupa mjesto engleskom, što iz praktičnih razloga sve zastupljenije poslovne komunikacije na engleskom, što iz pomodnih razloga.

- Ovi posljednji se daju uočiti posebno u upotrebi jezika na društvenim mrežama, gdje je ubacivanje engleskih fraza ili drugih asocijacija koje upućuju na služenje engleskim jezikom, kvaziobaviještenost o dostignućima zapadnih kultura, postalo pitanje kulturnog profila cijele generacije - kazala je Babićeva.

Pri tom se kao nužno zlo shvata učenje pravila i normi sopstvenog jezika, a njihovo nepoznavanje maskira se trendom jezičkog bunta koji se ogleda u razgrađivanju jezičke norme koju bi svaki prosječno obrazovani srednjoškolac trebalo da poznaje.

- Za jezičko neznanje, za nepoznavanje i neprimjenjivanje pravila srpskog jezika, za zanemarivanje njegovog primarnog pisma ćirilice kriv je obrazovni sistem i to skoro sav - kategorična je Babićeva.

Razredna nastava jedina njeguje ljubav prema jeziku

Jedino se još uvijek njeguje ljubav prema jeziku zajedno sa sticanjem osnovnih elemenata pismenosti u razrednoj nastavi.

- Treba samo pogledati nastavne planove društvenih i nastavničkih fakulteta, gdje se školuju menadžeri i profesori, nigdje se ne uči srpski jezik i njegova norma. Ali se uči minimalno po četiri semestra engleski jezik - kazala je Babićeva.

Složila se da je danas neophodno poznavati svjetski strani jezik, posebno engleski, ali, kaže da je još neophodnije znati svoj maternji.

- Otužno je koliko smo loše opismenjeni u poznavanju srpskoga jezika i njegovih pravila, koliko malo dajemo važnosti tome, kao da nam je ispod nivoa znati sopstveni jezik - rekla je Babićeva i dodala da nas to vodi ka činjenici da ono što nećemo da znamo u stvari ne cijenimo i ne volimo.

Ćirilica vrijedna ljubavi i pažnje

Kaže da stanovnici Srpske nisu svjesni značaja srpskog jezika za opstanak i prosperitet naroda kome pripadamo.

- Ako nam nije jasno da nema naroda bez tradicije i kulture stvorene i stvarane u sopstvenom jeziku, onda nema ni ljubavi prema jeziku i pismu koje taj jezik skoro sinonimno predstavlja - podsjetila je Babićeva.

Dodala je da zato predstoji mnogo više institucionalne brige i više nastavnih planova koji se odnose na učenje jezika i njegovanje ćirilice.

- Isto tako i odgovornosti u implementaciji takvih planova u školskim i univerzitetskim programima, kako bismo sačuvali to što imamo. Imamo neprocjenjivo vrijednu kulturnu baštinu srpske ćirilice! Ne treba je prepuštati zaboravu, naprotiv, vrijedna je ljubavi i pažnje, kao najveće nacionalno blago - poručila je Babićeva.

Šuting uz šoping

Dođite da šopingujete i da napravite šuting, sa poznatim i našim selebriti ličnostima, na posebnom eventu, odnosno događaju! Ovako organizatori nekih događaja danas pozivaju goste!

Ćirilica tanji kredit

Gotovo da je svako od nas nekad poželio da napiše SMS ćirilicom i oni čiji telefoni podržavaju takvu opciju, odnosno dozvoljavaju unos teksta slovima srpske ćirilice, sigurno su primijetili da im se kredit smanjivao više nego što bi to bio slučaj da su istu poruku napisali latinicom. Pomenuto pisanje ćirilicom posebno je aktuelno tokom Božića i Vaskrsa, kako bi se putem poruke u ćiriličnoj "verziji" što bolje dočarala atmosfera ovog velikog pravoslavnog praznika.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana