Srpska hvata priključak sa razvijenim digitalnim svijetom

Savremene digitalne  tehnologije već decenijama su pokretač globalnog privrednog razvoja. Milijarde ljudi širom svijeta, svakodnevno koristi računar i Internet kako u poslovne i naučne, tako i privatne svrhe.

Srpska, takođe, bilježi značajne pomake u primjeni IKT u republičkoj upravi, lokalnoj samoupravi, zdravstvu, školstvu, obrazovanju... Sve više građana Srpske koristi računar, a informatizacija je osim gradova zahvatila i bogatija seoska područja. Život bez računa i Interneta, kažu stručnjaci, postaje nezamisliv.

Profesor Elektrotehničkog fakulteta u Banjoj Luci Željko Jungić, kaže da zemlje koje najviše ulažu u razvoj IKT su istovremeno i sa najvećim bruto društvenim proizvodom i najvećom stopom ekonomskog rasta.

- U Republici Srpskoj je uočen ogroman napredak u ovoj oblasti, posebno u naučno-istraživačkom radu i na univerzitetima. Zacrtani su ozbiljni planovi na stvaranju informacionog društva RS i BiH  - naglasio je Jungić.

Najviše građana u Srpskoj Internet koristi kod kuće, zatim na poslu, univerzitetu, naučnim ustanovama i Internet klubovima.

Direktor Agencije za informaciono društvo Republike Srpske Srđan Rajčević, kaže da je u oblasti IT u RS situacija znatno poboljšana.

- Imamo napredak institucionalnih kapaciteta, ali i u samim programima koje sprovodimo na terenu. Sljedeće godine planiramo da uradimo detaljnu statističku analizu o primjeni IKT u RS koja bi trebalo da doprinese značajnijem razvoju ove oblasti - naglasio je Rajčević.

Ipak, dodao je on, svijest o upotrebi informacionih tehnologija još nije na zadovoljavajućem nivou.

- Potrebno je uložiti dodatne napore da bismo dokazali da savremene tehnologije olakšavaju tradicionalne procese odlučivanja i svakodnevnog rada. Potrebna su veća ulaganja i dopune zakonske regulative - rekao je Rajčević.

Eksperti tvrde da u Republici Srpskoj još nema masovne primjene IKT u procesima odlučivanja i upravljanja.

- IKT se kod nas dosta primjenjuju u malim i srednjim preduzećima koja se brzo prilagođavaju modernom načinu rada po uzoru na EU i region. Najbolji pokazatelj je upotreba "širokopojasnog" Interneta koji u radu preduzeća postaje neophodnost - naveo je Rajčević.

Uočeno je da za RS pozitivni primjeri mogu biti zemlje iz EU koje su poodmakle u procesu informatizacije, prije svega Irska i Slovenija, koja je u ovoj oblasti zabilježila najznačajniji rast u regionu.

Pozitivno je, tvrde stručnjaci, što su mladi i poslovni ljudi u Republici Srpskoj prihvatili računare kao neophodnost i sastavni dio života.

- Mladima je nezamisliv dan bez fejsbuka, gugla, ofis paketa... Međutim, da bi postali stručnjaci potrebno im je dodatno obrazovanje, a prioritet RS trebalo bi da bude stvaranje visokokvalifikovanog informatičkog kadra koji bi uhvatio korak sa savremenim informacionim društvom - rekao je Rajčević.

Kada je riječ o primjeni IT u administraciji, u AIDRS-u tvrde, da svi organi republičke uprave koriste legalan "Majkrosoftov" softver. Ugovor koji je potpisan 2006. godine između Vlade RS i kompanije "Majkrosoft" obuhvata licence za korišćenje softvera u Vladinim institucijama i dva javna univerziteta. Trenutno Savez opština i gradova RS i kompanije "Majkrosoft" pregovaraju o uslovima za dobijanje legalnih softvera. U AIDRS su uočili i problem u sprovođenju Zakona o autorskim pravima i intelektualnom vlasništvu, koji je donesen na nivou BiH, a u kojem nije precizno definisana nadležnost za inspekcijske poslove što otežava borbu protiv softverske piraterije. Stopa softverske piraterije u BiH prošle godine je iznosila 68 odsto, a procijenjeno je da je industrija time izgubila 13 miliona dolara - podaci su BSA, globalnog udruženja koje promoviše legalni softver i štiti prava proizvođača.

Uloga IT značajna je i u obrazovnom sistemu Srpske. Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske je u saradnji sa kompanijom "Lanako" pokrenulo program informatizacije osnovnih i srednjih škola.

- Cilj je da svaki učenik ima pristup Internetu - rekao je ministar prosvjete i kulture RS Anton Kasipović.

U zavisnosti od broja učenika, svaka škola će dobiti određeni broj informatičkih kabineta, a na 300 đaka planiran je jedan informatički kabinet sa 16 računara, štampačem, Internet konekcijom. Planirano je i održavanje nastave sa multimedijalnim sadržajima. Škole će biti umrežane sa centrom Ministarstva prosvjete i kulture, a u škole će biti uvedeni elektronski dnevnici koji će omogućiti stalni kontakt škole, učenika, roditelja i resornog ministarstva. U Osnovnoj školi "Ivo Andrić" u Banjoj Luci, nastavnici već od januara ove godine đake ocjenjuju i u elektronskom dnevniku.

- Tako poboljšavamo komunikaciju nastavnika, učenika i roditelja, ali to ne znači da roditelji ne bi trebalo da manje dolaze u školu. Zahvaljujući ovoj tehničkoj mogućnosti, roditelji će moći blagovremeno da saznaju za problem koji ima njihovo dijete u školi - kaže Kasipović.

Za program uvođenja elektronskog dnevnika u još dvije srednje i tri osnovne škole u Srpskoj iz Razvojnog programa RS, odobreno je 1,1 milion KM. U ministarstvu su ove godine, u saradnji sa preduzećem "Medija market", pokrenuli akciju opremanja škola računarskom opremom.

Osim u obrazovanju, u RS je učinjeno dosta i u oblasti unaprijeđenja elektronskog poslovanja. Narodna skupština RS usvojila je Nacrt zakona o elektronskom dokumentu koji precizno definiše strukturu tog dokumenta koji će biti potreban da bi se stavio u ravnopravan položaj sa papirnom formom.

To znači da će organi uprave, lokalne samouprave, privredna društva, javne ustanove i ostale poslovne organizacije u svojim svakodnevnim poslovima moći koristiti elektronske dokumente koji će, da bi bili pravovaljani, morati prethodno biti potpisani na isti način, tj. elektronskim putem.

- Prava suština ovog zakona je poboljšanje radnih procesa i povećanje efikasnosti poslovanja na jedan novi, moderan način. Kada se usvoji i novi Zakon o elektronskom poslovanju biće stvoreni uslovi za efikasno elektronsko poslovanje - navode u AIDRS.

To će građanima omogućiti da sa "info-pulta" podnesu zahtjev administrativnoj službi opštine za izdavanje određenih dokumenata. Elektronsku formu će popuniti i potpisati "pametnom karticom" na kojoj se nalaze lični podaci. Po prijemu zahtjeva službenik opštine će provjeriti elektronski potpis podnosioca i izdati izvod u elektronskoj formi.

- Time će biti izbjegnute gužve, pa čak i fizička prisutnost, hrpa papira i brojni birokratski problemi - navode u AIDRS i tvrde da ulaganjem u IT RS ima šansu da stvori prepoznatljiv imiy tehnološki osveštenog regiona pogodnog za strana ulaganja, ali i izvoz znanja.

Više od milion korisnika Interneta u BiH

Prema podacima Regulatorne agencije za komunikacije BiH, u prošloj godini registrovano je 237.660 Internet pretplatnika, a globalnu mrežu, prema procjenama, koristilo je 1.055.000 građana. Od 122 zemlje u svijetu, BiH se prema korišćenju informaciono–komunikacionih tehnologija nalazi na 89 mjestu. Od zemalja jugoistočne Evrope iza BiH samo su Albanija i Moldavija, podaci su Svjetskog ekonomskog foruma.

Broj Internet pretplatnika po regijama

Ulaganja u IT po glavi stanovnika

                                                                                                           * ulaganja su u dolarima 

***************

Savremene digitalne tehnologije već decenijama su pokretač globalnog privrednog razvoja

***************

Cilj da svaki učenik ima pristup Internetu

***************

U škole će uskoro biti uvedeni elektronski dnevnici

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.