Sredoje Nović: Spriječiti izdavanje lažnih dokumenata

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović.

Istraga Tužilaštva, prema riječima Novića, jedan je vid mehanizma borbe za sigurniji sistem dokumenata, a te mehanizme koriste i druge zemlje.

* GLAS: I pozicija i opozicija u Parlamentu BiH smatraju da je Ministarstvo na čijem ste čelu ponudilo najviše zakona koji su "bez velikih problema" usvojeni u Parlamentu. Da li je u ovakvim okolnostima moglo više i bolje?

NOVIĆ: Četrnaest usvojenih zakona u Parlamentu BiH koje je predložilo Ministarstvo civilnih poslova, mislim da dovoljno govori. Posebno jer je riječ o zakonima koji sistemski uređuju određene oblasti.

Značajno je istaći da je iz nadležnosti Ministarstva, pored ovih zakona, usvojen i veliki broj strateških dokumenata. Donesen je veliki broj podzakonskih akata, utvrđeni prijedlozi međunarodnih sporazuma o saradnji sa drugim zemljama, donesene odluke o pristupanju međunarodnim konvencijama i konvencijama Savjeta Evrope i drugo.

Dakle, mi u Ministarstvu civilnih poslova smo radili i dalje radimo, zbog čega imamo i rezultate. Pokazali smo da se u saradnji i koordinaciji sa entitetskim ministarstvima može doći do dobrih rješenja, koja kada se na tom nivou usaglase, imaju i podršku u Parlamentu BiH.

Svakako da se uvijek može i više, ali za to treba da postoji osjećaj i spremnost i svih drugih aktera koji su uključeni u proces donošenja odluka. Nažalost, mi danas još uvijek nemamo pravilnik o akademskim zvanjima, zbog nespremnosti rektora da se usaglase u vezi s tim, kao što nemamo ni zakon o kulturnim dobrima BiH, jer su nekima lični interese iznad interesa da se neke stvari sistemski urede.

* GLAS: Kada građani mogu očekivati da sa bh. pasošima putuju bez viza i gdje je cijeli proces "zapeo"?

NOVIĆ: Za ispunjenje obaveza prema Evropskoj komisiji jasno je definisano više od 170 uslova koje BiH treba da ispuni, a koji su podijeljeni u četiri cjeline. Proces ocjene uslova još traje i nisu pristigli svi izvještaji iz Evropske komisije. Jedna od cjelina koja se ocjenjuje jeste sigurnost ličnih dokumenata i svi uslovi koji se odnose na ovu oblast su ili u fazi rješavanja ili su već riješeni.

Sistem izdavanja dokumenata u BiH je veoma kompleksan i uključuje integraciju aktivnosti u 144 opštine, 12 MUP-ova (njihove organizacione jedinice u 144 opštine), Ministarstvo inostranih poslova i diplomatsko-konzularnu mrežu. Imajući u vidu ovu činjenicu, jasno je da je BiH morala izvršiti i izvršila je veliki broj aktivnosti,  kao i  da lanac izdavanja dokumenta u BiH uključuje različite nadležnosti na različitim nivoima (BiH, entiteti, kantoni, lokalna uprava, Brčko distrikt). Ključni element u izgradnji ovakvog sistema bila je izmjena zakonske regulative, koja je vršena praktično više od godinu dana.

Nadalje, bilo je neophodno da se pripreme projekti i specifikacije kako bi se svi organi različitih nivoa uklopili u jednu cjelinu u okviru različite regulative, jer u BiH postoje ustavi i zakonske regulative u dva entiteta, 11 kantona i Brčko distriktu. Trenutno su u toku intenzivne aktivnosti na povezivanju matičnih ureda u svim opštinama i plan je da do kraja maja sve opštine budu elektronski povezane. Izdavanje biometrijskih pasoša neće moći početi dok službenik matičnog ureda u opštini ne bude u mogućnosti da elektronski potvrdi službeniku MUP-a da je neko lice državljanin BiH, tj. da posjeduje validan dokument (rodni list, uvjerenje o državljanstvu) koji je izdat u skladu sa zakonom.

* GLAS: Kakva su iskustva zemalja u okruženju u vezi s tim?

NOVIĆ: Bitan element koji utiče na rokove su procedure javnih nabavki u skladu sa propisima BiH. Ako se ima u vidu da je Zakon o pasošima izmijenjen u maju prošle godine, te da je početak testnog rada sistema planiran za 1. jul ove godine, onda možemo reći da je, u kratkim rokovima, postignut optimum u okolnostima u kojima je rađen ovaj proces. U testnoj fazi će se analizirati svi segmenti sistema, i ukoliko se uoče neki nedostaci u sistemu, biće otklonjeni. Iskustva zemalja u okruženju su pokazala da je testna faza veoma bitna, kako bi se u slučaju nefunkcionalnosti sistema izbjegla njegova eventualna nadogradnja nakon što bude pušten u funkciju. Tek kada utvrdimo da je sve u redu sa sistemom, tada će se početi personalizovati biometrijski pasoši. Dakle, početak rada sistema je 1. jul 2009. godine, a početak izdavanja biometrijskih pasoša se predviđa krajem ove godine.

* GLAS: Često su se na adresu Ministarstva civilnih poslova upućivale kritike zbog malverzacija sa CIPS-ovim dokumentima i da su zbog slabosti u cijelom sistemu bosanskohercegovačka dokumenta dobijali i ljudi iz kriminogenog miljea. Gdje su u cijelom tom lancu slabosti i da li su otklonjene?

NOVIĆ: Slabošću sistema ne može se okarakterisati činjenica da ovlašćeni službenik MUP-a koji ima pravo da radi na sistemu ne provodi procedure u skladu sa propisima. Naime, dokumenta izdaju službenici, a ne sistem, a u slučaju sistema u BiH dokumente izdaju službenici MUP-ova. Postupci izdavanja dokumenata se vrše u zakonom definisanoj proceduri, a na osnovu podataka iz matičnih evidencija. Elektronskim uvezivanjem matičnih ureda spriječiće se eventualno izdavanje lažnih, tzv. "ulaznih dokumenata", na osnovu kojih se izdaju lična dokumenta (rodni listovi i uvjerenja o državljanstvu).

* GLAS: U medijima se spekulisalo da bi BiH u junu trebalo da dobije nove tablice za automobile. Koliko u tome ima istine i iz kojih razloga se to čini?

NOVIĆ: Saobraćajne dozvole i registarske tablice se mijenjaju u skladu sa novim Zakonom o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini i pratećim zakonskim aktima iz ove oblasti. Početak kompletne registracije po novom Zakonu o bezbjednosti saobraćaja će početi kada se završe sve tehničke pripreme, u kojima učestvuju institucije definisane Zakonom o bezbjednosti saobraćaja BiH.

Zakon o bezbjednosti saobraćaja je predvidio postojanje odgovarajućih dokumenata za registraciju vozila koji uključuju tablice, potvrde o vlasništvu vozila, potvrde o registraciji i stiker koji garantuje tehničku ispravnost vozila.

Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH, u saradnji sa Ministarstvom komunikacija i transporta BiH u prethodnom periodu provodi aktivnosti kako bi se u potpunosti primijenio Zakon o bezbjednosti saobraćaja na putevima BiH. U sklopu ovih aktivnosti je uspostavljen centralni registar vozila, registar kradenih vozila, razmjena podataka sa Interpolom, razmjena podataka sa stručnim institucijama zaduženim za tehničku ispravnost vozila. Takođe su u toku aktivnosti na uvođenju novih dokumenata. Sve ove aktivnosti se vrše kako bi se poboljšala bezbjednost saobraćaja.

* GLAS: U domenu Ministarstva na čijem ste čelu je i granica BiH. Koliko je "spornih" tačaka još ostalo i kada se može očekivati da se one riješe?

NOVIĆ: U stručnom smislu graničnu liniju sa susjednim državama utvrđuje Komisija za granicu BiH, koju je imenovao Savjet ministara BiH. Princip određivanja granice su avnojske granice.

Kao što je poznato, sa Hrvatskom je 1999. godine potpisan Ugovor o granici, u čijem sastavu su tekstualni opis granice i topografske mape na kojima je ucrtana granica. Iako je potpisan, Ugovor nikada nije ratifikovan u Parlamentu BiH i hrvatskom Saboru, jer je Hrvatska naknadno osporila postignuti dogovor. Osporili su pripadnost dijelova teritorije BiH u primorskom pojasu (oko opštine Neum, ostrva Mali i Veliki Školj i u području poluostrva Kleka - rt Ponta Kleka). Druga sporna tačka, kada je riječ o granici sa Hrvatskom, jeste granica na rijeci Uni kod Kostajnice. Granica sa Srbijom je definisana, izuzev područja kod Zvornika.

Za rješavanje otvorenih pitanja u vezi sa granicom sa Srbijom i Hrvatskom očekujemo da će se unutar državnih komisija za granicu postići dogovor kako bi se riješila sva otvorena pitanja.

Razgovori sa Crnom Gorom su u toku. Nema spornih pitanja, pa se očekuje da će do kraja godine biti postignut dogovor i pripremljen sporazum o granici za potpisivanje.

Auto-tablice

* GLAS: Koliko će koštati auto-tablice?

NOVIĆ: Prema propisima koje određuje Ministarstvo komunikacija i transporta, građani će nastaviti da registruju auta po dosadašnjoj proceduri i tablice će se mijenjati samo u slučajevima kao i do sada. Cijena novih dokumenata i registarskih tablica biće definisana pravilnikom o cijeni registracije vozila, koji će donijeti Ministarstvo komunikacija i transporta BiH i građani neće osjetiti ove promjene.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.