Sprema se za pohod na Bijelu kuću

priredio: Milenko Kindl
Sprema se za pohod na Bijelu kuću

Majk Hakabi, bivši guverner Arkanzasa i jedan od vodećih republikanaca u predizbornim anketama, negirao je da će se kandidovati za stranačku predsjedničku nominaciju za izbore 2012. godine.

U međuvremenu, Ron Pol, 75-godišnji kongresmen iz Teksasa, potvrdio je ulazak u republikanske predizbore i time dodatno začinio "šou program" neslužbenih pretendenata na Bijelu kuću.

Najizgledniji kandidat sada je bivši guverner Masačusetsa Mit Romni, a Hakabijeve potencijalne glasače mogao bi da privuče bivši guverner Minesote Tim Poulenti. Uz bivšeg guvernera Aljaske Saru Pejlin, u igri su još uvijek guverner Indijane Mič Danijels i kongresmen iz Minesote Mišel Bakman.

Američki milijarder Donald Tramp neće se kandidovati za sljedeće predsjedničke izbore u Americi jer još uvijek nije spreman da ostavi svoju najveću strast - biznis.

Tramp u saopštenju navodi da vjeruje da može da osvoji kandidaturu Republikanske stranke i pobijedi na predsjedničkim izborima.

- Ipak, biznis je moja najveća strast i nisam spreman da napustim privatni sektor - saopštio je Tramp, čime je stavio tačku na višemjesečnu kampanju u kojoj je insistirao na debati o tome da li je predsjednik SAD Barak Obama rođen u Americi.

Službeno, samo su dva kandidata za sada potvrdila namjeru da učestvuju u predizborima - uz Rona Pola, tu je i Njut Gingrič, još jedan iz galerije likova američke desnice.

Prvi republikanac koji je Obami službeno bacio rukavicu u lice bio je Gingrič (67) koji, doduše, ima izvjesnu težinu u stranci, ali je u široj javnosti prepoznat kao osvjedočeni licemjer.

Većini se zamjerio i rasističkim napadima na Baraka Obamu, ističući da američkog predsjednika definiše njegov "kenijski, antikolonijalni" pogled na svijet.

U vrijeme dok je tražio opoziv predsjednika Bila Klintona u aferi s Monikom Levinski, Gingrič je održavao vanbračnu vezu s 22 godine mlađom Kalistom Bisek, pripravnicom u Kongresu. Dvadeset godina kasnije, ta ista Kalista, zbog koje se preobratio u katolicizam, sada postaje njegovo tajno oružje u predsjedničkoj kampanji.

Njut Gingrič procijenio je da upravo platinasta plavuša zategnutog lica, zbog koje je napustio svoju drugu suprugu - prvi brak takođe mu se raspao zbog seksualne afere - može da mu osigura iskupljenje.

Nadaren sposobnošću prikazivanja svojih mana vrlinama, rezonuje da je upravo sada pravo vrijeme za osvajanje vrhunca u karijeri: posljednji brak traje već 11 godina, Gingrič nije uhvaćen u preljubi, a ako je Bilu Klintonu u međuvremenu "oprošteno" - valjda je došlo vrijeme da se tome ponada i jedan republikanac.

Izuzevši preljube i razvode brakova - grijehe koje sada pokušava da opere susretima s vodećim vjerskim vođama - Njut Gingrič pažljivo brusi imidž američkog preduzetnika i intelektualca.

Dio Amerikanaca smatra ga neuvjerljivim i površnim pozerom, ali neki ga cijene zbog karijere iz sredine devedesetih, kada je predsjedavao Predstavničkim domom Kongresa. Tada je eliminisan nacionalni dug, uravnotežen državni budžet, otvoreno je 8,4 miliona novih radnih mjesta.

Iako zasluge za navedeno prvenstveno idu na adresu Bila Klintona, Gingrič ne propušta da naglasi svoju presudnu ulogu u dogovorima između tadašnjeg predsjednika i tvrdih konzervativaca, što je rezultovalo nizom kompromisnih zakonskih rješenja i poletom ekonomije.

Gingrič sada najavljuje da bi, zavisno od privrednog rasta, mogao da uravnoteži budžet u roku od pet godina. Divljajuće cijene benzina - što je veoma popularna predizborna tema - spustio bi povećanim iskorišćavanjem naftnih rezervi na američkom tlu.

Izvorni Gingričev proizvod, na čijem uspjehu on i danas uspješno plovi američkom političkom scenom, bio je "Ugovor za Ameriku" iz 1994. Prema ustaljenom mišljenju, za koje je u velikoj mjeri zaslužna upravo Gingričeva propagandna mašinerija, taj program oporavka ekonomije u deset tačaka doprinio je okončanju gotovo 50-godišnje vladavine demokrata u Kongresu. 

Dan poslije objave službene kandidature, Gingrič je u gostovanju na televiziji "Fox News" najavio drugi, predizborni "Ugovor za Ameriku", gdje će se naći i unaprijed napisane predsjedničke naredbe koje će, nakon što na izborima porazi Obamu, potpisati prvog dana mandata, da se ne bi gubilo dragocjeno vrijeme u procesu promjene vlasti.

Među prvim naredbama biće "abolicija svih careva iz Bijele kuće", šta god to značilo.

Gingriča, kaže, naročito brine to što će Obama na svojoj strani imati "mejnstrim" medije, Holivud i ljevičarske milijardere poput Džordža Soroša.

Donedavno, kada je intelektualni otac pokreta "Čajanka" Ron Pol u emisiji televizije ABC "Dobro jutro Amerika" najavio naciji da će se nadmetati za predsjedničku nominaciju, činilo se da komediji nema kraja.

Iako nije stajao najbolje u predizbornim istraživanjima, prve ankete poslije objavljivanja namjere da se kandiduje pokazale su da Pola ne treba prerano odbaciti: čak 85 odsto čitalaca "Vol strit žurnala" smatra da on ima šanse za osvajanje nominacije (šansu Gingriču daje 38 odsto čitalaca).

Za razliku od demagoga Gingriča, Ron Pol poznat je po čvrstim stavovima i djelima, toliko čvrstim da ga u američkoj politici mnogi smatraju čudakom, ako ne i luđakom.

Nadimak "Doktor No" dobio je zbog odbacivanja svakog zakonskog prijedloga koji, prema njegovom mišljenju, krši američki Ustav, pa je tako u Predstavničkom domu Kongresa jedini - u omjeru 1:405 - glasao protiv rezolucije iz 2009. kojom je osuđeno nasilje u Iranu. 

Pol se, inače, snažno zalaže za ukidanje pomoći SAD drugim zemljama, što uključuje i milijarde dolara godišnje vojne pomoći Izraelu. On smatra da je Izrael previše zavisan od Vašingtona i da bi trebalo da vodi samostalnu spoljnu politiku. U SAD, takva izjava jednog republikanca ravna je političkom samoubistvu.

Pol, međutim, ne ide potencijalnim biračima niz dlaku. Iako mu niko ne poriče poštenje - Pol je odbio da potpiše zahtjev za unosnu političku penziju - mnogi mu zamjeraju neke od njegovih "uvrnutih" stavova, poput onih o potrebi povratka zlatnog standarda u monetarnu politiku SAD. Žestoki je kritičar Federalnih rezervi, podržava pravo na posjedovanje i nošenje oružja, želi odlazak američkih vojnika iz Iraka i Avganistana.

Decentralizacija je, inače, jedna od omiljenih tema Rona Pola. Poznat je po velikom lokalnom angažmanu, a simpatizere neprestano pridobija pojavljivanjem na raznim događajima i priredbama, od vatrogasnih do školskih, u okruzima uz Meksički zaliv u matičnom Teksasu.

Legenda kaže da su za njegov prvi politički uspjeh bile zaslužne hiljade žena koje je porodio radeći u struci kao ginekolog, što su one nagradile glasovima.

Knjiga

U osvit kampanje, Kalista Gingrič prigodno se prihvatila rada na knjizi za djecu s tematikom glorifikovanja SAD i njihove jedinstvenosti, elementa čiji nedostatak američka desnica naročito zamjera Obami. Inače, "američka izvanrednost" vodilja je razgranatog poslovnog carstva Gingričevih, u kojem značajnu ulogu igraju savjetničke i izdavačke kuće.

priredio: Milenko Kindl

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana