Sport i čitanje izumiru zbog video-igrica

Mališani, ali i tinejdžeri, danas sve više vremena provode uz televiziju, igrice i računar, pa se nerijetko javlja i zavisnost, čije su posljedice gojaznost, kriva kičma, asocijalnost, nerijetko i agresivnost. Sve je više studija koje govore o manama i nedostacima video-igrica.

Nasilje u video-igricama

Mnoga istraživanja koja su obavili svjetski psiholozi ukazuju na to da igranje nasilnih video-igrica, čak samo 20 minuta, desenzibilizuje ljude kada je u pitanju stvarno nasilje.

Prema istraživanjima, učesnici koji igraju nasilne video-igrice poslije 20 minuta imaju slabije fiziološke reakcije na prikaze stvarnih slučajeva nasilja. U istraživanju se navodi da slabija fiziološka reakcija znači da se osoba manje emocionalno uznemiri kada gleda stvarnu brutalnost.

Psiholog Aleksandar Milić kaže da razne igrice, kao i ostali sadržaji na računaru, lakše okupiraju pažnju djece od čitanja ili bavljenja slikanjem i sportom, odnosno od aktivnosti koje traže i fizičko i psihofizičko angažovanje.

- Pažnju mališana najviše okupiraju igrice dinamičnog sadržaja. Nekada su te igre finog, zanimljivog sadržaja i razvijaju psihofizičke sposobnosti kod djece, dok sa druge strane igrice mogu da podstaknu ono najgore, nasilje - rekao je Milić. On je naglasio da video-igrice nikada ne treba da se prepuste slobodnom izboru djece, niti djeca treba da određuju koliko će dugo da ih igraju.

- Ako roditelji to mališanima dozvole, oni će u potpunosti zanemariti neke druge aktivnosti, od kojih imaju veću korist - istakao je Milić i dodao da nikako ne treba dozvoliti da djeca budu jednostrano okupirana, jer će ona na taj način zanemariti veliki broj aktivnosti koje doprinose psihofizičkom razvoju.

Djeca sve kasnije počinju da čitaju

Istraživanje tima stručnjaka iz Švedske, SAD, Mađarske i Italije pokazalo je da dječaci čitaju sve manje i lošije zbog igranja kompjuterskih igrica i zapostavljaju klasične knjige.

Utvrđeno je da čitanje ide bolje djeci u manje razvijenim sredinama, jer je manja vjerovatnoća da porodica ima računar.

Prema ovom istraživanju, dječaci su mnogo više nazadovali u čitanju nego djevojčice, jer oni više vremena provode igrajući kompjuterske igrice. Vještina čitanja sve je lošija otkako su računari u širokoj upotrebi, a djeca u njima vide vrhunac zabave, zbog čega interesovanje za čitanje opada.

Prema Milićevim riječima, uloga svih onih koji rade sa djecom treba da se zasniva ne na zabrani igranja igrica, već na objašnjenju da pored bavljenja raznim igricama treba da provode vrijeme i učeći i baveći se sportom.

- Mališane i u jednom i u drugom smjeru treba da usmjeravaju ne samo roditelji već i učitelji tokom nastave i organizovanjem časova, koji će biti posvećeni samo onome što je korisno za njih. Djecu treba usmjeriti da određeno vrijeme provode pred ekranom, da imaju određeno vrijeme za igranje igrica, učenje i bavljenje sportom. Na taj način njihovo vrijeme će biti iskorišćeno na najbolji mogući način - rekao je Milić.

On je naglasio da nikako ne treba prepustiti djeci da nemaju obaveza koje će ih usmjeriti u pravom smjeru.

Zavisnost od igrica

Stručnjaci ističu da je teško shvatiti zašto su djeci igrice toliko interesantne, te dodaju da je najveći razlog zavisnosti od igrica to što su one veoma stimulativne i što pružaju djeci novi izazov, te brzo preuzimaju njihovu pažnju.

Stručnjaci dodaju da je drugi razlog zavisnosti od igrica taj što one nude stvarne mogućnosti za rješavanje zagonetki, strateško i kritičko razmišljanje. Oni ističu da su djeca po prirodi takmičarski raspoložena i da se vole dokazivati u igrama i sportskim takmičenjima.

- Problem nastaje kada video-igrice u potpunosti zasjenjuju sve njihove druge potrebe i zadatke, kao što su druženje s vršnjacima u realnom prostoru, učenje, boravak na otvorenom, pa čak i uzimanje hrane, higijena ili spavanje - ističu oni.

Za i protiv igrica

Video-igrice danas nude veoma realistična iskustva, a s obzirom na rastući broj djece koja ih koriste za zabavu, neophodno je znati kako i koliko poruke o nasilju i predrasudama u ovim igricama utiču na mlade. Prema nekim studijama, igranje video-igrica može poboljšati dječije vizuelne vještine, kao i vještine u vezi sa prostorom, slikama i kompjutersku pismenost. Osim toga, one mogu da imaju i pozitivan uticaj na ocjene u školi.

Međutim, s druge strane evidentan je i odnos između igranja video-igrica i nezdravih rezultata po djecu, poput izolacije i samoće, pretilosti, predrasuda i pojačanog agresivnog ponašanja. U svakom slučaju, jedinstvena interaktivna karakteristika video-igrica više utiče na ponašanje djece nego tradicionalni mediji.

Prema istraživanjima, u posljednjih pet godina došlo je do znatnog porasta igranja video-igrica, pogotovo na mobilnim telefonima i putem interneta.

Djeca u jednom danu znaju da provedu više od jednog sata igrajući igrice u odnosu na 26 minuta dnevno, koliko su trošili 1999. godine. Međutim, ono što najviše zabrinjava su vrste igrica kojima se djeca zabavljaju.

Sociolog Biljana Milošević kaže da svakako u današnje vrijeme mališani previše vremena provode za računarom, gdje uglavnom četuju sa svojim drugarima putem raznih društvenih mreža ili igranjem igrica.

- Igranje igrica svakako ima više mana, nego prednosti. Razvijanje saznajnih i logičkih sposobnosti su prednosti igranja igrica, dok se nedostaci odnose na oštećenje vida, kičme i zglobova, ali i izolaciju mališana i povlačenje u zatvoren prostor - rekla je Miloševićeva.

Ona je naglasila da se sa sve većom posvećenošću igranju igrica mališani izoluju od svojih vršnjaka i povlače od svih aktivnosti koje bi trebalo da prate.

Miloševićeva je naglasila da su i roditelji u današnje vrijeme sve više zauzeti, te malo pažnje posvećuju djeci, zbog čega oni i provode sve više vremena igrajući razne igrice.

Odrasli

U Americi su od igrica podjednako zavisni kako mališani tako i odrasli. Amerikanci imaju veći broj specijalnih komuna i ustanova za liječenje bolesti novih tehnologija.

Bolest 21. vijeka

Stručnjaci upozoravaju da su internet, video-igrice i računari nove "bolesti zavisnosti" 21. vijeka, te da uprkos brojnim mogućnostima i prednostima koje ima računar u današnjem društvu, sve više ljudi postaje "zavisno" od računarskih aplikacija.

Stručnjaci dodaju da je skoro tokom pola godine jedan mališan dobio od 15 do 20 kilograma na težini zbog igranja igrica.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.