Spona migranata i ljudi iz sistema opasna prijetnja

Kroz BiH je samo tokom posljednje dvije godine prošlo nekoliko desetina hiljada ilegalnih migranata, mahom iz Pakistana, Sirije, Iraka, Irana i Alžira. Dio je uspio da se probije pređe granicu između Hrvatske u BiH te da se dočeka krajnjeg cilja, a to je tlo EU, dio je ostao zarobljen u BiH, a veliki broj putuje ili se tek sprema da krene dobro znanom rutom koja ponovo vodi ka BiH. Neki su, na tom, putu, imaju i pomoć prijatelja.

Pisma i prečice

Sve češći pokušaji ilegalnih migranata da se preko teritorije BiH domognu zemalja EU podigli su na viši stepen kontrole prilikom ovjere pozivnih pisama za strance iz visokorizičnih zemalja, a pod posebnom lupom su godinama upravo turističke vize. Ipak, Služba za poslove sa strancima BiH posljednjih godina upozorava da mnogi stranci pokušavaju da zloupotrebe pozivna pisma te da na prevaru uđu u BiH.

Služba godišnje zaprimi više hiljada zahtjeva za ovjeru pozivnih pisama, a veliki broj bude na kraju odbijen zbog otkrivanja nezakonitih pokušaja migracija.

Razotkriveni su mnogi pokušaji stranih državljana da prijavljivanjem na sportska takmičenja, kulturne događaje, poslovne konferencije, sajmove i upoznavanjem državljana BiH putem društvenih mreža isposluju ovjere pozivnih pisama na osnovu kojih bi podnijeli zahtjeve za izdavanje viza, došli u BiH i pokušali ilegalno otići prema zemljama zapadne Evrope.

Neka pisma su odbijana i zbog sumnji u mogućnost nezakonitih migracija jer je utvrđeno da pozivalac ne raspolaže podacima o licima koja poziva, već se radi o drugom interesu. Odbijani su i zahtjevi za ovjeru pozivnih pisama za državljane koji gravitiraju iz ratnih područja zbog sumnje u zloupotrebu legalnog ulaska u BiH i ilegalnog izlaska iz države radi priključenja migrantskim tokovima i odlaska prema zemljama EU radi traženja azila.

Slična situacija bila je i prošle godine. Služba je otkrila određene zloupotrebe viza na osnovu ranije izdatih pozivnih pisama za dolaske u BiH na osnovu obrazovanja, izdate radne dozvole, diplomatskih nota i tako.  

- Postupajući po zahtjevima diplomatsko - konzularnih predstavništava i Granične policije BiH u postupcima izdavanja vize provjereni su podaci za 50.081 lice. U nekim slučajevima izrazili smo sumnju da bi se moglo raditi o neregularnim migracijama, zbog čega su obavljene dodatne provjere. Na kraju vize nisu izdate za 797 lica od strane DKP-a u svijetu - istakli su u Službi za poslove sa strancima BiH osnovu podataka koje su imali za prošlu godinu.

Takve informacije imaju i u Graničnoj policiji. Načelnik kabineta u toj instituciji Radiša Samardžija kaže da je borba protiv migranata stalni i svakodnevni zadatak.  

- Pored lažnih viza koje su otkrivene proteklih dana nisu rijetki ni slučajevi da migranti prilikom ulaska imaju falsifikovane pasoše neke druge zemlje. Međutim, brzo to otkrivamo jer imamo savremenu opremu  - rekao je Samardžija.  

On je naglasio da nakon ulaska u BiH migranti nastavljaju dalje uglavnom prema Usko-sanskom kantonu u Federaciji BiH te nakon toga želja im je da uđu u  Hrvatske te drugih zemalja EU.

- BiH je za njih tranzitna zemlja preko koje pokušavaju da dođu do zemalja EU. Šumskim putevima i stazama od Unsko-sanskog kantona pokušavaju da uđu u Hrvatsku. Neki uspiju da pređu, neki ne - rekao je Samardžija i dodao da nisu rijetki slučajevi krijumčarenja migranata preko Drine iz  Srbije u BiH.

Pakistanske vize

Posljednji slučaj koji je podigao veliku prašinu na domaćoj političkoj i javnoj sceni je informacija da je ambasador BiH u Pakistan Sakib Forić izdao 3.000 lažnih  viza licima iz Pakistana i Iraka, mimo procedura, a koji su se vodili kao turisti.  

Prema nekim nepotvrđenim navodima, provjerava se da li je bilo ovakvih slučajeva i u drugim ambasadama te da li su još neki državljanima na ovaj način “kupili” kartu za ulazak u BiH, a ozbiljnost cijelog slučaja, kada je u pitanju pakistanska grupa, potvrđuje i to da se u cijelu priču uključilo i Tužilaštvo BiH koje je otvorilo istragu o izdavanju lažnih viza BiH osobama visokog migracijskog rizika.

Saslušano je, prema nekim informacijama, nekoliko osoba zbog afere koja je potresla BiH, a među njima je bio i bivši ministar inostranih poslova BiH Igor Crnadak. 

Da to nije izolovan slučaj, potvrdilo se svega nekoliko dana kasnije, kada je Tužilaštvo BiH podiglo je jednu optužnicu za organizovanje grupe ili udruženja za krijumčarenje migranata, uhapšenih u operaciji “Kamerun”.

U optužnici se navodi, da su optuženi krijumčarenim migrantima, vize pribavili u diplomatskom konzularnom predstavništvu BiH u Egiptu, pod krinkom namjere posjete BiH radi vjerskog turizma.

Po dolasku u BiH, organizovali su im čak i smještaj na području Konjica, te pokušali organizovati njihov odlazak iz BiH kopnenim i vazdušnim putem, uručivši im pasoše Francuske i Italije, koje su glasile na druge osobe.

Sličan slučaj je zabilježen i prošle godine kada su diplomate iz BiH, iz  ambasade u Amanu u Jordanu za 1.000 evra prodavali vize migrantima. To je otkriveno kada je policija na aerodromu u Sarajevu provjeravala 50 Iračana koji su stigli redovnim letom iz Istanbula. Svi su u pasošima imali uredne turističke vize za BiH, ali je dodatnim provjerama utvrđeno da niko od njih nema odgovor na pitanje što zapravo planira raditi u BiH i kakvi su im planovi. Dodatnim provjerama koje su sproveli Granična policija i Tužilaštvo BiH otkriveno je da je ambasada u Amanu ranije izdali još 200 viza za državljane Iraka.

Stručnjak za bezbjednost Slobodan Župljanin upozorio je u razgovoru za “Glas Srpske” da nove okolnosti i činjenice s pravom unose nemir među jer je bezbjednost na sve većem ispitu, naglasivši da više nije pitanje da li su se vlasti u BiH snašle u ovoj krizi, nego da li to i žele. Još je u ratnim godinama, podsjetio je, bilo velikih nekontrolisanih ulazaka u BiH te da su u tim grupama bili i džihad ratnici koji su se borili na strani Armije BiH.

- I tada su ulazili ilegalno, a nakon toga su dobili neka državljanstva. U posljednjim godinama, kada se BiH suočava sa nekontrolisanim ulaskom iz stranih zemalja, posebno sa područja na kojima se vode borbena dejstva, pojačan je priliv ilegalnih izbjeglica, a BiH, namjerno ili nenamjerno, nema odgovor kako da se izbori sa tim. Ne samo što su migranti dolazili i ilegalno ulazili, jedan dio, poput pakistanske grupe, ušao je na osnovu lažnih viza dobijenih od predstavnika BiH u inostranstvu - rekao je on.

Iako migranti ističu da bježe iz matičnih zemalja zbog ekonomskih prilika, naglašava da se to ne vidi baš na terenu.

- Imaju svega kod sebe, od novca do skupih mobilnih telefona, ali ne i dokumenta kojim mogu da dokažu identitet. Potpuno je izvjesno i da je dio predstavnika BiH imao uloge u svu tome - rekao je  Župljanin.

Tome se, kako je podvukao, mora stati u kraj, a BiH se okrenuti ka rješavanju tog problema, a ne da sprečava izlazak migranata iz zemlje i time dovodi do brojnih rizika. 

- Još ne vidimo spremnost i volju da se tako ponaša, a vremena je sve manje - istakao je Župljanin. 

Na vidjelo izlazi spona između migranata i ljudi iz domaćeg sistema.

- Ne možemo pouzdano da kažemo ko je sve u to upleten, ali je sigurno da je bilo nečijeg interesa. Ni međunarodna zajednica i EU nisu mnogo pomogli. Daju novac za rješavanje migrantske krize, ali ne žele migrante na svojoj teritoriji. Postojala je priča da im je EU krajnja destinacija, ali do tamo su mogli i drugim putevima. Zbog čega su masovno izabrani ovu preko BiH, posebno jer su u drugim zemljama mogli da imaju daleko bolje uslove boravka... Volio bi da nisam u pravu da je sve dio unaprijed pripremljenog plana jer posljedice mogu biti nesagledive - upitao je Župljanin.

Potrošeni milioni

Poslednji presjek stanja u oblasti migracija u BiH za april 2020. godine je pokazao da su u prva četiri mjeseca ove godine evidentirana ukupno 4.572 nezakonita migranta, što je manje za 24 odsto u odnosu na isti period lani, kada su prijavljena 6.034 migranta. Najviše nezakonitih migranata je porijeklom iz Pakistana (27,4 odsto) i Avganistana (24,1 odsto).  Namjeru za podnošenje zahtjeva za azil iskazalo je 4.247 osoba, od čega je 78 osoba podnijelo zahtjev za azil.

U prva četiri mjeseca ove godine je, prema podacima iz Savjeta ministara BiH, iz IPA projekta “Posebne mjere za podršku odgovoru na izbjegličku i migrantsku situaciju u BiH” realizirano 8,69 miliona evra, od čega u aprilu 2,15 milion.

Novi apel

Radiša Samardžija je naglasio i da im u borbi protiv migrantske krize u BiH trenutno nedostaje više od 1.000 službenika.

- Na adresu Savjeta ministara BiH uputili smo apel da nam odobre da zaposlimo još policajaca. Nadam se da će biti uvažen tako bi mogli da odgovorimo na ovu krizu  - naveo je Samardžija i dodao da im pomoć pružaju i ostale bezbjednosne agencije u BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.