Snima se film o osnivaču tajanstvene organizacije Opus Dei

Hofe namjerava da na filmsko platno prenese život i čuda Hoze Marije Eskrive de Balaguera, španskog sveštenika i osnivača jedne od najuticajnijih i najtajnijih organizacija u katoličkoj crkvi, koji je proglašen svecem 2002. godine. Predviđa se da će ovaj film dodatno podići prašinu, jer nastaje u jeku popularnosti nekoliko celuloidnih ostvarenja koji oduševljavaju narodne mase pričama o zavjerama i zločinima inspirisanim radom ove tajnovite družine. Zbog svega toga, mnoge kardinalske odore su se ponovo počele okupljati po vatikanskim kuloarima.

Predstavnici "Opusa" oštro su osudili filmski megahit "Da Vinčijev kod" iz 2006., kao i nastavak - film "Anđeli i demoni", koji još uvijek hara bioskopskim dvoranama. Članovima "Opusa" zabranjeno je da gledaju ili da diskutuju o španskom filmu "Camino" ("Put") autora Havijera Fesera, koji govori o kultu samokažnjavanja koji se praktikuje u organizaciji "Opus Dei". Međutim, Hofeov novi film u nastajanju, pod nazivom "Evo zmajeva" primio je blagoslov sa samog vrha "Opusa".

- Filmska ekipa zamolila nas je da im pomognemo u prikupljanju informacija, i mi smo im omogućili pristup našoj dokumentaciji. To je početak i kraj naše saradnje sa njima - kaže Luis Gordon, bivši "Opusov" predstavnik za medije. Organizacija odbacuje bilo kakvu umješanost u finansiranje ovog projekta.

Radnja filma počinje u sadašnjosti, kada mladi novinar iz Londona odluči da posjeti oca sa kojim već dugo nije u dobrim odnosima, a koji je na samrti u Španiji. Igrom slučaja, ambiciozni novinar ima zadatak da istraži život jednog od očevih starih prijatelja, pokojnog sveštenika koji je kandidat za status sveca.

Film nas zatim vodi kroz nasilje i užase španskog građanskog rata, a zatim preko Pirineja put Francuske, dok istovremeno novinar otkriva kompleksno prijateljstvo kojim su dva čovjeka povezana još od djetinjstva. Španski list "El Pais" film opisuje kao "dramu koja obiluje strašću, izdajom, ljubavlju i vjerom". Film otkriva važnost i vječnu snagu praštanja."

Film u argentinsko-špansko-američkoj koprodukciji biće narednih mjeseci sniman na lokacijama u Argentini (mjesto hodočašća u Luhanu) i Španiji. Glavna uloga dodijeljena je britanskom glumcu Čarliju Koksu, koji je već snimao u Španiji pod rediteljskom palicom Visentea Aranda.

U središtu radnje filma je Eskrivina mladost 30-tih godina 20. vijeka, međutim javljaju se sumnje da će film preskočiti činjenicu da je u vrijeme Frankove vladavine organizacija doživjela procvat. "U pitanju je propagandni film kog su osmislili i čije snimanje nadgledaju članovi organizacije "Opus Dei" u očajničkom pokušaju da poprave negativnu vlastitu sliku u očima javnosti", objavljeno je na jednom Internet blogu na kome se okupljaju nekadašnji članovi, a sada protivnici organizacije, koji kažu da ih je ona "mentalno i duhovno osakatila".

Ideja o filmskoj verziji Eskrivinog života i djela odavno kruži među španskim producentima, scenaristima i rediteljima, međutim, problem je bio što do danas nije pronađen odgovarajući glumac za glavnu ulogu. Kolin Farel i argentinski glumac Huan Dijego Boto su među onima koji su imali priliku da prelistaju filmske scenarije.

Hoze Marija Eskriva de Balager rođen je 1902. godine u porodici aragonskog trgovca. Pohađao je sjemenište a zatim je služio u Madridu, gdje je 1928. godine osnovao "Opus Dei", tajanstvenu organizaciju koja je smatrala da svaka osoba može dostići svetost kroz djela i svakodnevni život. U vrijeme diktature Fransiska Franka ova organizacija je postala veoma popularna, a danas uživa značajnu podršku među pripadnicima političke i ekonomske elite. Njeni članovi nerado se izjašnjavaju o pripadnosti organizaciji, a ne žele ni da govore o srednjovijekovnim metodama koje koriste.

Kada je Eskriva umro u Rimu 1975. godine, biskupi širom svijeta bili su prilično glasni u zahtjevima da bude proglašen svecem, što je papa Jovan Pavle Drugi i učinio 2002. godine u Bazilici Svetog Petra u Rimu.

Roland Hofe je već dugo vremena želio da snimi film o Eskrivi. To je jedan od njegovih, kako kaže, velikih projekata, u ravni sa filmom o životu čuvene špijunke Mate Hari.

Organizaciju "Opus Dei" optužuju da je konspirativna, sklona spletkarenju i fundamentalističkih shvatanja. Najoštriji kritičari su joj dali naziv "Sveta mafija". Ova organizacija, čije ime na latinskom znači "Božje djelo", ima oko 87.000 članova širom svijeta, a 70 odsto njih su "supernumerariji", muškarci i žene koji su uglavnom u braku, a bave se profesionalnim poslovima.

Postoje još dvije kategorije - "numerariji" i "pridruženi prelaturi" - koji žive u celibatu. Prvi obično žive u zajednicama znanim kao "Centri Opus Dei". Neki na sebi primjenjuju samoponiženje u vidu bičevanja jednom nedjeljno, ili nekoliko sati dnevno oko bedra nose bodljikavi lanac. Ovi oblici fizičkog samokažnjavanja kod nečlanova izazivaju najveću odbojnost.

Bogatstvo

Da bi postali doživotni članovi organizacije, kandidati prolaze kroz ciklus priprema koji traje pet godina. Od članova se, takođe, zahtijeva da organizaciji daruju procenat svojih zarada. "Opus Dei" nikad ne objavljuje sa koliko novca i dobara raspolaže, tako da konstantno kruže priče o ogromnom bogatstvu ove organizacije.

preveo: Milenko Kindl

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.