Smeće pojede na tone hrane
Hrana se kod nas, kao i u većem dijelu svijeta, baca u enormnim količinama. Namirnice završavaju u smeću iz mnogo razloga, a neki od njih su strogi rokovi prodaje, velike ponude ili loše skladištenje.
Nema tačnih podataka koliko se hrane baca, ali razmislimo samo koliko hljeba se svakodnevno baca u domovima i pekarama. To je proizvod koji nikako ne bi trebalo da ide u smeće, jer se može iskoristiti za prženice, bruskete ili kao dio hrane za živinu i stoku.
Proizvode sa ograničenim rokom trajanja neophodno je kupovati u manjim količinama, jer samo bacanje hrane znači i bacanje velikih svota novca.
Svjetski stručnjaci upozoravaju da svakog dana bacamo polovinu od ukupne količine proizvedene hrane na planeti, što iznosi dvije milijarde tona hrane.
Bacanje hrane
U bivšoj Jugoslaviji računalo se da se 250.000 tona pšenice baci kroz hleb. Iako ne postoje precizni podaci o tome kolika je vrijednost hrane koja se u Srpskoj baci, sigurno je da je riječ o ogromnim iznosima.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika i mljekara RS Vladimir Usorac je rekao da je, iako nema preciznih podataka, evidentno da se ogromne količine hrane bacaju.
- Ako uzmemo u obzir samo slave, gdje se otprilike 50 odsto pripremljene hrane baci, a da ne pričamo o tome da svakodnevno domaćinstva bacaju hljeb koji nije dobrog kvaliteta, pa ne može da bude dva-tri dana, vidimo da se bacaju velike količine hrane - istakao je Usorac.
Na problem bacanja velikih količina hrane nedavno je upozorio i potpredsjednik RS Emil Vlajki, koji je naveo da se samo u Banjaluci mjesečno baci 100.000 maraka hrane, dok hiljade ljudi gladuju. Dakle, na godišnjem nivou taj iznos prelazi milion maraka, što dovoljno govori o tome da su neophodne mjere da bi se bacanje hrane, a samim tim i para, zaustavilo.
- Prema informaciji Odjeljenja za inspekcijske poslove grada Banjaluka, u martu je na području grada uništeno 60.000 kilograma životnih namirnica vrijednosti 100.000 KM. Uništavanje namirnica tražili su vlasnici, da bi bili oslobođeni plaćanja PDV-a. Ovo se dešava svaki mjesec, pa je tako u februaru, iz istih razloga, uništeno pedeset tona namirnica. Izračunajte sami koliko se stotina tona hrane uništi svake godine samo na području Banjaluke - kazao je Vlajki.
On je istakao da je za to vrijeme barem jedna petina stanovnika RS gladna i da traži hranu po kontejnerima. Istovremeno, narodne kuhinje muku muče da od skromnih prihoda obezbijede svojim štićenicima barem jedan obrok dnevno.
Naglasio je da je neophodno da se ovo pitanje zakonski uredi,
da bi se uništavanje namirnica zaustavilo i one dale onima kojima su potrebne.
Generalni sekretar Pokreta potrošača RS Dragovan Petrović istakao je da onaj ko ima dovoljno novca može sebi da dozvoli nabavljanje viška hrane koji ne može da potroši, ali da onaj ko nema, mora racionalno da kupuje.
- Stanovnici koji imaju solidna primanja i veći standard imaju i kvalitetniju, raznovrsniju hranu, te su probirljiviji.
Stanovnici koji imaju niži standard moraju racionalno da troše novac i ne mogu sebi dozvoliti rasipanje hrane - kazao je Petrović i dodao da se znatne količine, odnosno višak hrane baca i u ugostiteljskim objektima.
On je istakao da je standard nekad bio daleko veći nego danas, tako da je srednji sloj dobro živio.
- Ljudi su imali sigurne plate, dok danas 80 odsto stanovnika nema sigurno zaposlenje - kazao je Petrović.
Ispravnost hrane
Ispravnost hrane u Srpskoj kontroliše se prilikom uvoza u spoljnotrgovinskom prometu, kao i u unutrašnjem prometu, u objektima u kojima se obavlja proizvodnja, usluživanje i promet hrane. Ukoliko se utvrde nepravilnosti, pored kazne preduzećima i prekršajnih prijava, dobar dio hrane se i uništava.
Samo u posljednje dvije godine u Srpskoj su uništene blizu dvije tone hrane. U 2013. godini inspekcija za hranu, republička i opštinska u unutrašnjem prometu je izvršila više od 7.300 kontrola, od čega je oko 36 odsto bilo sa nepravilnostima.
- U unutrašnjem prometu lani je uništeno oko 850 kilograma hrane, dok je u 2012. godini uništeno oko 1.000 kilograma, odnosno litara namirnica - naglasili su u Inspektoratu Republike Srpske i dodali da su najčešći razlozi zabrane prometa i uništavanja hrane istekao deklarisani rok upotrebe ili nenavođenje roka upotrebe, nepostojanje deklaracije na jednom od jezika u službenoj upotrebi i promjena senzornih svojstava hrane.
Od ostalih nepravilnosti najčešće je utvrđivano neredovno ispitivanje sirovina i gotovih proizvoda, neobavljanje redovnih sanitarnih pregleda lica koja rukuju sa hranom i loši higijensko-sanitarni uslovi u objektima koji se bave proizvodnjom i prometom hrane.
U Inspektoratu su kazali da velike količine hrane isteklog roka upotrebe povlače sami trgovci, jer na osnovu uredne dokumentacije o otpisu mogu vratiti dio plaćenog poreza.
Bacanje hrane u svijetu
Svake godine u svijetu se bace ili propadnu 1,3 milijarde tona hrane ili trećina ukupne globalne proizvodnje, upozorio je direktor UN agencije za hranu (FAO) Hose Gracijano da Silva i upitao da li je to prihvatljivo u svijetu u kojem je 842 miliona ljudi gladno, pothranjeno ili nema obezbijeđenu prehranu.
- U zemljama u razvoju gubici nakon žetve mogu dostići čak 40 odsto proizvodnje - istakao je Da Silva i dodao da se u Evropi, ako se kombinuju gubici i bacanje hrane u cijelom prehrambenom lancu, može govoriti o 280 do 300 kilograma po osobi godišnje.
On je upozorio da će se potreba za hranom sa godinama povećavati, uzmu li se u obzir prognoze da će do 2050. svjetska populacija dostići devet milijardi ljudi.
- Ako se gubici i bacanje hrane smanje samo za pola, za prehranu stanovništva do 2050. proizvodnju će trebati povećati za 25, a ne, kako se sada procjenjuje, za 60 odsto - rekao je Da Silva.
Procijenio je da se godišnje ispuste 3,3 gigatone stakleničkih gasova nastalih proizvodnjom hrane koja nije konzumirana, a izraženo u novcu, ukupan godišnji trošak bačene hrane prema cijenama proizvođača iznosi 750 milijardi dolara.
Velika irska glad
Poznata i kao Velika krompirova glad, Velika irska glad odnosi se na nestašicu hrane koja je pogodila Irsku 1845. do 1849. godine, a glavni uzrok bila je zaraza krompira, tada primarnog u njihovoj ishrani. Tačan broj žrtava se ne zna, pretpostavlja se da je od gladi umrlo 750.000 do dva miliona ljudi, a zbog nestašice se oko dva miliona stanovnika odselilo iz Irske. Krompir je stradao od gljivice pod nazivom Phytophthora infestans koja uzrokuje stvaranje krompirove plijesni. Zaraza krompira se javljala i kasnije, ali nikada sa toliko velikim posljedicama. A zahvaljujući razvoju željeznice, organizovan je lakši i uvoz i raspodjela hrane.
Kontrola uvoza
Samo u prošloj godini inspekcija je prilikom uvoza pregledala 60.419 pošiljki hrane, od kojih je 38 uništeno. Ukupna količina hrane stavljene van prometa je oko 232 tone.
U 2012. godini u spoljnotrgovinskoj kontroli inspekcija je pregledala 51.933 pošiljke hrane, a van prometa su ukupno stavljene oko 144 tone.
- Nepravilnosti koje inspektori konstatuju kod pošiljki hrane prilikom uvoza su najčešće propusti u deklarisanju proizvoda, bilo da deklaracija nije prevedena, da nedostaje ili je nepotpuna, zatim mikrobiološka neispravnost, hemijska neispravnost i promijenjena senzorna svojstva. Nepravilnosti se najčešće utvrđuju kod pošiljki mesnih proizvoda, konditorskih proizvoda, alkoholnih pića, voćnih sokova i osvježavajućih pića, dodataka prehrani, začina… - kazali su u Inspektoratu Republike Srpske.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
