Slobodan Puhalac: Sa ČEZ-om pronaći rješenje povoljno za obje strane

Marina Čigoja
Slobodan Puhalac: Sa ČEZ-om pronaći rješenje povoljno za obje strane

Do zastoja u sprovođenju sporazuma sa ČEZ-om došlo je zbog neunošenja imovine RiTE Gacko u zajedničko preduzeće "Nove elektrane RS". Tačno je da "Elektroprivreda RS" nije izvršila ovu ugovornu obavezu, jer zbog tužbe malih akcionara, koji su tražili poništenje odluke o osnivanju zajedničkog preduzeća, prije rješavanja ovog spora, nije moguće izvršiti unos imovine i ispuniti obaveze iz ugovora.

Obostrano ponuđeno alternativno rješenje je bila dokapitalizacija postojećeg RiTE Gacko. I to rješenje je u načelu prihvaćeno, ali za sada do sporazuma nije došlo.

Ovo je u intervjuu za "Glas Srpske" rekao ministar industrije, energetike i rudarstva u Vladi RS Slobodan Puhalac dodajući da je ozbiljan problem nastao kada su date primjedbe na predloženu Studiju izvodljivosti.

- Češki partner je tražio da obaveze po osnovu emisije ugljen-dioksida padnu na teret Vlade. Tražio je garancije za liberalizaciju tržišta, preogranične kapacitete, garancije koje se odnose na prodaju i kupovinu električne energije, vanbilansne obaveze i druga ekološka pitanja. Ova situacija može biti riješena samo uz obostrano razumijevanje i prihvatanje realnih uslova poslovanja i nastojaćemo da sa ČEZ-om na ovim principima pronađemo rješenje povoljno za obje strane - kazao je Puhalac.

* GLAS: Ukoliko se ne postigne dogovor najavili ste da će svako tražiti svoje šanse na arbitraži. Šta to konkretno znači?

PUHALAC: Elektroprivreda RS uz našu saradnju, nastojaće da, na sve načine, sa kompanijom ČEZ, kao velikim partnerom, prevaziđe nastale probleme i krene u realizaciju projekta, naravno, uz maksimalnu zaštitu interesa RS. Ako do toga ne dođe, spremni smo da idemo dalje koristeći alternativna rješenja.

* GLAS: Najavili ste da će Vlada RS u investicije u Gacku ići sa ili bez ČEZ-a. Imate li možda već nekih potencijalnih investitora?

PUHALAC: Aktuelni partner za projekat Gacko još uvijek je Češka elektroprivreda. Ako se ne riješe prisutni problemi, Elektroprivreda RS je spremna da samostalno ulaže u razvoj, prevashodno rudnika, jer je to trenutno neodložno. Gacko mora ići u nove investicije, jer bez njih nema perspektivu.

* GLAS: Izrađeni su posebni privatizacioni programi za Fabriku motora specijalne namjene, Fabriku specijalnih transmisija i preduzeća "Zrak". Šta ti programi podrazumijevaju?

PUHALAC: Prije svega moramo napomenuti da se radi o privrednim subjektima koji su u teškoj poslovnoj i finansijskoj situaciji sa nagomilanim obavezama, prije svega prema radnicima. Posebni privatizacioni programi, podrazumijevaju u osnovi, prodaju 49 odsto kapitala putem tendera. Kapital bi trebao biti prodat domaćem ili stranom kupcu koji će zadržati djelatnost preduzeća, te obezbijediti njegov opstanak i budući razvoj. U slučaju uspješne privatizacije tog dijela državnog kapitala, preostali državni kapital preduzeća bi mogao biti prodat, ukoliko to tržišne prilike pokažu opravdanim. Osnovni ciljevi kao i elementi vrednovanja ponuda omogućavaju opstanak preduzeća i ostvarivanje preduslova za njegov rad, obezbjeđenje što višeg nivoa zaposlenosti, dobijanje kvalifikovanog, respektabilnog strateškog partnera sposobnog da obezbijedi opstanak i unaprijedi poslovanje preduzeća i ostvarenje budućih prihoda države.

* GLAS: Ima li zainteresovanih potencijalnih strateških partnera za privatizaciju preduzeća namjenske proizvodnje?

PUHALAC: Namjenska industrija RS ima nešto lošiju strukturu nego ona u FBiH. Naši kapaciteti su, uglavnom, okrenuti remontnim poslovima, a kapaciteti u FBiH su više proizvodni. Za preduzeća namjenske industrije prednosti su u dugogodišnjoj tradiciji, iskusnim kadrovima, specifičnom civilnom proizvodnom programu i kvalitetu usluga. Ipak, ugovor Orla i renomirane kanadske kompanije Pratt & Whitney, koji je rezultat dvogodišnjih pregovora i zalaganja menadžmenta, pokazuje da izgled za pronalaženje strateškog partnera uvijek postoji. Da li će do realizacije doći zavisi prije svega od napora samih preduzeća koja moraju da imaju ideju i snagu da tu ideju iznesu.

* GLAS: Elektroenergetski bilans za 2009. godinu je usvojen. Očekujete li da će se planovi dati kroz bilans ispuniti?

PUHALAC: U posljednjih godinu dana Elektroprivreda je napravila značajan napredak kroz dobro organizovano poslovanje i planiranje. Cilj je da se nivo proizvodnje iz 2008. godine održi i, po mogućnosti, poveća. Ne smijemo zaboraviti da su termo i hidroelektrane u trećoj deceniji svoje eksploatacije i da takav sistem bez novih ulaganja nosi značajne rizike. U odnosu na prošli period, ovogodišnji bilans karakteriše napor da se očuva proizvodnja na postignutom nivou i vrše pripreme za novi investicioni ciklus. Time se RS izdvaja u regionu i jasno pokazuje znakove uključivanja u savremene tokove. Prema procjenama i u 2009. godini vladaće povoljni uslovi na tržištu, jer će i dalje u regionu biti prisutna potražnja za električnom energijom.

* GLAS: Najavljena je gradnja više hidroelektrana u ovoj godini? Koji su projekti prioriteti?

PUHALAC: U realizaciji najviše su odmakli projekti tri hidroelektrane na rijeci Bosni ukupne snage oko 40 MW i tri HE na rijeci Bistrici ukupne snage oko 40 MW . Jedan broj koncesionara za male hidroelektrane, takođe će krenuti u realizaciju. Sa Elektroprivredom Srbije i sa potencijalnim investitorima, Elektroprivreda RS i Vlada su otpočele aktivnosti na realizaciji projekata u gornjem toku rijeke Drine. U situaciji kada gotovo 25 godina nije izgrađen nijedan značajniji energetski objekat, ne možete u budućnosti očekivati siguran i stabilan sistem. Evidentno je da potencijal imamo i da on privlači interes velikih kompanija, ali koji od objekata će biti prioritet, kao i ko bi mogao da bude strateški partner s kojim bi se krenulo u realizaciju, još je rano govoriti.

* GLAS: Kako će svjetska ekonomska kriza uticati na privredu RS?

PUHALAC: Niko nema tačnu procjenu u kojoj mjeri će kriza pogoditi pojedine zemlje i kada će prestati nepovoljni efekti. Industrija RS je već dugo u teškoj situaciji koja je posljednjih mjeseci dodatno usložnjena zbog nadolazeće krize. Izvozno orijentisana preduzeća će biti više pogođena krizom, a posebno ona koja svoju proizvodnju zasnivaju na lon-poslovima. U odnosu na zemlje okruženja imamo značajnu prednost. Dva velika kapaciteta su privatizovana u pravo vrijeme i taj novac predstavlja zdrav kapital za novi privredni ciklus, ali ga treba pametno iskoristiti na one projekte koji imaju šansu.

* GLAS: Kako riješiti probleme u "Elektroprenosu BiH"?

PUHALAC: Problemi vezani za funkcionisanje "Elektroprenosa BiH" su prisutni od dana uspostavljanja zajedničke kompanije. U Prenosnoj kompaniji BiH Republika Srpska učestvuje sa 328 miliona KM. To je najveći pojedinačni ulog Srpske i naša obaveza i dužnost je da taj kapital štitimo. Ukoliko akcionari ne mogu naći zajednička rješenja koja uvažavaju kapital odnos unutar kompanije i time dovode u pitanje kontinuirano obavljanje prenosne djelatnosti, idemo ka drugom rješenju koje je u praksi poznato i primjenjivo. Ono znači formiranje više prenosnih kompanija. To je praksa u Švajcarskoj, Austriji, Njemačkoj i drugim zemljama. Zašto to ne bi moglo da se primijeni na našu praksu?

* GLAS: Predviđena su i nova ulaganja u Rafineriju u Brodu?

PUHALAC: Rafinerija danas predstavlja respektabilan kapacitet koji zapošljava oko 1200 radnika. Samo u dva mjeseca proizvodnje, decembru i januaru, Rafinerija nafte je preradila 174.262 tona sirove nafte. Proizvodne planove pratiće i ulaganja u proizvodne kapacitete u iznosu od 126 miliona evra čime će se omogućiti rekonstrukciju "Nove linije" po standardima EVRO-5,6 i povećati kapacitet na 4,2 miliona tona prerade sirove nafte. Paralelno sa ovim, predviđena su ulaganja u "Petrol" oko četiri miliona evra i Rafineriju ulja Modriča gdje je u rekonstrukciju već uloženo gotovo šest miliona KM. Sva ova ulaganja prate zapošljavanje radnika i angažovanja domaćih malih i srednjih preduzeća koja se bave remontom, sanacijom postrojenja i drugim aktivnostima iz oblasti termoenergetike.

Rudarstvo

* GLAS: Kakvo je stanje u sektoru rudarstva?

PUHALAC: Nažalost, jedan od segmenata koji se, među prvima, našao na udaru krize je sektor rudarstva. Svjetska berza metala ima svoje cikluse rasta i pada, ali su oni narušeni nakon što je većina prerađivačkih kapaciteta smanjila ili obustavila svoju proizvodnju zbog krize. Teško je reći kada će ponovo doći to potražnje i rasta cijena. Nasuprot tome, rudnici uglja Stanari, Gacko i Ugljevik su vezani za proizvodnju električne i toplotne energije i kao takvi će imati pozitivne uslove za poslovanje. Ne smijemo zaboraviti ni eksploataciju tehničkog građevinskog kamena koji će svoju ekspanziju imati kroz realizaciju najavljenog projekta izgradnje mreže puteva u RS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana