Sjećanje na simbol podjela

Nijemci će se potruditi (a nema sumnje da će u tome uspjeti) da u Berlinu na dostojan način podsjete i sebe i svijet o onima koji su imali hrabrosti da ruše zidove i grade mostove.

Upravo u Berlinu, na bivšem graničnom prelazu Bornholmerštrase, koji je prvi "pao", tačno u 15 časova sastaće se njemački kancelar Angela Merkel, s bivšim ruskim predsjednikom Mihailom Gorbačovim, čije zasluge za ujedinjenje Nijemci ne zaboravljaju i sa nekadašnjim liderom poljske "Solidarnosti" Lehom Valensom, javile su agencije.

Među brojnim državnicima koji će tokom dana posjetiti Berlin biće i predstavnici četiri sile pobjednice iz Drugog svjetskog rata - Rusije, Amerike, Velike Britanije i Francuske.

Poslije susreta Merkelove sa Gorbačovim, Valensom i predstavnicima organizacija za zaštitu ljudskih prava, ispred Brandenburške kapije započeće slavlje pod nazivom "Praznik slobode".

Poslije koncerta Berlinskog državnog orkestra i opere, uslijediće najveća atrakcija obilježavanja pada Berlinskog zida, a to su - domine.

Oko 15.000 mladih u raznim bojama i motivima mira, ljubavi i jedinstva oslikalo je i osmislilo hiljadu domina od stiropora, visokih oko 2,5 metra, širokih metar i teških oko 40 kilograma, koje će biti postavljene u samom centru njemačke prijestonice, na toku bivše granice, od Potsdamer placa, pored Brandenburške kapije, do zgrade Rajhstaga. Rušenje domina simbolizovaće pad Berlinskog zida.

Poslije pada posljednje domine na programu je veliki vatromet iznad Berlina, a onda će ispred Brandenburške kapije doći vrijeme slavlja.

A godišnjicu pada zida obilježiće i stotine muzičara, koji će stvoriti "zid zvuka" u Berlinu, najavili su organizatori.

Ukupno 206 gitarista odsviraće pjesmu komponovanu upravo za ovu priliku.

- Odsviraćemo sedam minuta dugu pjesmu o podizanju, postojanju i rušenju Berlinskog zida - rekao je agenciji DPA Duve Dikstra, član holandske metal grupe "Noar", koja je inicirala projekt.

Muzičarima, koji će stajati duž linije kojom se nekad pružao Berlinski zid, dirigovaće pet dirigenata.

A kako je sve počelo, prije tačno dvije decenije?

"Privatna putovanja moguća su bez ispunjavanja posebnih uslova, poput poziva rodbine, i to se pravilo, prema mojim saznanjima, primjenjuje od ovog trenutka", riječi su Gintera Šabovskog, sekretara za informisanje tadašnjeg Centralnog komiteta Socijalističke jedinstvene partije Demokratske republike Njemačke, izrečene na konferenciji za štampu u međunarodnom pres-centru u Istočnom Berlinu 19. novembra 1989. u 19 časova.

Iako namjera Šabovskog, kako je kasnije rekao nekoliko puta, nije bila rušenje Berlinskog zida, vijest o prestanku zabrane putovanja na Zapad velikom se brzinom proširila Istočnim Berlinom, čiji su se građani odmah poslije toga počeli okupljati pred graničnim prelazima prema Zapadnom Berlinu.

Nešto prije ponoći, graničari Istočne Njemačke (DDR) su pod pritiskom oko 200.000 građana Istočnog Berlina i bez odobrenja viših političkih vlasti potpuno otvorili granične prelaze Bornholmerštrase i Čekpoint Čarli u samom gradskom središtu, podsjećaju agencije.

Odmah poslije toga ulice Zapadnog Berlina postale su poprište velikog narodnog slavlja: ugostitelji su besplatno točili pivo, a tadašnji gradonačelnik Zapadnog Berlina Valter Momper naredio je da se građanima Istočne Njemačke podijeli po 100 maraka takozvanog "pozdravnog novca".

Prije pada Zida, građani Istočne Njemačke protestovali su nekoliko nedjelja i, slijedeći liberalnu politiku Mihaila Gorbačova, od državnog vodstva tražili su više građanskih prava i slobodu kretanja.

Osim toga, od početka septembra 1989, preko tadašnje Čehoslovačke i najprije Mađarske, Istočnu Njemačku je napustilo oko 200.000 građana, koji su otišli u smjeru Zapadne Njemačke.

Otvaranje do tada najčuvanije granice na svijetu nije dočekalo nespremnim samo rukovodstvo Istočne Njemačke, nego i vlade zapadnih zemlja. Njemački kancelar Helmut Kol, koji je u tom trenutku bio u posjeti Varšavi, izjavio je da je "na pogrešnom mjestu", a poslanici Bundestaga prekinuli su sjednicu i spontano zapjevali njemačku himnu.

U prvoj reakciji, nekoliko sati poslije izjave Gintera Šabovskog, tadašnji američki predsjednik Džordž Buš stariji vrlo je suzdržano reagovao na senzacionalnu vijest iz Berlina, a slično su reagovali i predstavnici još dviju država savezničkih snaga, koje su podijelile Zapadni Berlin - Velike Britanije i Francuske.

Padom Berlinskog zida završena je gotovo tridesetogodišnja istorija tog zdanja, čija je gradnja službeno počela 8. avgusta 1962.

"Antifašistički zaštitni bedem", kako je službeno glasio naziv Berlinskog zida, izgrađen je nakon što su saveznici odbili prijedlog Sovjetskog Saveza da povuku svoje snage iz Zapadnog Berlina. Dodatni razlog je bio i taj što su krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina mnogobrojni građani Istočne Njemačke napuštali zemlju, tako da je to prijetilo kolapsom istočnonjemačke privrede.

Riječi tadašnjeg generalnog sekretara njemačkih komunista Valtera Ulbrihta da "niko nema namjeru izgraditi zid" početkom ljeta 1962. pokazale su se samo nekoliko sedmica poslije kao još jedna laž istočnonjemačke diktature.

Gradnja 155 kilometara Berlinskog zida naišla je na snažan, ali neuspješan otpor zapadnih sila i vlade u Bonu. Berlinski zid je do svog pada ostao utvrđenje pri čijem je prelazu poginulo više od 70 građana DDR-a.

Čokolada

Povodom obilježavanja godišnjice pada Zida, poznati francuski proizvođač čokolade Patrik Rožer izradio je njegovu reprodukciju, za koju je upotrijebio oko 900 kilograma te poslastice. Tokom rada koji je trajao tri sedmice, glavni akcenat bio je na reprodukovanju crteža nastalih na zidu godinu poslije njegovog pada. Crteži i grafiti izrađeni su od mješavine kakao putera i jestivih boja. Dijelovi čokoladnog zida trenutno su predstavljeni javnosti u izlozima Rožerovih prodavnica u Parizu. Neki od njih simbolično će biti "srušeni" 9. novembra, kada se obilježava 20. godišnjica pada Berlinskog zida. Tom prilikom jedno parče zida od čokolade biće poslato njemačkoj kancelarki Angeli Merkel.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.