Siromaštvo ruši društvene norme
Velika Britanija i posebno London nesumnjivo se suočavaju sa najozbiljnijim i najdestruktivnijim urbanim nasiljem u proteklih 30 godina.
Iako se uzroci nasilja mogu potražiti u nezadovoljstvu zbog ekonomskih i društvenih prilika i nepovjerenju prema policiji, ne treba donositi ishitrene i uopštene zaključke, upozoravaju britanski dnevnici.
Dnevnik "Gardijan" poredi najnovije nerede sa neredima u Brikstonu i Tokstenu 1981. godine i ukazuje na sličnosti sa ranijim događajima. U oba slučaja neredima su prethodili kraljevsko vjenčanje i ekonomski problemi, nemiri su izbili na gotovo istim lokacijama, u nekim slučajevima čak i u istim ulicama i karakterišu ih slične pojave, poput krađe odjeće i televizora, a reakcija javnosti i političkih krugova je slična.
U nekim stvarima se, međutim, razlikuju. Jedna od njih, o kojoj se sada mnogo govori, jeste uloga tehnologije. Tokom 1981. mnogo se spekulisalo o organizatorima koji su iza kulisa vukli konce. Gotovo sve te sumnje, a to je bilo vrijeme prije mobilnih telefona, pokazale su se kao neosnovane.
Ovog puta, međutim, ne nedostaju naznake o ulozi društvenih mreža i aplikacije za poruke "blekberi mesindžer" (BBM) u koordinaciji nekih nemira, a bilo bi začuđujuće da nije tako.
Postoji ključna razlika između nereda 1981. i 2011. Prije 30 godina u izvještaju je zaključeno da su neredi u Brikstonu predstavljali "eksploziju gnjeva i ozlojeđenosti mladih crnaca usmjerenih protiv policije".
Dokaz za takav zaključak je bio ubjedljiv - prije 30 godina ponašanje londonske policije je izazivalo zabrinutost i bijes, ponašanje policajaca je često bilo agresivno, zasnovano na rasnim stereotipima i bez jasnog stava o odgovornosti za djela.
Bilo bi nesmotreno reći da najnoviji nemiri nemaju nikakve veze sa pogrešnim postupcima policije ili lošim ljudima. Okolnosti u kojima je ubijen Mark Dugan u Totenhemu, zvanično reagovanje na proteste zbog njegovog ubistva i pozadina ovih događaja moraju se temeljno ispitati prije donošenja konačnog zaključka.
Ali jasno je da su se desile krupne promjene, uglavnom nabolje, u londonskoj policiji i crnačkoj zajednici u odnosu na prije 30 godina. Obuka, ponašanje, vođstvo, metode i odgovornost policije su unaprijeđeni, a i Totenhem je sada bolje mjesto po mnogo čemu. Međutim, najnoviji neredi su sve to unazadili destruktivnim ponašanjem.
Dnevnik "Indipendent", međutim, ukazuje na postupke policije koji su doprinijeli porastu nezadovoljstva, navodeći da je porodica ubijenog Dagana morala da čeka 36 časova da bi vidjela tijelo, kao i da predstavnici policije nisu na adekvatan način odgovorili na zahtjeve predstavnika zajednice da objasne okolnosti u kojima je mladić izgubio život.
Postoji kontekst povjerenja, piše taj list, koji je u političkom smislu takođe naklonjen ljevici. U tekstu se podsjeća da je poslije ubistva Žana Šarla de Menezesa u akciji policije 2005. nakon terorističkih napada u Londonu policija dozvolila da se šire lažne informacije da je Brazilac nosio širok kaput i da je bježao od policajaca.
"Indipendent" piše da je reakcija lokalne zajednice na nerede ohrabrujuća, pošto je osuda vandala bila gotovo jednodušna.
Stručnjaci ocjenjuju da su isključenost iz društva i nedostatak javnog reda mogli da podstaknu mlade koji žive u nemaštini da zanemare društvene norme, ocijenivši da oni, pošto nemaju šta da izgube, nemaju razloga da ih poštuju:
- Mnogi ljudi koji su umiješani vjerovatno dolaze iz okruženja sa malim prihodima, visokom stopom nezaposlenosti i mnogi, ako ne i većina, nemaju budućnost - rekao je kriminolog i stručnjak za mlade Džon Pits, prenosi "Gardijan".
Nerede su pratili masovna pljačka radnji i čak prodaja ukradenih stvari, a Pits navodi da pljačkaši pronalaze načine da opravdaju svoje akcije:
- Oni misle da mogu to da racionalizuju napadom na velike korporacije. Vlada osjećanje da kompanije imaju mnogo para, dok ih oni imaju vrlo malo.
Pol Begli, sociolog na Univerzitetu u Lidsu, rekao je da je pljačka uobičajena pojava kada je riječ o neredima, a da na njene razmjere može da utiče više faktora. Prema njegovim riječima, rast nezaposlenosti je važan ne samo kao katalizator nemira, već zbog činjenice da u takvoj situaciji ima mnogo besposlenih ljudi na ulicama dok robe za krađu ima u izobilju.
Pljačka je takođe manje rizična nego učešće u neredima:
- Pljačkanje može da obuhvati širi sloj stanovništva - djecu, žene, starije ljude - jer ne uključuje fizičko nasilje. Neredi oslobađaju ljude svih kočnica, pružaju im osjećaj slobode da rade ono što obično ne bi - kaže Begli.
Policija
Povodom kritika da je policija sporo reagovala na nasilje i da je morala da učini više da bi zaštitila radnje od pljačkaša, dnevnik ukazuje i na težak zadatak sa kojim se suočava policija. Ako bi policija reagovala bez zadrške, bila bi optužena za pretjerano reagovanje, a ako bi se odlučila da bude uzdržanija, kao što je to učinila ovog vikenda, našla bi se na udaru kritika da nije dovoljno efikasna.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
