Sinonim za tone karanfila

Ritual proslavljanja 8. marta se odavno obavlja po unaprijed utvrđenom šablonu i pravilu, a najviše zato što to svi tako rade i zato što smo to naslijedili od naših baka i majki. Ali, prava je istina da većina nas ne zna izvorne razloge obilježavanja ovog dana. Odavno se u 8. martu prestalo pronalaziti vrijednosti koje on reprezentuje, muškarci i dalje u ovom prazniku vide izgovor za šopingholiju i euforiju dama koje sebi na taj dan uzimaju previše slobode. Ali, da bi se sve završilo u miru i slozi, poklanjaju se vaze i saksije raznobojnog cvijeća, pomade i parfemi, kutlače i šoljice, šerpe i salvete.

Djevojke kod nas 8. mart tradicionalno proslavljaju uz lumperaj u noćnim klubovima, potpuno banalizujući pozitivne ideje i poruke ove socijalne tekovine, a majke i bake, da bi se odužile za pažnju svojih muškaraca, taj dan provode u kuvanju i pripremanju trpeze koja će udovoljiti svima.

Ovaj praznik postao je sinonim za poklanjanje tona karanfila i drugih sitnica, supstitucija nezadovoljstva velikog dijela populacije jeftinim gestovima i kičem. To bi prividno trebalo da ispravi sve nepravde učinjene ženskom rodu i nadoknadi nedostatak poštovanja i jednakih prilika tokom cijele godine.

Fenomen 8. marta

Ako zagrebete ispod površine i uđete u suštinu fenomena proslave 8. marta, otkrićete da je on zapravo priča o "običnim ženama koje su stvarale istoriju".

- Prva asocijacija na 8. mart je jednakost, ravnopravnost i poštovanje žene kao jednog pola u ljudskom društvu, ali da li nam je za to potreban praznik?! To bi po prirodi i logici stvari trebalo biti normalno i uobičajeno stanje - kazala je sociolog Biljana Milošević.

Prvenstveno, smatra Miloševićeva, riječ je o prazniku internacionalnog karaktera. Pošto se svakodnevno govori o procesu globalizacije kao karakteristici modernog doba, mišljenja sam, ako se pogleda sa jedne vremenske distance od kada se obilježava ovaj dan, da je taj proces počeo mnogo ranije. Da bi se govorilo o značaju samog praznika, bez obzira na njegov internacionalni karakter, trebaju se uzeti u obzir kako vremenske i prostorne, tako i kulturološke odrednice nekog društva.

- U našem okruženju se pridaje jedna normalna doza pažnje tom prazniku, a primjetno je da se sve više komercijalizuje, jer je dovoljno skrenuti pažnju na pretprazničku atmosferu koja je prepoznatljiva po prodaji različitih kič proizvoda, pa do ponude bogatih turističkih aranžmana povodom 8. marta. Tako da se, u skladu sa materijalnim mogućnostima i nivoom emancipacije, može reći da za svakoga ima ponešto - rekla je Miloševićeva.

Istina je da se pojedini sjete "prisustva i postojanja" žene samo taj dan, kaže Miloševićeva, ali ne bih generalizovala ovu tvrdnju na cijelu mušku populaciju, jer činjenica je da imamo pripadnika jačeg pola koji poštuju žene, bez obzira na to da li je riječ o njihovim suprugama, partnerkama i koleginicama.

- Olakšavajući im svakodnevni život kroz sitne znake pažnje, poput upućenog komplimenta, darovanog buketa cvijeća, neobaveznog ručaka ili kafe, ženama mnogo znači - kazala je Miloševićeva.

Istorijska prekretnica

Istoričari kao prekretnicu za žensku populaciju planete Zemlje navode industrijsku revoluciju, do koje je jasno postojala definisana i razgraničena uloga muškaraca i žena u društvu. Žene su bile domaćice, a muškarci hranioci porodice. Svi pokušaji da se tradicionalna uloga supruge i majke modifikuje do toga doba bili su odbačeni i žestoko osuđivani.
Ovakvo stanje vjerovatno bi se nastavilo da nije došlo do nagle potrebe za radnom snagom, izazvane tehničko-tehnološkim progresom, koju nije mogla da zadovolji muška populacija i da troškovi života nisu toliko porasli da ih više samo jedna osoba nije mogla snositi.

Tako su žene, tim toliko hvaljenim tržišnim mehanizmom u ekonomiji, postale sasvim ravnopravne po pitanju jedne stvari: prava na težak, bespoštedan rad, koji nije bio podjednako plaćen, niti podjednako priznat. Bio je izrabljujući.
Kada se takvo stanje više nije moglo izdržati, sasvim obične žene, one koje su radile u raznoraznim fabričkim postrojenjima, ustale su protiv nepravdi koje su im bile nametane tokom istorije.

Žene su laganim, ali sigurnim korakom krenule ka ostvarenju prava o kakvim su njihove bake rijetko imale priliku i da sanjaju. Zahvaljujući njihovom zalaganju, borba žena za pravdu, jednakost, mir i razvoj prerasla je u široko rasprostranjen svjetski pokret. A 8. mart predstavlja upravo pomen na tu njihovu borbu i jedinstvo, koje je današnjim ženama donijelo sve one slobode koje uživaju, a u amanet predalo da nastavljaju sa borbom za konačnu i istinsku ravnopravnost polova.

Sociolozi kažu da samo dobra volja, želja, upornost i aktivizam samih žena mogu uticati na njihov još bolji status u zajednici, a time i u društvu.

- Već odavno djeluju razne NVO koje se bave mjestom i ulogom žena u društvu. Evidentna je njihova brojnost u političkoj sferi društva, zakonske norme propisuju ravnopravnost i jednakost polova. U obilježavanju 8. marta svakako bi trebalo da najviše uživaju žene, ali lijepo bi bilo podijeliti ga sa dragim i bliskim osobama, sa onima koji zaslužuju našu pažnju i mislim da je jedan dan malo za ukazivanje na probleme diskriminacije tamo gdje postoje - ističe Biljana Milošević.

To se, kaže ona, radi svakodnevnim ukazivanjem na postojanje tog problema i nezatvaranjem očiju pred njim, utičući na podizanje nivoa svijesti kod žena, što za naše podneblje nije novitet.

Proslava praznika žena

Biljana Milošević kaže da se u našem okruženju pridaje normalna doza pažnje tom prazniku, a primjetno je da se sve više komercijalizuje.

- Dovoljno je skrenuti pažnju na pretprazničku atmosferu koja je prepoznatljiva po prodaji različitih kič proizvoda, pa do ponude bogatih turističkih aranžmana povodom 8. marta. Tako da, u skladu sa materijalnim mogućnostima i nivoom emancipacije, može se reći da za svakoga ima ponešto - rekla je Miloševićeva.

U banjolučkim preduzećima kažu da su osmomartovska putovanja za ljepši dio radnog kolektiva već odavno prestala da se praktikuju, a jedini pokazatelj da je 8. mart je poneki  poklonjeni cvijet ili slatkiš. Pokloni za dame povodom njihovog praznika, kažu zaposlene žene, poslodavci smatraju prevaziđenim zaostatkom nekog drugog vremena, a 8. mart na radnom mjestu dan je kao i svaki drugi.

U banjolučkom preduzeću "Vodovod" kažu da ove, kao ni prethodnih godina, nema nikakve organizovane proslave ni putovanja za dame. Portparol ove firme Anđelka Vilendečić kaže da su nekada dame same sebi uplaćivale osmomartovska putovanja preko turističkih agencija. Ove godine tek će desetak radnica ove firme ići na ovakvo putovanje.

- Dobro bi bilo da se ovakva putovanja i dalje organizuju, jer je to zaista bio lijep način da se ovaj praznik proslavi. Ove godine 8. mart je nedjeljom, tako da će vjerovatno proći potpuno nezapaženo. Moguće je jedino da će se pokloniti pokoji cvijet ili popiti poneka zajednička kafa u nekom od odjeljenja - kazala je Vilendečić.

Putovanja za dame

U turističkoj agenciji "Cepter pasport" kažu da ove godine postoji velika zainteresovanost dama za osmomartovska putovanja i proslave.

- U ponudi imamo putovanja u obližnje destinacije, ali i putovanja u Beč, Pariz i Budimpeštu. Od bližih destinacija dame je najviše privukla ponuda za Oplenac i Opatiju - ističe Danka Mirjanić.

Svako od ovih putovanja uključuje panoramsko razgledanje gradova, polupansione ili noćenje sa doručkom u evropskim gradovima, dok su u Srbiji i Hrvatskoj aranžmani na bazi polupansiona ili punog pansiona.

- Cijena šestodnevnog aranžmana za Pariz je 1.229 maraka, za putovanje u Beč dame treba da izdvoje 329 marka, a za Budimpeštu 240 maraka. Za aranžman koji uključuje dva noćenja i proslavu 8. marta u Opatiji treba izdvojiti 229 maraka, a za proslavu Dana žena na Oplencu 245 maraka - dodala je Mirjanićeva.

Tanja Ištvanić iz turističke agencije "Unis turs" iz Banje Luke kažu da su aranžmani za osmomartovska putovanja rasprodati još krajem februara.

- Vikend u Beču sa dva noćenja i doručkom košta 319 maraka, plus 85 maraka za vizu i osiguranje. Aranžman za Prag i Minhen na bazi tri noćenja košta 429 maraka i još 85 maraka za vizu i osiguranje - kazala je Ištvanićeva.

Program za Azurnu obalu, koji obuhvata dva noćenja u Nici i jedno na jezeru, košta 519 maraka, plus 85 za vizu i osiguranje.

- Po promotivnoj cijeni imamo putovanje u Grčku, koje košta 289 maraka, plus viza i osiguranje od 35 maraka - rekla je Ištvanićeva.

Od domaćih destinacija traženi su Opatija i Zlatibor.

U agenciji "Star travel" imaju dva aranžmana za osmomartovsko putovanje.

- Petodnevno putovanje sa tri noćenja u Toskani košta 469 maraka, a putuje se autobusom. Putovanje avionom u Madrid na bazi četiri noćenja košta 1.100 evra - kazala je Sanja Stupar iz "Star travela".

Pokloni

Dan žena za muškarce predstavlja horor scenu koja ih bespoštedno  uvlači u paniku u potrazi za idealnim poklonom. Iako su generalno loši birači poklona, postoje, na svu sreću, i muškarci koji su naučili da dobar poklon treba da ispuni nekoliko uslova: da ne bude preskup, da ne bude jeftin, da ukaže na nježne emocije, da bude poseban, ali ne i ekscentričan.

Uveli karanfili i loše upakovani pokloni iz prodavnica u kojima sve artikle možete kupiti za dvije marke, osmomartovska su noćna mora svake žene. Loš izbor su i keramičke figure koje se ne "uklapaju" u boje kuće ili stana, donji veš neodgovarajućeg broja, digitalna vaga za mjerenje kilaže, mašina za mljevenje mesa, bombonjera kojoj je istekao rok trajanja. Dame bi mnogo više voljele da na poklon dobiju neko putovanje, parfem ili prsten, jer to sebi najčešće ne mogu da priušte, a kao uvijek dobro došao poklon navode i dobru knjigu ili cvijeće.

Restorani

Ponude i cijene proslave 8. marta u ugostiteljskim objektima u Republici Srpskoj su različite, a prvenstveno zavise od toga da li uključuju rezervaciju i konzumacije ili samo rezervaciju mjesta. U restoranu "Jezero" u Laktašima za proslavu Dana žena rezervacija se plaća 20 maraka, a konzumacije nisu uključene. Pripadnice ljepšeg pola u ovom restoranu zabavljaće se uz muziku i pjesmu Nede Ukraden. Restoran Ugostiteljske škole u Banjoj Luci takođe je organizovao proslavu 8. marta, i to nekoliko dana, kako za pojedince, tako i za preduzeća i grupe. Cijena ulaznice je 30 maraka, a uključuje kompletnu večeru i konzumaciju pića u vrijednosti od pet maraka.

Kako je nastao 8. mart

Međunarodni dan žena, 8. mart, proglašen je 1920. godine, a službeno priznat u Ujedinjenim nacijama 1977. Ovaj praznik simbolizuje dugu istoriju borbe za ženska prava, kao što su pravo glasa, pravo na legalizaciju pobačaja ili danas pravo na rad.
Prva inicijativa potekla je od američke Socijalističke stranke 1909, a iduće godine na Međunarodnoj konferenciji žena socijalista u Kopenhagenu, na podsticaj Njemice Klare Cetkin, izglasano je načelo proglašenja Međunarodnog dana žena, ali bez utvrđenog datuma.

U to vrijeme u industrijskim zemljama zaredali su zahtjevi protiv diskriminacije pri zapošljavanju i zahtjevi za pravo glasa ženama.

Dan žena prvi put je bio proslavljen 19. marta 1911. u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švajcarskoj, sa više od milion žena koje su učestvovale u manifestaciji. Idućih godina taj dan se zaboravlja zbog rata i cijepanja radničkog pokreta, ali novi podsticaj stiže iz Rusije, gdje su 8. marta 1917. godine (23. februara po ruskom kalendaru) radnice u Sankt Peterburgu (tada Petrogradu) protestovale tražeći hljeb i povratak muškaraca sa ratišta.

Tim je danom počela februarska revolucija i Lenjin je 1921. godine uveo Dan žena u čast radnicama.

Tradicija 8. marta ostala je jaka u komunističkim zemljama, pa u Kini, i danas na taj dan žene rade pola radnog vremena.
Feministički pokret s početka 70-ih godina poseže za Danom žena kako bi na taj dan tražio jednakost političkih i socijalnih prava među polovima.

Godine 1977. Ujedinjene nacije proglasile su 8. mart Međunarodnim danom za prava žena i za mir. Od tada dan ima simboličko značenje, posebno u državama gdje se žene moraju boriti za osnovna prava, a naročito gdje su žene žrtve nasilja ili nejednakosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.