Sijelo i Strmica: Ljubav koja traje skoro pet decenija VIDEO
Tu, na tromeđi Bosne, Like i Dalmacije, u pjesmom opjevanoj Strmici, sve je bilo i ostalo pjesma. Jer kako kažu, ovdje podno Derala, na platou između dva pravoslavna hrama, jednog iz 16. i drugog iz 19. vijeka, ostali su samo balota, briškula i ojkan. Ostalo je i “Sijelo tromeđe” ponosno zbori Igor Matijaš, kazavši nam na početku priče šta je u stvari cilj ove manifestacije koja traje evo već punih pet decenija.
- Naziv „Sijelo tromeđe” potiče upravo od toga što se danas nalazimo na tromeđi Bosne, Like i Dalmacije. U svim tim krajevima, specifikum je da se u njima pjeva ojkačka pjesma. Nama je prvenstveni cilj da promovišemo koliko možemo tu vrstu pjesme, i da ju očuvamo u onoj mjeri u kojoj ona danas postoji. Ta ojkačka pjesma se najviše pjevala po Dinarskom gorju. Od nesretnih ratnih prilika, ta pjesma se rasejala po cijelom svijetu. Svuda su ju ljudi ponijeli sa sobom kao dio svoje baštine, na taj način je očuvali, sve u želji da se prisjete svoga kraja. Mi upravo ovdje u Strmici, na nekih tridesetak kilometara od najvišeg vrha Dalmacije podno Derala pokušavamo da toj pjesmi produžimo vijek, da je promovišemo na najbolji mogući način i da okupimo pjevačke grupe koje i dan danas pokušavaju da sačuvaju tu tradiciiju. Inače ojkačka pjesma, kao karakteristika Srba ovog kraja, je kaže na kraju priče Igor Matijaš zaštićena od strane UNICEF-a kao nematerijalno dobro.
Upravo Igorov otac je cijelu priču i zakotrljao, sada već davne 1974. Prisjeća se te prve manifestacije, koju je potaknula emisija “Selo veselo”, njen voditelj Milan Bradaš, ili kako ga u Kninu bolje znaju, Glumac.
- Snimala se emisija Selo veselo. Iz Beograda su došli neki ljudi, i mi smo bili dole u školi. Pazite, dvije škole su bile. Mi smo bili u toj prvoj. Pošto sam ja tada vodio kulturno-zabavne programe na ovom prostoru, ja sam dobio taj zadatak od pokojnog Rade, da ja to vodim. Kasnije je to prešlo u naviku, primili su me ljudi, pa se “Sijelo tromeđe” proširilo. Sjećam se da je na nekim izdanjima Sijela bivalo i do pet hiljada posjetilaca, sa sjetom se prisjeća tih prvih izdanja ove manifestacije, njen nekadašnji voditelj Milan Bradaš.
Sijelo je proizašlo iz velike želje kako tadašnjih organizatora tako i srpskog naroda da na tromeđi Bosne, Like i Dalamacije organizuje manifestaciju na kojoj će se svi okupljati i na koju će svi rado dolaziti, kaže potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske Anja Šimpraga koja je otvorila ovogodišnju manifestaciju.
- Ovo je najbolji način, kako promovisati tradiciju i baštinu, očuvati naš identitet, naše srpske zajednice u Republici Hrvatskoj. Svi se okupljamo u Strmici, svake godine je ovdje sve više kulturnih i pjevačkih društava, kako iz Republike Hrvatske, tako i iz BiH i iz Republike Srbije. Vlada Republike Hrvatske kroz Savjet za nacionalne manjine i Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, osigurava sredstva za manifestacije, za podršku programima, kako bi očuvali identitet i kulturu. Sredstva su sve veća, a onda SNV i ZVO, i druge manjinske institucije podržavaju programe, tako je i sa „Sijelom tromeđe”, zbori Šimpraga izražavajući zadovoljstvo time što se sve više mladih uključuje u rad KUD-ova gdje kako kaže pogotovo vesele nastupi mladih „Prosvjete” iz Korenice i Udbine.
Sve ovo su pored Vlade Republike Hrvatske, Vlade Republike Srbije, i srprskih institucija u Hrvatskoj prepoznali u Gradu Kninu i Šibensko kninskoj županiji, podsjetivši nas da upravo ove različitosti koje možemo vidjeti u Strmici čine Knin i Šibensko kninsku županiju posebnom
-Ovo je manifestacija koje je preživjela, i nadživjela sve one probleme koji su ju pratili od njenog nastanka, zahvaljujući prije svega entuzijazmu ljudi koji rade na organizaciji ove manifestacije, a s druge strane zahvaljujući i pozitivnoj atmosferi koju i organizatori ali i svi sudionici gaje. Samim ti čuva se nešto što predstavlja nas i naše pretke kroz povijest. Mislim da je jako bitno da se ova priča nastavi, i da se odavde promoviše ta multikulturalnost koju ovaj kraj nesumnjivo ima, kaže Marko Jelić, župan Šibensko-kninske županije
-To i jeste cilj Sijela. Prenijeti običaje. S koljena na koljeno. Ovo je manifestaciju koja na poseban način dočarava sve ono što smo od predaka naslijedili i prenijeli kazaše nam Gajo i Zlajo, pobratima dva, čija je zdravica više puta obišla svijet, spremajući se za nastup u okviru KUD “Dositej Obradović” iz Knina koje svojim aktivnim radom čuva tradiciju i običaje ovoga kraja.
Po prvi put na Sijelo dolazi Miljka Radmilović iz sela Žegara. Kaže dođe u Strmicu da i sama vidi kako je to ovdje, da se uvjeri u sve ono što su joj godinama kako Gajo, tako i ostali pričali. Oduševljena je veli viđenim i doživljenim.
U Strmicu se dolazi da se udahne tradicija, da se dožive običaji, da osjetite ono naše iskonsko, što nas pokreće, što nas čini živima i dostojnim bistvovanja na ovim prostorima, veli na kraju priče Vitomir Vito Gulić, iz Zapužana nadomak Benkovca
-Ako Bog da i dalje ćemo svake godine dolaziti da sačuvamo i tradiciju i pjesmu, i da se družimo i vidimo, da se nagledamo mladosti i ljepote, da upijemo ovaj lijepi miris tromeđe, jer kako kažu Volim Bosnu, u srcu mi Lika, Dalmacijo ljubavi velika, zbori na kraju Gulić.
Ovogodišnja plaketa “Rade Matijaš” koja nosi ime po osnivaču Sijela, uručena je Željku Kesiću iz Golubića, članu grupe “Korijeni Bukovice” iz Ervenika. Na Sijelu tromeđe, nastupile su pjevačke grupe i folklorna društva iz Beograda, Drvara, Knina, Ervenika, Grahova, Korenice, Udbine, Benkovca, Obrovca i Splita, a priređena je i promocija monografije “Pet ognjišta dalmatinskih kolonista” autora Miloša Meljanca, prenosi Elta TV
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
