Selo u kome se rodila vjera

Ratomir Mijanović
Selo u kome se rodila vjera

U Mrkonjićima, selu na pola puta između Trebinja i Ljubinja, 28. decembra 1610. godine rodio se sveti otac Vasilije Ostroški. Ono što će i ove godine, 12. maja, u ovo selo privući na hiljade posjetilaca iz Trebinja i regiona je tradicionalno narodno saborovanje.

Predsjednik Crkvenog odbora u Mrkonjićima Rade Bošković rekao je da će tom prilikom biti obilježeno 400 godina od rođenja ostroškog čudotvorca.

- Očekujemo dolazak patrijarha srpskog Irineja i više arhijereja Srpske pravoslavne crkve. Želimo da budemo i bićemo dobri domaćini - kaže Bošković.

Pripreme za ovaj veliki Sabor uveliko traju, a ovih dana privodi se kraju asfaltiranje prilaznog puta crkvi posvećenoj svetom Vasiliju Ostroškom i Tvrdoškom, kao i uređivanje parkinga u ovom selu.

Prema riječima Boškovića, najveću pomoć u radovima pružila je opština Trebinje.

Ispred crkve posvećene svetom Vasiliju podignuta je poklon česma, koju su mještanima Mrkonjića darovali članovi bratstva Ćorovića koji trenutno žive u Njemačkoj, a porijeklom su iz Ljubinja.

- U toku su ispitivanja i vjerujemo da će upravo 12. maja poteći i voda na ovoj česmi - dodao je Bošković.

Na praznik Svetog Vasilija Tvrdoškog i Ostroškog Čudotvorca 12. maja 1998. godine u selu Mrkonjići osveštan je hram posvećen svetom Vasiliju. Veliko osveštanje sagrađenog hrama tada je obavilo Njegovo preosveštenstvo episkop zahumsko-hercegovački i primorski Atanasije sa sveštenstvom ove drevne Svetosavske i Svetovasilijske eparhije.

Hram je podignut na temeljima rodne kuće velikog Božijeg ugodnika i nalazi se sa desne strane puta kada se dolazi iz pravca Trebinja.

Sa lijeve strane puta nalazi se hram Svetog Nikolaja u kome je svetitelj kršten. Pored hrama je groblje u kome počiva i sveta Ana, majka svetoga Vasilija. Prilikom osveštanja hrama potvrđene su riječi koje je njegovo Preosveštenstvo mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije izgovorio kada je sveti Vasilije pohodio svoju Hercegovinu: Žitije svetoga Vasilija nije završeno. Ono se svakim danom ispisuje!

Podsjećajući na vrijeme kada se svetom Vasiliju išlo krijući i kada mu se tajno molilo, vladika zahumsko-hercegovački Grigorije je jednom prilikom istakao da je najstrašniji pakao nedostatak ljubavi, a da je najveća milost ona kojom nas je učio sveti Vasilije, uz čije ime i danas, vijekovima kasnije, vjerni narod uvijek doda - Slava mu u milost.

Sveti Vasilije Ostroški, pod krštenim imenom Stojan, od majke Anastasije i oca Petra Jovanovića, iz sela Mrkonjići, otišao je u trebinjski manastir Uspenija presvete Bogorodice gdje se zamonašio i započeo život podvižnika. Kao episkop zahumsko-hercegovački i skenderijski živio je u manastiru Tvrdošu, služeći pravoslavnoj vjeri i čuvajući svoje vjernike od turskih svireposti.
Kada su Turci razorili Tvrdoš, Vasilije se preselio u manastir Ostrog, gdje je nastavio podvižnički život i gdje se upokojio 1671. godine.

Njegovo rodno selo je tri puta ostavljano na milost i nemilost vremenu. Iz Mrkonjića se odlazilo, ali se ognjištu uvijek vraćalo. I ove godine će na Sabor posvećen svetom Vasiliju Ostroškom doći na hiljade ljudi. I ponovo će dolaziti kao znak duboke vjere i poštovanja prema svetitelju.

Korijeni

Mještani Mrkonjića kažu da su u ovom selu korijeni matematičara, astronoma i fizičara Ruđera Boškovića. Kažu da je iz ovog sela i Vladimir Dropo, prvi Srbin profesionalac američke košarkaške lige, ali i veliki trener Greg Popović. Prošlih vijekova u ovom selu rođena su i trojica vladika i desetine monaha i sveštenika.

OSTROG

Mošti Svetog Vasilija Ostroškog kao velika svetinja čuvaju se u manastiru Ostrog, u Crnoj Gori, i mjesto su hodočašća za vjernike svih religija.
Ostrošku sposnicu sa čudotvornim moštima, u kojoj je za života boravio sveti Vasilije, posjećuju i hrišćani i muslimani podjednako verujući u njihovu moć iscjeljenja.

Manastir je dobio ime po brdu koje se uzdiže iznad njega i podijeljen je na Gornji i Donji Ostrog, gdje vjernici dolaze na poklonjenje svetitelju, posebno na praznik Duhova, 50 dana po Vaskrsenju.

 


Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.

© AD "Glas Srpske" Banja Luka, 2018., ISSN 2303-7385, Sva prava pridržana