Šećerna bolest uzima danak

Svjetski dan borbe protiv dijabetesa obilježava se svake godine 14. novembra, s ciljem da se javnosti skrene pažnja na mogućnosti prevencije ove bolesti, kao i na složenost njenih zdravstvenih, pa i socijalnih posljedica.

Dijabetes je hronična bolest koju karakteriše povišen nivo glukoze u krvi, što označava relativni ili apsolutni nedostatak insulina, kazala je za "Glas Srpske" endokrinolog dr Gordana Grubor.

- Vrijednost šećera izmjerena najmanje dva puta natašte, tj ujutru bez obroka, koja iznosi više od sedam, smatra se jednim od prvih znakova dijabetesa. U daljem ispitivanju ako uradimo nalaz šećera dva sata nakon obroka i ako je njegova vrijednost iznad deset, takođe se uspostavlja dijagnoza dijabetesa. U posljednjih nekoliko godina određujemo i hemoglobin A1C, tj glikozilirani hemoglobin i ukoliko je njegova vrijednost veća od 6,1, imamo dijagnozu šećerne bolesti - istakla je Gruborova.

Dijabetes se danas ubraja u najčešća endokrinološka oboljenja, a uzrokuje ga uglavnom nezdrav način života i povećana gojaznost kod ljudi. U svijetu se razlikuje nekoliko tipova dijabetesa.

- Dijabetes tip jedan se javlja kod mladih osoba i može se javiti odmah po rođenju, uglavnom kod osoba do 40 godina i on označava dijabetes koji se karakteriše nedostatkom endogenog lučenja insulina i zahtijeva terapiju primjene insulina. Dijabetes tip dva se javlja kod starijih osoba sa više od 40 godina, a nastaje kao posljedica relativnog nedostatka insulina, tj. ovaj tip dijabetesa je insulin nezavisan. U ovim slučajevima imamo lučenje insulina, ali on nije dovoljan za potrebe organizma. Često se javlja kod gojaznih osoba. Kod liječenja ovog tipa dijabetesa uvodi se dijeta, povećana fizička aktivnost i tablete. Nakon dužeg perioda dijabetes tipa dva prelazi u oblik kada postaje zavisan od insulina - objasnila je Gruborova.

Ona dodaje da genetska predispozicija za dijabetes postoji uglavnom kod dijabetesa tip dva, dok kod dijabetesa tip jedan ta genetska predispozicija nije dokazana.

Pored pomenutih oblika dijabetesa, spominju se još i neki posebni oblici koji se javljaju kod mladih gojaznih osoba, pa čak i djece i uglavnom se liječe pomoću tableta. Takođe je zabilježena i pojava dijabetesa kod trudnica i dijabetes koji se javlja prilikom nekih drugih oboljenja.

- Ono što je karakteristično za simptome kod pojave dijabetesa je pojačana žeđ, uzimanje više tečnosti nego inače, učestalo mokrenje. Takve osobe obično omršave, u zavisnosti od toga koliko to traje, mogući su i bolovi u trbuhu, oslabljenje vida i uopšte loše zdravstveno stanje - naglasila je Gruborova.

Kada je riječ o prevenciji i liječenju dijabetesa, dijeta i fizička aktivnost su neophodne.

- Prvo osnovno u terapiji liječenja svih oblika dijabetesa je dijeta, a to znači ograničiti unos ugljenih hidrata i izbaciti iz ishrane namirnice koje u sebi sadrže glukozu. Ishrana mora biti podijeljena na najmanje tri glavna obroka, a između njih moraju postojati užine. Osnovni postulat dijabetesa je fizička aktivnost, koja mora biti zastupljena, jer kod pacijenata koji su fizički aktivni glukoza se koristi bez posredovanja insulina - ističe Gruborova.

Ona dodaje da su predgojaznost i gojaznost preduslovi za dobijanje dijabetesa. Nepravilna ishrana dovodi do sve većeg broja djece oboljele od ove bolesti.

- Jedan nutricionista je rekao da što je duži rok trajanja hrane koju jedemo, to je nama kraći životni vijek - naglasila je Gruborova.

Kada je riječ o ishrani dijabetičara, stručnjaci preporučuju da od ukupnog energetskog unosa ugljeni hidrati treba da čine 50-60 odsto, masti 30 odsto i proteini 20 odsto.

Preporuke su da se od mesa koristi piletina, teletina, jagnjetina i plava riba. Najbolje je meso bariti sa malo ulja.
U mljeveno meso mogu se dodati sojine pahuljice (do trećine težine). Konzumacija ribe se savjetuje bar dva puta sedmično. Jaja se mogu jesti jedno do dva sedmično. Od mlijeka i mliječnih proizvoda savjetuju se oni od obranog mlijeka. Margarin ima više nezasićenih masnih kiselina u odnosu na maslac. Jogurt i kiselo mlijeko uzimati u manjim količinama u odnosu na obrano mlijeko, jer imaju nešto više masnoća. Supe i čorbe su veoma značajne u ishrani i vrlo je važno da budu napravljene od raznih vrsta povrća, ali moraju biti bez masnoće. Hljeb treba ograničiti na po jedno parče (50 grama) uz svaki obrok. Preporučuje se crni, raženi ili graham hljeb, jer ovi tipovi hljeba zbog bogatog sadržaja dijetetskih vlakana sprečavaju nagli pad šećera poslije obroka, što se dešava ako se uzima bijeli hljeb. Uz obrok koji sadrži krompir, pirinač, pasulj ili mladi grašak ne preporučuje se uzimanje hljeba. Tjesteninu treba izbjegavati, a ukoliko se i koristi, onda uz nju treba izbjegavati hljeb.

Unos soli takođe mora da bude kontrolisan.
Osobe koje nemaju povišen krvni pritisak mogu da unesu šest grama soli dnevno (hranu ne dosoljavati),
dok oni koji boluju od hipertenzije mogu da unesu tri grama soli na dan. Najbolje je da hrana bude neslana.

Alkohol se ne preporučuje dijabetičarima. Ukoliko se konzumira, treba ga uzimati obavezno uz hranu, neposredno prije ili nakon obroka, jer kod dijabetičara koji su na terapiji tabletama ili insulinu može izazvati dugotrajne i opasne hipoglikemije. Kafa i čaj se mogu koristiti umjereno nezaslađeni ili zaslađeni vještačkim zaslađivačima. Od zaslađivača se preporučuje aspartam, fruktoza se može uzimati u veoma malim količinama, jer je veoma slatka i u većim količinama povećava šećer i masnoće u krvi.

Pravila ishrane

Osnovna pravila ishrane prema mišljenju stručnjaka su:

- Neophodno je uzimati pet ili šest obroka dnevno, najbolje uvijek u isto vrijeme.

- Hranu što manje termički obrađivati, osim gdje je to zaista neophodno, da bi bili sačuvani vitamini.

- Izbjegavati dodavanje masnoća i jakih začina.

- Hranu uzimati svježe pripremljenu, a ukoliko je neophodna termička obrada, onda bolje kuvanu nego prženu.
 

Statistike

Svake godine u svijetu 3,8 miliona ljudi umre od dijabetesa. Od svih globalnih bolesti dijabetes se smatra vodećim uzrokom smrti u svijetu. Svakih deset sekundi u svijetu jedna osoba umre od bolesti čiji je uzrok dijabetes. Statistika govori da svako treće dijete koje je rođeno nakon 2000. godine ima prognozu da će razviti dijabetes, a svakog dana, kod više od 200 djece razvije se ova bolest. Predviđanja su da će do 2030. broj osoba sa dijabetesom porasti na 438 miliona. Prema istraživačkoj projekciji u narednih 25 godina broj oboljelih će se udvostručiti. Većina novooboljelih će se nalaziti u Kini, Indiji i Africi sa tipom dva bolesti, koji je i sada daleko učestaliji (90 odsto oboljelih).

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.