Sanjaju posao u administraciji, bježe od zanata

Da se vremena nezaustavljivo mijenjaju pokazuju sve bizarniji zahtjevi poslodavaca i ponuda radnih mjesta. Od onih za koje bi većina običnih "rintaroša" ubila, do zanimanja koja izazivaju, blago rečeno, gađenje i kojima malo ko želi da se bavi.

I dok mnogi danas i kod nas i u svijetu "razbijaju" glavu kako da nađu bilo kakav posao da bi obezbijedili normalan život sebi i svojoj porodici, ima i onih koji u današnje vrijeme, kada se svako radno mjesto čuva kao "oko u glavi", biraju šta će da rade. Ima opet i onih koji su uspjeli da dobiju posao iz snova.

Najbolja i najlošija zanimanja

Američki magazin "Volstrit žurnal" objavio je nedavno listu najboljih i najlošijih zanimanja u svijetu, odnosno onih koja će se u budućnosti najviše i najmanje tražiti.

Na prvom mjestu najboljih zanimanja budućnosti su kompjuteraši, slijede matematičari, te statističari osiguravajućih kuća. Dalje slijede meteorolozi, pa istoričari, apotekari, filozofi, fizičari.

Prema listi magazina, od ljekara će se ubuduće tražiti uglavnom zubari, plastični hirurzi i stručnjaci za dijete.

Na listi najlošijih zanimanja na prvom mjestu su fizički radnici na naftnim bušotinama, zatim drvosječe, taksisti i moleri.

Na petom mjestu popisa najlošijih zanimanja su novinari isključivo zbog stresa koji svakodnevno doživljavaju i neizvjesne budućnosti.

Kriterijumi za izradu ovih lista su radno okruženje, stres na poslu, fizička zahtjevnost, prosječna plata i mogućnost zaposlenja.

Najtraženiji poslovi u RS

Na prvom mjestu, kada je riječ o "top" deset najtraženijih zanimanja kod nas, prema podacima internet portala Posao.ba, su komercijaliste, prodavači i trgovci.

Drugo mjesto pripalo je raznim službenicima, treće menadžerima, poslovođama i voditeljima, dok su na četvrto mjesto plasirani računovođe, knjigovođe, revizori i finansijski službenici.

Slijede ih farmaceuti, IT programeri, ugostiteljski i zdravstveni radnici, te mašinski inženjeri, tehničari kao i kreditni službenici.

Velika potražnja, a mala ponuda, lani je bila kada je riječ o poslovima u bankarstvu, policiji i uslugama obezbjeđenja, turizmu te osiguranju i proizvodnji.

Iako se spektar poslova popunjava i onim najneobičnijim, stanovnici RS, ipak, još rade one klasične ili "malo modifikovane" poslove.

Prema iskustvu direktora Agencije za posredovanje pri zapošljavanju "Spektar" Miroslava Vukajlovića, mladi ljudi u RS često ne žele da se bave onim zanimanjem za koje su se školovali.

- Na primjer, neko je stekao zvanja konobara ili kuvara, a ne želi da radi to, odnosno radio bi sve drugo samo ne to - rekao je Vukajlović. Dodao je da to govori o tome da je onaj neko ko je bio zadužen da stvori određen motiv kod mladog čovjeka za vrijeme školovanja u nečemu pogriješio.

Vukajlović tvrdi i da se broj zanimanja koja se nude na tržištu znatno smanjio, a nije zanemariv ni broj onih koji su se kvalifikovali za određena zanimanja kojih više nema na tržištu rada.

Ističe da je posao čistačice jedan od najnepoželjnijih u RS.

- Ipak, ako ste dobri u tom poslu, bićete traženi na tržištu rada i imaćete stalan posao. Ne bi trebalo da se ljudi stide bilo kakvog posla, pa ni posla čistača ulice, stubišta i slično - smatra Vukajlović. Dodao je da je, kada je riječ o ljudima koji žele da rade, njima sasvim svejedno da li će da rade kao čistači ili bilo koji drugi posao.

Naglašava i da mladi koji biraju posao, često imaju nerealna očekivanja. Njihova očekivanja su često nerealna.

- Oni nisu kvalitetno pripremljeni za ono što ih čeka na tržištu rada i tada počinju maštanja koja nisu stvar realnosti - rekao je Vukajlović.

Predsjednik Unije studenata RS Gordan Balaban kaže da su studenti uglavnom jedini spremni da rade raznovrsne poslove, ali da je ponuda za ovu populaciju svedena na sezonske poslove.

- Tokom cijele godine studenti se mogu angažovati u ugostiteljstvu, oni koji se bolje snalaze sa tehnologijom mogu da pronađu posao koji se odnosi na izradu internet stranica, sajtova, logoa, ali teško je naći dobar posao koji istovremeno nudi dobru zaradu za vrijeme studiranja - rekao je Balaban.

Neobična zanimanja u svijetu

Brojni svjetski hoteli pokazali su zavidnu kreativnost pri osmišljavanju ponuda koje bi zadovoljile i najzahtjevnije goste. Tako su se razvila neka prilično čudna i krajnje neobična radna mjesta.

Jedan od takvih neobičnih poslova je posao dobre vile, koja zarađuje za život ispunjavajući romantične želje, od vjeridbe do proslava rođendana, gostima hotela u američkoj saveznoj državi Džordžija.

U jednom londonskom hotelu gosti koji su previše lijeni da sami čitaju knjigu mogu da zatraže to od čitača knjiga koji je plaćen da im čita prije spavanja, a među bizarnim ponudama posebnih hotelskih usluga nalazi se i ljudski grijač kreveta. On, tako na zahtjev gosta, obučen u posebno odijelo od glave do pete, ulazi u hotelski krevet pet minuta prije gosta da bi mu zagrijao čaršafe.

U hotelu u Memfisu i hotelima iz istog lanca u Orlandu postoji radno mjesto u čijem opisu dužnosti je briga o patkama. Takozvani "gospodar pataka" treba da dva puta dnevno odvede patke koje marširaju kroz hotel do krova. Riječ je o starom običaju, koji datira iz tridesetih godina prošlog vijeka.

Jedan indijski hotel zapošljava dvoje ljudi kao tjerače golubova, a njihov jedini posao je da mašući velikim zastavama tjeraju golubove sa hotelskog imanja, dok se u drugom indijskom hotelu zapošljavaju ljudi koji tjeraju majmune koji kradu hranu.

"Najegzotičnije" radno mjesto sigurno je bezbjednosni inženjer za kokosove orahe. Njegov posao je da bere kosove orahe sa palmi na hotelskom imanju da ne bi pali na goste luksuznog hotela "Ric-Karlton" na karipskom ostrvu.

U Srpskoj ništa od egzotike

Kada je riječ o neobičnim poslovima, Republika Srpska tu "kaska" za svijetom jer poslodavci ne idu dalje od standardnih zanimanja.

U hotelima u Republici Srpskoj kažu da nemaju neobičnih radnih mjesta, kao svjetski hoteli, ali ni posebnih zahtjeva klijenata.

- Naši gosti uglavnom traže usluge masaže, kozmetičke tretmane i slično. Ništa od grijanja kreveta ili čitanja prije spavanja - kažu hotelijeri.

Predrasude

Sociolog Biljana Milošević ističe da živimo u zemlji u kojoj je kriza konstantno prisutno stanje, ali da ljudi ipak robuju predrasudama kada je izbor zanimanja i onoga što žele ili ne žele da rade u pitanju.

- Ljudi jesu izbirljivi i svi se vode predrasudama koje vladaju o pojedinim zanimanjima. Ako neko zanimanje ne zvuči "moćno", ljudi od toga bježe smatrajući se manje vrijednima, ako bi se njega prihvatili - rekla je Miloševićeva.

Dodaje da ipak nije začuđujuće da su ljudi koji su uložili dosta vremena u svoje obrazovanje, a ne mogu da nađu posao adekvatan svome znanju, izbirljivi, ali da su takvi ipak u manjini.

- Manje-više, kod takvih ljudi nećete ni naići na izbirljivost, jer će se voditi principom "daj šta daš". Iako ljude ne treba dijeliti na ove i one, ipak, manje obrazovani ljudi će sigurno biti izbirljiviji zbog nedovoljno jasne slike koje je kakvo zanimanje, svi bi jurili za poslom koji je dobro plaćen, a takav posao treba zaslužiti - kazala je Miloševićeva.

Ona smatra da je svaki posao veoma dobar, ako se dobro izvodi i da je svaka marka zarađena poštenim radom i trudom vrijedna. Ona smatra da u tom slučaju ne treba brinuti o tome šta okolina misli.

- Posao šetača pataka možda jeste malo neobičan, ali ima mnogo prljavijih poslova i načina zarade pod paravanom određenih "imena", kao što je na primjer, poslovna pratnja. Šetač pataka je svakako časnije zanimanje - rekla je Miloševićeva.

Ona tvrdi i da se u našem društvu ljudi rukovode predrasudama jer nemaju još razvijenu svijest o vrednovanju samoga sebe kao ličnosti, a onda i svega ostalog.

- Pojedinci se smatraju vrednijima nego što jesu i smatraju da treba da rade samo dobro plaćene poslove i bolje od onih koji su trenutno u ponudi - izjavila je Miloševićeva.

Ko koliko zarađuje

Glumci, režiseri, sportisti ili na primjer direktori velikih kompanija u svijetu godišnje zarade i milione maraka. Da je dobro biti, na primjer, jedan od direktora "Gugla" pokazuje i to da će prema izvještaju američke Komisije za berze i vrijednosnice (SEC), izvršni finansijski direktor "Gugla" Patrik Pičet i direktor Nikeš Arora dobiće 2,7 miliona dolara bonusa svaki. Uz to će Pičet primiti 15 miliona dolara u dionicama, a Arora 20 miliona dolara. Sve to dodijelio im je Upravni odbor "Gugla", na višemilionsku platu koju već primaju.

Zarade u RS su ipak mnogo manje. Apsolutni rekorder po visini mjesečne plate u RS u prošloj godini, radi u bankarskom sektoru u Bijeljini, a njegova zarada za jedan radni mjesec iznosi oko 166.000 maraka.

Prema statističkom podacima, lani su u Republici Srpskoj najveća prosječna primanja imali zaposleni u oblasti finansijskog posredovanja gdje je prosječna plata iznosila 1.221 marku, dok je najniža plata bila u ugostiteljstvu i iznosila je 531 marku.

Više od ostalih zarađivali su i zaposleni u oblasti državne uprave i odbrane gdje su prosječne plate iznosile 1.046 maraka, dok su primanje u zdravstvu iznosile prosječno 1.018 maraka. Osim zaposlenih u restoranima i hotelima, najmanje zarade imali su i radnici zaposleni u prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, ribarstvu, te trgovini na veliko i malo.

Najveće plate svakako imaju direktori javnih ustanova i preduzeća. Tako direktor Fonda PIO ima platu 3.235 maraka, direktor "Željeznica RS" 3.328 maraka,

"Elektroprivrede RS" od 3.500 do 4.000 maraka, Zavoda za zapošljavanje 2.700, "Službenog glasnika RS" oko 3.500, direktor "Puteva RS" 3.600 maraka...

Plata pojedinih direktora u zdravstvenim institucijama RS zna da pređe i 6.500 maraka mjesečno.

Direktor Instituta za zaštitu zdravlja RS mjesečno zaradi 3.103, direktor Zavoda za medicinu rada i sporta 3.057 maraka.

Direktor Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Sarajevo ima platu 3.916 KM.

Plate direktora u prosvjeti i kulturi su najniže u RS.

Forenzičar i lovac na rakove

Iako zbog televizijskih serija o forenzičarima mnogi maštaju o tome da pomažu policiji na mjestu zločina, taj posao nije nimalo glamurozan. Posao čistača mjesta zločina odlično je plaćen, no nimalo ne sliči onom viđenom na televiziji.

Osim brisanja krvi, radni dan uključuje skidanje podnih obloga, rad u izuzetno skučenim prostorima i pribavljanje dokaza iz zgrada punih opasnog materijala.

Jedan od najopasnijih i najtežih poslova na svijetu svakako je posao lovca rakova na Aljasci. Hladno more koje može ubiti čovjeka za samo nekoliko minuta, zaleđene palube, kiša i opasne oluje razlozi su zbog kojih se na ovaj posao odlučuju samo najodvažniji i najspretniji.

Najbolji poslovi na svijetu

Britanac Ben Sutal u maju 2009. godine je na konkursu dobio "najbolje radno mjesto na svijetu". On je, naime, šest mjeseci bio čuvar na australijskom ostrvu iz snova. Sutal, koji je prethodno radio u humanitarnoj organizaciji, pobijedio je 15 drugih finalista koji su ušli u uži izbor između više od 34.000 kandidata za to radno mjesto. Dobio je 105.000 američkih dolara da bi se sunčao, šetao po pješčanim plažama, istraživao morske dubine, jedrio i svake sedmice objavljivao blog s fotografijama i video-spotovima.

Haime Raskone, povremeni muški model i DJ, prvi put je posjetio bordel "Madame Fiorellas Companions" u Santiagu, dok je radio na priči o čileanskoj seksualnoj revoluciji. Madam Fiorela je oduvijek trebala nekog za "završni intervju" prilikom procesa zapošljavanja novih radnica, pa mu je ponudila posao. Proces je ovakav: djevojke koje su zainteresirane za VIP eskort trebaju proći intervjue, psihološka testiranja i završno foto snimanje. Tokom selekcijskog procesa broj djevojaka se smanjuje, a kada ih ostane samo šest onda na scenu stupa Haime. On u jednom danu mora "ocijeniti" sve djevojke i to u disciplinama kao što su uzdisanje, njihanje bokovima i slično. Na kraju završni izvještaj predaje madam. Ovo je " veoma naporan" posao i Raskone ga obavlja jedanput mjesečno, a kroz godinu 'obradi' sedamdesetak djevojaka.

Kompanija "Runaway Bride and Groom" koja se bavi planiranjem vjenčanja i medenog mjeseca lani je tražila nekoga za zahtjevni posao putovanja na lokacije poput Maldiva i Zanzibara gdje će morati piti koktele i namakati se u džakuziju. Lažni medeni mjeseci traje prosjeku tri do četiri sedmice poslije čega će ispitivač podnijeti izvještaj o tome kako se proveo.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.