Samuel Žbogar: Jače prisustvo EU potrebno zbog krize poslije izbora

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" ministar inostranih poslova Slovenije Samuel Žbogar i dodao da je EU zainteresovana za integraciju BiH, zbog čega je spremna da ojača svoje prisustvo u zemlji u znak podrške integraciji.

- O sudbini Kancelarije visokog predstavnika u BiH (OHR) odlučiće Upravni odbor Savjeta za primjenu mira (PIC), odnosno, nekoliko zemalja, ne samo članica EU. Rasprava o OHR-u je široka i u vezi je sa prisustvom EU u Sarajevu. Svi uslovi i promjene u budućnosti biće koordinisani u okviru međunarodne zajednice - istakao je Žbogar.

Napomenuo je da je jasno da prije nego što OHR u BiH bude potpuno zatvoren moraju da budu ispunjeni preostali uslovi i ciljevi.

* GLAS: Kako EU vidi trenutno stanje u BiH?

ŽBOGAR: EU sa velikom pažnjom i zabrinutošću posmatra proces formiranja vlasti poslije oktobarskih izbora u BiH. Na posljednjem sastanku ministara inostranih poslova EU pozvali su sve političke lidere u BiH na odgovornost i kompromis kako bi se završio proces formiranja vlasti i da bi država bila u poziciji da nastavi toliko potrebne reforme bez kojih su nemogući konkretni koraci na putu ka EU. EU ne želi da vidi BiH kako zaostaje iza drugih zemalja u regionu na putu ka članstvu u Uniji.

* GLAS: EU priprema novu strategiju za BiH s ciljem jačeg prisustva u zemlji? Šta će sadržavati ta strategija?

ŽBOGAR: BiH je potencijalni kandidat za punopravno članstvo u EU. EU je zainteresovana za integraciju BiH, zbog čega je spremna da ojača svoje prisustvo u zemlji u znak podrške integraciji. Podrška evropskim integracijama i među stanovništvom BiH je visoka. Zbog toga je EU posebno posvećena jačanju vladavine prava u BiH i u tom kontekstu, spremna je da podrži reforme pravosudnog sistema i borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije. Među imperativima EU su poboljšanje kapaciteta i efikasnosti javne uprave, podrška socijalnom i ekonomskom razvoju s ciljem smanjenja nezaposlenosti, reforma obrazovnog sistema kako bi se obrazovala radna snaga koja bi lako i uspješno nastupala na tržištu rada. Sve ovo u BiH zahtijeva veću prisutnost Evropske unije, posebno u situacijama unutrašnje političke krize, kada strukture vlasti, ni šest mjeseci poslije izbora, nemaju jasan pravac za budućnost. Evropska unija je sasvim jasno poručila - BiH mora uskladiti svoj ustav sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i učiniti dodatne napore koji će doprinijeti efikasnom funkcionisanju institucija u BiH.

* GLAS: Najavljeno je i uvođenje jedinstvenog predstavnika EU za BiH? Koja će biti njegova funkcija?

ŽBOGAR: Novi predstavnik EU u Sarajevu će biti prvi koji će biti imenovan u skladu sa novom Zajedničkom službom za spoljne poslove EU. Ona je osnovana Lisabonskim ugovorom, kojim EU treba da dobije na povezanosti i vidljivosti na području spoljnopolitičkog djelovanja i predstavništava u trećim zemljama. Delegacija EU u BiH trebalo bi da bude među najvećima u cijeloj mreži misija Unije u trećim zemljama. Novi predstavnik biće imenovan za specijalnog predstavnika EU i do sada mjesto predstavnika delegacije Evropske komisije bilo je prazno nekoliko mjeseci. Na ovaj način EU će u BiH govoriti jednim glasom i naglasiti evropsku budućnost BiH. Novi predstavnik EU će imati širok i izbalansiran spektar instrumenata sa ciljem postizanja maksimalnih podsticaja ka EU u skladu sa važećim procedurama. Ovo uključuje nastavak politike usmjeravanja o svim pitanjima koja se tiču procesa integracije u EU, olakšavanje pristupa sredstvima iz IPA fondova, kao i praćenje i podršku procesu reforme unutar radnih tijela. Novi predstavnik EU u BiH moći će da predloži i restriktivne mjere protiv pojedinaca unutar BiH.

* GLAS: Rekli ste nedavno da unutar Unije traje izbor za funkciju šefa delegacije EU u BiH. Da li su Vam poznata imena kandidata?

ŽBOGAR: Imena kandidata za mjesto šefa delegacije EU u Sarajevu ne znamo, jer konkurs nije javan. Slovenija, u svakom slučaju, želi da bude na čelu delegacije Evropske unije, koja će pomoći BiH i dati joj podršku u procesu reformi.

* GLAS: Znači li dolazak predstavnika EU u BiH gašenje institucije visokog predstavnika međunarodne zajednice i kada bi to moglo da se očekuje?

ŽBOGAR: O sudbini Kancelarije visokog predstavnika u BiH odlučiće Upravni odbor Savjeta za primjenu mira, odnosno, nekoliko zemalja, ne samo članica EU. Rasprava o OHR-u je široka i u vezi je sa prisustvom EU u Sarajevu. Svi uslovi i promjene u budućnosti biće koordinisani u okviru međunarodne zajednice. Jasno je da prije nego što kancelarija OHR-a u BiH bude potpuno zatvorena moraju da budu ispunjeni preostali uslovi i ciljevi, odnosno, pet uslova i dva cilja. BiH još nije ispunila bitan uslov, a to je podjela državne imovine.

* GLAS: Pominju se i moguće restriktivne mjere koje bi predstavnik EU u BiH mogao da ima. Koje su to mjere?

ŽBOGAR: EU je predvidjela mjere, koje u budućnosti mogu da ograniče putovanja onih pojedinaca koji bi na bilo koji način kršili i urušavali suverenitet i teritorijalni integritet BiH, odnosno koji bi djelovali protiv Dejtonskog sporazuma.

FBiH

* GLAS: Kako komentarišete dešavanja u vezi sa formiranjem vlasti u FBiH?

ŽBOGAR: Upoznati smo sa postupkom formiranja vlasti u FBiH, kao i odlukom OHR-a da privremeno suspenduje odluke Centralne izborne komisije BiH koja je poništila zaključke Doma naroda i izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH. Dalja dešavanja ću pratiti sa najvećom mogućom pažnjom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.