Saborovanje srpsko nadahnuće
SVAKE treće nedjelje u lipomirisnom junu kod manastira Glogovac, udaljenog dvadesetak kilometara od Šipova, održava se nadaleko čuven Janjski sabor. Tako je bilo i u prošlu nedjelju, gdje se na ovoj jedinstvenoj svetkovini Srba okupilo više hiljada vjernika iz Srpske, Srbije i dijaspore.
Ni vrela glogovačka kotlina, smještena između planinskog masiva Gorice i Ljuše i temperatura od 31 stepen nije omela vjerujuće ljude da prisustvuju liturgiji koju su služili vladika bihaćko-petrovački Hrizostom i osječko-poljsko-baranjski Lukijan. Nekoliko stotina vjernika imali su sreću da liturgiji prisustvuju u manastirskoj crkvi posvećenoj Velikomučeniku Georgiju. Ostali su bili na janjskom suncu u manastirskom dvorištu.
Među vjernicima bila je Desanka Maksimović (s ponosom nosi ime velike srpske pjesnikinje) iz Strojica kod Šipova, koja svake godine, obučena u janjsku nošnju, dolazi na Janjski sabor. Kaže da je za nju ovaj sabor veliko nadahnuće.
- Dok god me bude služilo zdravlje i noge, dolaziću na Janjski sabor. Svake godine u vrijeme održavanja svetkovine sve svoje obaveze poredam tako kako bih mogla doći na sabor. Imala sam sreću da četiri puta budem na saboru u društvu patrijarha Pavla. Ti susreti su za mene najvažniji i najljepši u životu - sa ushićenjem priča Desanka.
Slično govori i Petar Milovac iz Lipovače, sela na Janjskoj visoravni. Gazi čiča 78. godinu. Za njega je Janjski sabor nešto posebno i svake godine dolazi ovdje.
- Našu crkvu u Strojicama 1941. godine zapališe ustaše, pa smo zbog toga crkvi dolazili ovdje u Glogovac. Tu smo se krstili, vjenčavali, pričešćivali, krstili unuke... Ovdje sam vjenčao svog kuma i kumu. Sve to ostalo mi je u dubokom sjećanju i to vrijeme nikada neću zaboraviti. Nikada neću zaboraviti i održavanje prvog Janjskog sabora prije 18 godina kada je u Glogovac prvi put došao patrijarh Pavle. Sabor je nešto posebno za nas Srbe sa Janjske i Kupreške visoravni. To je mjesto gdje se okupljamo i bar jednom godišnje družimo - priča starina Petar.
Opet Milorad Šumar iz Strojica ima 81 godinu. Kao i uvijek došao je nogu pred nogu polako. Kaže da je prepješačio desetak kilometara da bi prisustvovao saborovanju.
- Nije mi teško da pješačim. To mi produžava život. Dođem, veli Milorad, na sabor jer to smatram svojom obavezom. Dok sam pješačio prema Glogovcu mnogi su me prošli u automobilima. Niko ne stade da ponudi da me poveze. Moj sinko, niko ne voli staro, svako voli mlado čeljade - Milorad će. Odmahnu rukom.
On se sjeća dana kada je prije sedamdesetak godina dolazio u Glogovac u crkvu dok je bio đak.
- U Babićima sam išao u školu i u Glogovac smo dolazili u crkvu na pričešće. Ovdje je bila glogovačka škola na samoj rječici Glogovac. Ispod crkve proticala je voda. Tu sam dolazio recitovati, a i sada znam pjesmicu koju sam govorio. To se nikada ne zaboravlja - sjeća se Milorad Šumar.
Kaže da uvijek jedva čeka dan kada će se održati Janjski sabor, jer je to za njega posebna svečanost. Što reče neko davno - Sreća je samo trenutak, zar to nije dovoljno?
Da je Janjski sabor izuzetna duhovna manifestacija potvrđuju i riječi vladike bihaćko-petrovačkog Hrizostoma.
- Svaki Janjski sabor je svekoliko doživljavanje naše prošlosti, svega onoga što je prije nas bilo i što će biti poslije nas. Janjski sabor je sabor živih za pokoj duša i sjećanje na one koji su prije nas saborovali, a naročito za mučenike janjske kojih je na hiljade pobijeno 1941. godine od strane ustaša. Znači ovo je sabor slavlja, ali i sjećanja na te naše svete pretke, koji su se ovdje u Glogovcu proslavili i Glogovac proslavili, jer da nije njih bilo niko ne bi znao za Glogovac - rekao je vladika Hrizostom.
Slično govori i vladika osječko-poljsko-baranjski Lukijan, koji je oduševljen ovom svetkovinom.
- Ovaj sabor je veličanstven, jer na njega dolazi veliki broj vjernika. Ovo je svetilište koje nadahnjuje i oplemenjuje svakog vjernika - reče vladika Lukijan.
Kum saborskog ručka kod manastira Glogovac bio je Dušan Malinović sa suprugom Zorom.
Patrijarh Pavle
Manastir Glogovac sagrađen je 1886. godine. Na njegovom mjestu ranije se nalazila mala crkva. Posebnu ljepotu manastiru daje njegova lokacija u kanjonu rječice Glogovac. Ne može se vidjeti dok mu se ne priđe na stotinjak metara.
Koliko je ovo značajno svetilište govori činjenica da je pet puta svetu arhijerejsku liturgiju u manastiru služio Njegova svetost patrijarh srpski gospodin Pavle. Posljednji put je bio prije tri godine.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
