Sabina Frejzer: Međunarodna zajednica neće vršiti pritisak na vlasti

- Mnogi političari u Federaciji, ali i iz međunarodne zajednice, očekuju da se u FBiH sprovedu reforme u sklopu opšteg reformskog procesa u BiH. Zbog toga je FBiH zanemarena, čime je postala nerazrješivi lavirint zbunjujućih zakona i sukoba nadležnosti - naglasila je Frejzerova.

* GLAS: Očekujete li brzo formiranje vlasti, nakon što su u BiH 3. oktobra održani opšti izbori?

FREJZER: Ako političari nastave sa odugovlačenjem, sprečavanjem formiranja koalicija i uspostavljanja nove vlasti, ako političari i dalje budu gledali samo svoje ili partijske interese i ostanu "tvrdolinijaši", sa maksimalističkim ili beskompromisnim zahtjevima, biće teže za sve - za građane i za njihove političke predstavnike. To važi za BiH u cjelini. S ciljem izbjegavanja političke krize, novi saziv Parlamenta BiH trebalo bi što brže da osnuje odbor za reforme koji bi, uz međunarodnu pomoć, preporučio ustavne amandmane kojima bi se unaprijedila podjela na zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast na sva tri nivoa vlasti u Federaciji. Pored toga, predloženim amandmanima bila bi utvrđena podjela nadležnosti između kantona i Federacije, te mehanizam zaštite nacionalnog interesa.

* GLAS: Da li očekujete međunarodni pritisak na novoizabrane političke predstavnike s ciljem ubrzavanja   reformi, kako to neki najavljuju?

FREJZER: Iskreno se nadam da međunarodna zajednica neće biti ta koja će vršiti pritisak na novu vlast s ciljem sprovođenja reformi, nego da će to biti građani koji su za nju glasali i koji će zahtijevati bolje upravljanje, manje korupcije, djelotvornije javne i druge službe i rast ekonomije. Sistem je stagnirao predugo zbog političkog klinča - i to nije nimalo poboljšalo život običnih ljudi.

* GLAS: Kakvo je Vaše mišljenje o saradnji Ankare, Vašingtona i Brisela o pitanju Balkana i BiH?

FREJZER: Smatram da Brisel i Vašington gledaju mnogo pozitivnije na tursko angažovanje na Balkanu, nego lokalni političari u BiH. Veće prisustvo Turske, kao i Rusije, svakako će poboljšati nastojanja Evropske unije i SAD na Balkanu, ali naročito u BiH. Međunarodna zajednica bi trebalo da iskoristi ovaj pozitivni razvoj situacije na Balkanu i bolje koordiniše aktivnosti između različitih učesnika.

* GLAS: Da li će Turska nastaviti da podržava samo jednu stranu u BiH - Bošnjake i koje su moguće posljedice?

FREJZER: Ne slažem se s mišljenjem da Turska podržava samo jednu etničku grupu u BiH ili samo jednog političara. U stvari, Turska je tokom prošle godine uradila veoma dobar posao organizujući bilateralne i trilateralne sastanke političkih predstavnika BiH, Hrvatske i Srbije. Ta nastojanja su svakako doprinijela poboljšanju odnosa tri zemlje. Turska sprovodi veoma realnu spoljnu politiku i Srbiju smatra strateškim saveznikom u regionu, koji može biti most prema Evropskoj uniji. Međutim, jasno je da se zbog istorijskih razloga tursko angažovanje u BiH smatra kao favorizovanje Bošnjaka. Tu su i lične veze između Harisa Silajdžića i Turske. Javno smo preporučili u Turskoj da bi turski zvaničnici trebalo da budu svjesni osjetljivosti tog pitanja u BiH i raširenog shvatanja da su probošnjački nastrojeni, te da treba da još više nastoje da pružaju podršku BiH u cjelini. To bi se na primjer moglo postići pozivanjem svih članova Predsjedništva BiH na prijeme i manifestacije, te češćim putovanjima u Republiku Srpsku. Razumijemo da Turska stalno pokušava da uspostavi dobre diplomatske i poslovne odnose sa nekim regijama i kompanijama u Republici Srpskoj, međutim iz istorijskih razloga na to se ne gleda uvijek sa odobravanjem. Na nesreću, takva shvatanja dolaze u vrijeme kada Turska postaje regionalna politička i ekonomska sila, i sa kojom Srbija, Bugarska, Grčka i Rusija sarađuju bez problema, iako su ranije bili neprijatelji.

* GLAS: Da li će Federacija BiH moći da funkcioniše poslije opštih izbora u BiH? 

FREJZER: Međunarodna krizna grupa je prije izbora objavila izvještaj pod naslovom "Federacija Bosne i Hercegovine: paralelna kriza", u kom su opisani problemi sa kojima će se novoizabrani organi vlasti morati suočiti kako bi se izbjegla veća politička i ekonomska kriza. Naravno, optimistični smo jer vjerujemo da će vlast u Federaciji BiH, a i tri konstitutivna naroda u ovom entitetu, uspjeti da sprovedu neophodne reforme da bi se poboljšali standard građana i uslovi života. Izvještaj je fokusiran na Federaciju BiH jer smatramo da, ako na njenom prostoru budu sprovedene reforme, ona će biti u mnogo boljem položaju da podrži reforme na nivou države, da bi BiH postala funkcionalnija. Mnogi političari u Federaciji, ali i iz međunarodne zajednice, očekuju da se u FBiH sprovedu reforme u sklopu opšteg reformskog procesa u BiH. Zbog toga je FBiH zanemarena, čime je postala nerazrješivi lavirint zbunjujućih zakona i sukoba nadležnosti. ICG smatra da veću prednost predstavlja sprovođenje reformi na entitetskom i lokalnom nivou paralelno, pa čak i prije reformi na nivou BiH.

* GLAS: Kakav je mogući scenario ako se kriza u FBiH nastavi?

FREJZER: Jedna od najvećih prijetnji FBiH je ekonomske prirode. Federacija posjeduje resurse i ubire poreze, ali oni se koriste i distribuišu na loš način. Međunarodni monetarni fond obavezao je FBiH na smanjenje beneficija, što je dovelo do protesta prošle i ove godine. Nova vlast biće suočena sa drugačijim izborom: da udovolje zahtjevima demonstranata i izgube međunarodnu finansijsku pomoć što bi dovelo do finansijskog kolapsa BiH, ili da sprovedu potrebna "kresanja" budžeta i paket reformi, što će izazvati nezadovoljstvo javnosti. Sa novim mandatom, vlasti bi trebalo da pokažu hrabrost i da insistiraju na sprovođenju potrebnih reformi i preusmjere sredstva tamo gdje su najpotrebnija. Ako se u FBiH sprovedu ekonomske reforme, u cijeloj BiH će se relativno brzo poboljšati standard građana, čime će se BiH približiti evropskoj porodici. Brojne su neiskorišćene poslovne mogućnosti širom BiH u energetskom sektoru, javnim radovima, izgradnji i drugim projektima, čime bi se mogla obezbijediti javna mjesta i donijeti nada za bolju budućnost svih.

Promjena

* GLAS: Koje političke partije su najveći gubitnici, odnosno dobitnici na opštim izborima u BiH?

FREJZER: Očigledno je da se najveća promjena dogodila u FBiH, gdje je SDP dobila veću podršku birača nego ranije, i gdje je Bakir Izetbegović iz SDA pobijedio u izbornoj trci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Oba ova faktora upućuju na činjenicu da građani FBiH daju podršku strankama koje su u izbornim kampanjama pokazale više volje za umjerenost i reformski kurs. SDP i Izetbegović su pozvali na bolju saradnju među političkim predstavnicima Bošnjaka, Hrvata i Srba. Nadamo se da će političke partije iz RS prihvatiti ove pozive za zajednički i djelotvorniji rad, jer su dugo vremena tražile kooperativnije partnere iz FBiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.