Roland Žil: Nema kulture kompromisa

Rekao je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" ambasador Francuske u BiH Roland Žil.

- Nema napretka na putu BiH ka evropskim integracijama, a osim otvaranja strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa, nikakav napredak ni u jednoj oblasti nije zabilježen - rekao je ambasador Žil.

Dodao je da je potrebno izglasati budžet za 2012. godinu i riješiti otvorena pitanja da bi BiH napredovala na evroatlantskom putu.

- To je dug proces koji će iziskivati mnogo napora, ali je to jedini prihvatljiv put ako ova zemlja želi da se pridruži regionalnom okruženju. Osim toga, samo će ovaj kontekst, i nijedan drugi, omogućiti stvaranje povjerenja pogodnog za privlačenje stranih investicija u vrijeme kada se povećava pritisak finansijskih problema - istakao je Žil.

Naglasio je da je njegova zemlja za okončanje supervizije u Brčkom.

- Supervizija nije ukinuta, ali je Savjet za primjenu mira u BiH izrazio spremnost da o tome ponovo odlučuje već na sljedećoj sjednici u maju iduće godine - napomenuo je Žil.

Žil kaže i da ne vidi zašto bi liberalizacija viznog režima za državljane BiH bila dovedena u pitanje.

- Još ima prostora za napredovanje na tom polju, ali smatram da je uz ozbiljnost domaćih vlasti suština posla urađena - naglasio je Žil.

* GLAS: Kako ocjenjujete aktuelnu političku situaciju u BiH, s obzirom na neformiranje novog Savjeta ministara BiH i neusvajanja budžeta?

ŽIL: Mislim da je situacija u BiH posve zabrinjavajuća. Sa te tačke gledišta, politički predstavnici nisu opravdali povjerenje birača i glavni politički lideri nisu bili sposobni da se dogovore o osmišljavanju rješenja koja bi mogla pokrenuti stvari naprijed. Sve je to izgubljeno vrijeme, a to je, smatram, žalosno.

* GLAS: Ko snosi krivicu za ovakvo stanje, s obzirom na to da Republika Srpska insistira na razgovorima, ali nema saglasnosti druge strane?

ŽIL: Čitava politička klasa je odgovorna, to odsustvo volje da se zaista pronađe kompromis i da se dogovara. Određivanje krivca na jednoj ili na drugoj strani znači upasti u političku igru koja se sastoji u tome da se poraz pripisuje onom drugom. To je lagodna situacija koja ima cilj da se umiri svoja savjest tako što će se imenovati krivac. Mislim da ono što najviše nedostaje ovoj zemlji jeste kultura kompromisa, volja da se po svaku cijenu pronađe neko rješenje. Bolji je i nesavršen kompromis nego skrivanje samo iza očuvanja stranačkih interesa koji je izvor sukoba i blokada. BiH je potrebno da se ponovo uspostavi povjerenje kako bi napredovala, bez straha, ka boljoj budućnosti. To i jeste sama suština riječi političar - postizanje dogovora.

* GLAS: Da li ste i koliko zadovoljni putem BiH ka Evropskoj uniji?

ŽIL: Kako možemo biti zadovoljni apsolutnim nedostatkom napretka? Osim otvaranja strukturalnog dijaloga o pravosuđu, nikakav napredak ni u jednoj oblasti nije zabilježen. Pitanje državne pomoći nije riješeno, Zakon o popisu stanovništva nije usvojen, pitanje upisa vojne imovine je još otvoreno i odluka Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa manjinama nije naišla na ustavnu promjenu. Nijedna odluka nije donesena. Zbog toga se na posljednjoj sjednici Savjeta Evrope, 9. decembra, u vezi sa proširenjem nije spominjala BiH. Međutim, primjećujem da na tehničkom nivou, neki predmeti napreduju, naročito u oblasti upravljanja IPA fondovima.

* GLAS: Šta, prema Vašem mišljenju, treba da budu glavni prioriteti BiH u idućoj godini?

ŽIL: Jedan princip, više akcija. Potrebno je izglasati budžet za 2012. godinu i riješiti otvorena pitanja da bi BiH napredovala na evroatlantskom putu. To je dug proces koji će iziskivati mnogo napora, ali je to jedini prihvatljiv put ako ova zemlja želi da se pridruži regionalnom okruženju. Osim toga, samo će ovaj kontekst, i nijedan drugi, omogućiti stvaranje povjerenja pogodnog za privlačenje stranih investicija u vrijeme kada se povećava pritisak finansijskih problema. Svijet se mijenja, ne možemo razmišljati egocentrično kada je sve oko nas uzburkano. U ovom sve tješnjem međunarodnom kontekstu, na koji utiču faktori kao što su povjerenje, (dakle i nepovjerenje) i odnos snaga (i slabosti) ne može biti značajnog mjesta za interne političke manevre. To je luksuz koji sebi ne možemo više dozvoliti.

* GLAS: Kako komentarišete to što Upravni odbor Savjeta za primjenu mira u BiH nije donio odluku o ukidanju supervizije u Brčko distriktu ?

ŽIL: Supervizija nije ukinuta na sjednici koja je održana 12. i 13. decembra, ali je Savjet za primjenu mira u BiH izrazio spremnost da o tome ponovo odlučuje već na sljedećoj sjednici u maju iduće godine. Moja zemlja smatra da sada može biti okončana supervizija u Brčkom.

* GLAS: Najavljen je novi mehanizam kada je u pitanju bezvizni režim. Da li je možda i BiH među zemljama kojima bi mogle da se vrate vize?

ŽIL: Osim u situaciji veće neprilike ili masovnog porasta zahtjeva za azil iz BiH u zemljama na prostoru šengena, ne vidim zašto bi liberalizacija viznog režima za državljane BiH bila dovedena u pitanje. Još ima prostora za napredovanje na tom polju, ali smatram da je uz ozbiljnost domaćih vlasti suština posla urađena.

Evrozona

* GLAS: S obzirom na to da Francuska učestvuje u rješavanju ekonomske krize u Evropi, kakva su Vaša predviđanja i stav o aktuelnoj situaciji u evrozoni?

ŽIL: Skup zemalja koje nazivamo evrozonom trpi značajne finansijske udare od prošlog ljeta. Kriza državnog duga ozbiljno dovodi u pitanje evropske ekonomije, te su one morale da usvoje rigorozne mjere štednje da se zaustavi taj gubitak. Francuska i Njemačka su imale pokretačku ulogu u pronalaženju rješenja za ovu krizu. To je dugoročna bitka koja zahtijeva predanost svih Evropljana i veću strogost u upravljanju ekonomijom, naročito deficitima. Evropske države su pretrpjele mnoge izazove u svojoj istoriji, okupljene oko velike evropske ideje: svaki put bi bolje naučile značenje kompromisa i, zahvaljujući tome, ponovo će iz toga izaći još jače.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.