Rolan Žil: Nisu potrebne revolucionarne reforme već korekcije Ustava
BiH brzo mora naći način da primijeni odluku Evropskog suda za ljudska prava koja joj nalaže da okonča diskriminaciju prema manjinama. Uostalom, važno je da upravljanje BiH bude funkcionalnije radi rješavanja problema njenih građana.
Rekao je ovo u intervjuu "Glasu Srpske" ambasador Francuske u BiH Rolan Žil.
- Ne radi se o revolucionarnim reformama, nego o korekcijama koje se nameću sistemu kako bi on bio efikasniji - istakao je Žil.
* GLAS: U kojim je oblastima BiH postigla najveći napredak u posljednjoj godini?
ŽIL: Sigurno se najveći uspjeh zemlje sastoji u tome da se ona mobilisala radi ispunjenja uslova za liberalizaciju viznog režima. Za to su bili potrebni rad i volja. BiH je odgovorila na ovaj zadatak. Druga pozitivna stvar, po meni, je mobilizacija građana na izborima. Mislim da su birači izrazili njihovu želju za promjenom. I pored toga, želim reći da je BiH ostvarila ograničeni napredak u posljednje vrijeme. To proizlazi iz izvještaja Evropske unije i visokog predstavnika pred UN. Ciljevi koje je postavila međunarodna zajednica nisu postignuti i krupne teme kao što su ustavna reforma, popis stanovništva i popis državne imovine i dalje su otvorene. Ovo je poznato i obavezan je dio sadašnjih razgovora između političkih predstavnika u zemlji.
* GLAS: Koliko je za BiH štetno to što se ne može lako postići dogovor između političkih stranaka oko formiranja vlasti na nivou BiH? Republika Srpska privela je kraju formiranje svoje vlasti.
ŽIL: Tačno je da više od dva mjeseca poslije izbora nijedna vlada nije konstituisana. Koje su negative posljedice? Jedna od pouka devedesetih godina je da su zemlje i dalje i više nego ikada međusobno zavisne. Nema zemlje koja ne živi u ritmu planete, u ritmu svojih susjeda, i zbog toga je svako političko djelovanje ili nedjelovanje dio šireg prostornog i vremenskog okvira koje prevazilazi državne granice. U konkretnom slučaju, ni društvo, ni preduzeća, ni privatne osobe nemaju koristi od izgubljenog vremena. A za to vrijeme susjedi su započeli konkretnu aktivnost. Dvije negativne posljedice mogu da proisteknu iz toga, a to su kašnjenje u stvaranju povjerenja i veće kašnjenje u odnosu na susjede.
* GLAS: Da li su neophodne promjene Ustava BiH? Republika Srpska smatra da za BiH nisu dobra revolucionarna rješenja?
ŽIL: Ustavna reforma je potrebna. BiH brzo mora naći način da primijeni odluku Evropskog suda za ljudska prava koja joj nalaže da okonča diskriminaciju prema manjinama. Uostalom, važno je da upravljanje BiH bude funkcionalnije radi rješavanja problema njenih građana. Ne radi se o revolucionarnim reformama, nego o korekcijama koje se nameću sistemu kako bi on bio efikasniji.
* GLAS: Kakvo je Vaše mišljenje o stavovima Savjeta za primjenu mira (PIC) koji su izneseni na posljednjem zasjedanju? Slažete li se sa svim što je izneseno u Kominikeu objavljenom poslije sjednice?
ŽIL: Saopštenje PIC-a je jasno i Francuska se slaže sa analizama i zaključcima.
* GLAS: Na toj sjednici nije bilo riječi o zatvaranju OHR-a. Smatrate li da je i u idućem periodu neophodan ostanak OHR-a u BiH?
ŽIL: Poznat je stav Francuske o ovom pitanju i on se ne mijenja. Francuska jeste za tranziciju OHR-a prema snažnijem prisustvu Evropske unije. Francuska smatra je međunarodna zajednica koju predstavlja PIC jasna o ovom pitanju - OHR će biti zatvoren kada budu ispunjeni ciljevi i uslovi. Za sada to još nije slučaj. Što se tiče pitanja kada će ti uslovi biti ispunjeni, političari u BiH imaju odgovor na to.
* GLAS: Šta mislite koliko je objavljivanje dokumenata američkih diplomata na sajtu "Vikiliks" opasno i koliko može da našteti odnosima zemalja koje se pominju u dokumentima? Koliko će objavljivanje dokumenata uticati na zemlje zapadnog Balkana, prije svega na BiH?
ŽIL: Masovno objavljivanje povjerljivih dokumenata od strane "Vikiliksa" navodi nas na dva pitanja. Prvo, da li to veliko raspakivanje dokumenata donosi nešto? Da li to može pomoći rješavanju problema koji se postavljaju danas u svijetu i problema na kojima rade diplomatije? Odgovor je ne.
Drugo pitanje koje se postavlja je kakve su posljedice tog masivnog prekida povjerljivosti. Treba podsjetiti da je povjerljivost garancija za povjerenje. Šta donosi povjerenje? Ono je garancija za dijalog, razgovor, pregovaranje. To je upravo sama srž diplomatske akcije. To je prva posljedica.
Povjerljivost ne znači tajnu diplomatiju. Ona znači očuvanje razgovora ili ideja koje možemo imati sa nekim u datom trenutku o datoj temi. Ovi razgovori ne prejudiciraju stav koji je zauzet u završnici u dogovoru sa drugim partnerima. Druga posljedica je da treba postaviti pitanje u vezi sa bezbjednošću nekih osoba. Ne radi se više o prekidu povjerljivosti, nego o narušavanju bezbjednosti koje ugrožava neke predstavnike vlasti. To je veoma ozbiljna odgovornost.
Saradnja
* GLAS: Kako biste ocijenili saradnju BiH sa Francuskom?
ŽIL: Francuska i BiH održavaju odlične odnose. Susreti su česti na svim nivoima. Naši odnosi su iskreni i od povjerenja zato što mi želimo da se BiH što prije uključi u EU. Žao nam je što naše ekonomsko i komercijalno prisustvo nije na visini naših političkih odnosa. To zavisi od više faktora, ali smatram da treba raditi i na poboljšanju poslovnog ambijenta kako bi se privukli investitori.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.
