Roderik Mur: U pravosuđu BiH veliki problem jeste korupcija

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH Roderik Mur.

Mur je tri dana proveo u Banjaluci, a kaže da je posebno oduševljen Investicionom konferencijom. Kao Amerikancu imponuje mu predavanje jednog američkog profesora i dolazak investitora iz SAD.

Mur ne nagovještava ni skori odlazak OHR-a, ni kraj supervizije. Kaže da sve zavisi od političke klime i dogovora RS i FBiH.

Ostaje pri stavu da je Vlada FBiH legalna, a kao odgovor hrvatskim političarima na primjedbu da ih "OHR ne čuje", objašnjava ponovno otvaranje kancelarije u Mostaru.

* GLAS: Kada se očekuje odluka Evropske komisije o IPA fondovima. Da li imate informacije da li će Vlada FBiH prihvatiti revidiranu listu i kompromisni prijedlog RS?

MUR: To je pitanje koje se tiče EU, jer visoki predstavnik Valentin Incko nema više ulogu specijalnog predstavnika EU. Mogu vam samo reći da je nekoliko vodećih političara RS izrazilo zabrinutost zbog ove situacije, a takođe i nadu da će se ovo pitanje razriješiti na korist svima.

* GLAS: Piter Sorensen preuzeo je dužnost šefa delegacije EU i specijalnog izaslanika EU u BiH, a pored toga ostao je da postoji i OHR. On se nije transformisao u kancelariju EU kako je bilo predviđeno 2002. godine. Zbog čega?

MUR: Zaista smo oduševljeni što je Piter Sorensen ovdje s nama, jer je to diplomata od reputacije koji ima široko znanje u vezi sa regionom. Što se tiče zajedničkog prisustva i postojanja obje organizacije, rekao bih da je to logično. I apsolutno je jasno da će Sorensen i njegov tim naporno raditi da bi postigli onaj cilj na kojem smo mi radili, a to je da se BiH kreće putem EU. I on će u tom smislu dobiti punu podršku cijelog OHR-a i Savjeta za primjenu mira.

* GLAS: Da li se mandati izaslanika EU i OHR-a preklapaju, jer nije baš jasno kako će djelovati ove dvije institucije?

MUR: Izaslanik i šef delegacije EU će raditi ono što sam rekao, a to je da pomogne ovoj zemlji da kreće na putu ka EU, a OHR je tu da obezbijedi implementaciju Dejtonskog sporazuma. Vremenom kao što je i predviđeno OHR bi jednostavno trebalo da ode odavde.

* GLAS: Ko raspolaže bonskim ovlašćenjima, Sorensen ili Incko i u kom obimu?

MUR: Visoki predstavnik će raspolagati tim ovlašćenjima koje je dobio po Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma.

* GLAS: Valentin Incko nedavno je rekao da će "OHR ostati u BiH sve dotle dok ne prestane osporavanje Dejtonskog sporazuma i osnovnih struktura države." Ko to osporava Dejton?

MUR: Mislim da je osnovni problem to što ne postoji zajednička vizija u vezi sa budućnosti ove zemlje i njenih struktura. Ali sa naše tačke gledišta, situacija je jasna, BiH je integralna država koja se sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

* GLAS: Niste mi odgovorili na pitanje. Ko to dovodi u pitanje Dejtonski sporazum?

MUR: Postoje brojni viši zvaničnici RS koji su u više navrata spekulisali o eventualnom budućem kolapsu države BiH. I to nisu obični građani, to su izabrani zvaničnici i čije riječi nose znatnu težinu. Oni upotrebljavaju i fraze koje nas brinu kao što je ona da je BiH "državna zajednica".

* GLAS: Ali to su riječi, to nisu potezi koji "dovode u pitanje Dejton"?

MUR: Da, to su u osnovi riječi. Mi se nadamo da one neće biti pretočene u akciju, jer posao međunarodne zajednice ovdje je da radi po modelu - jedna država, dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Kao što je rekao gospodin Incko, spremni smo da branimo RS ukoliko bude prijetnji za njen opstanak, jer je RS nesporno dejtonska struktura.

* GLAS: Nepostizanje dogovora oko državne i vojne imovine produžuje rok trajanju OHR-a. Šta kada se ispune ti uslovi. Hoće li ostati i dalje onaj nedefinisani uslov o političkoj klimi?

MUR: Što se tiče paketa 5+2, postojanje pet specifičnih ciljeva i dva malo uopštenija uslova, mislimo da je bilo napretka u ispunjenju pet ciljeva. Kada dođe do toga da razgovaramo o ova dva uslova, biće otvorena diskusija u kojoj će učestvovati i OHR i UO Savjeta za implementaciju mira i međunarodna zajednica.

* GLAS: Šta se očekuje na jesenjoj sjednici PIC-a. Da li je definisan dnevni red?

* MUR: Nije definisan dnevni red, ali ta sjednica može imati pozitivan ton, a može imati i negativan, što zavisi od razvoja događaja u idućim sedmicama.

GLAS: Od čega konkretno?

* MUR: Sjednica može imati negativan ton ukoliko recimo ne bi bilo napretka u formiranju Savjeta ministara, ukoliko takođe ne bi bilo napretka u vezi sa paketom reformi EU i ukoliko bi EU dala negativan izvještaj prije same sjednice. Pored toga i visoki predstavnik piše izvještaj UN u novembru. S druge strane, jesenja sjednica PIC-a mogla bi imati pozitivan ton ukoliko bi bilo napretka u formiranju Savjeta ministara i u vezi sa EU paketom reformi.

* GLAS: A zbog čega je toliki problem Savjet ministara, kada su sve druge institucije formirane, a BiH ima Savjet koji funkcioniše u tehničkom mandatu? Mnogi su spremni da kažu da ni Belgija, u kojoj je sjedište EU, nema duže od BiH formiranu izvršnu vlast?

MUR: Vi ste u pravu. Postoji vlast odnosno Savjet ministara u tehničkom mandatu koji funkcioniše, ali BiH je parlamentarna demokratija i zvaničnici koji rade u tom Savjetu ministara izabrani su prije pet godina. Zar ne bi bilo demokratski da imamo vlast koja bi se sastojala od izabranih zvaničnika na osnovu volje naroda?

* GLAS: Koja stranka ili koja politika je odgovorna što je to tako?

MUR: I visoki predstavnik i ja i drugi međunarodni zvaničnici smatramo da najviše odgovornosti za to snose partije koje su dobile najveće povjerenje glasača. Sa kredibilitetom možemo reći da se BiH suočava sa mnogo većim izazovima nego recimo Belgija koju ste pomenuli.

* GLAS: Postoji li neslaganje Brisela i OHR-a oko politike u BiH. Nije tajna da Brisel nije zadovoljan načinom na koji je formirana federalna Vlada, iako je to OHR podržao. To potvrđuje i jedan intervju Miroslava Lajčaka u kojem je rekao da Brisel zabrinjava situacija u FBiH koja izgleda potpuno nelogično i vrlo opasno.

MUR: Nisam vidio tu izjavu gospodina Lajčaka, ali se u potpunosti ne slažemo sa tim da bi Vlada FBiH mogla biti nelegalna. Moj je utisak je da se veliki dio međunarodne zajednice slaže sa ovakvim stavom.

* GLAS: Ali ne i predstavnici hrvatskih stranaka. Koji je Vaš odgovor njima?

MUR: Sam visoki predstavnik je u martu rekao da bi volio da najviši organ u FBiH, znači Ustavni sud FBiH, da svoje mišljenje o tome. Šteta je što su gospođa Krišto i gospodin Bevanda povukli slučajeve koje su dostavili Ustavnom sudu i nisu dopustili da sud pojasni tu situaciju.

* GLAS: Da li je ta situacija razlog ponovnog otvaranja OHR-a u Mostaru?

MUR: Postoji nekoliko razloga zašto šaljemo Krisa Beneta u Mostar. Prvi i najosnovniji razlog je taj što su se vođe HDZ-ova izjasnile da nisu zadovoljni pažnjom koju međunarodna zajednica odnosno OHR poklanja njihovom pitanju. Ovo će nam omogućiti da uspostavimo bolju komunikaciju. Pored toga, odluka Ustavnog suda u vezi sa Statutom Mostara nije implementirana i naše prisustvo tamo će nam omogućiti da pratimo njenu implementaciju.

* GLAS: Nastavak razgovora o reformi pravosuđa najavljen je za 10. i 11. novembar u Sarajevu. Ministar pravde RS Džerard Selman rekao je da će RS na tom sastanku predložiti dva zakona i izmjene Zakona o Sudu BiH i da se on svede na krivična djela ratnih zločina i djela predviđena Krivičnim zakonom BiH?

MUR: I OHR i međunarodna zajednica podržavaju strukturalni dijalog. I RS i FBiH i svi učesnici imaju pravo da iznesu svoje viđenje situacije. Kako sam informisan, u srijedu je bio pozitivan sastanak ministra pravosuđa RS i predstavnika VSTS-a. Na tom sastanku se vodila riječ i o specifičnim dijelovima Zakona o Sudu BiH.

* GLAS: RS je najavila da će predložiti novi zakon, u skladu sa Dejtonom, a to je zakon o osnivanju VSTS RS?

MUR: VSTS BiH je uspostavljen na osnovu transfer sporazuma koji su usvojila oba entiteta i koji je u skladu sa Ustavom BiH. Tako da ne bi trebalo biti nikakve sumnje u ustavnost i legalnost VSTS-a BiH. Ali ovo je na kraju krajeva slobodna zemlja i svaka strana ima pravo da traži izmjene sporazuma ukoliko misli da je to potrebno, ali to treba da se sprovede procesom koji je baziran na ustavnom zakonu i ne smije da se sprovodi unilateralno, jednostrano.

* GLAS: Poslije niza pritužbi predstavnika RS na neuspjelu reformu pravosuđa u BiH Brisel je odlučio da uđe u proces dijaloga o toj reformi. Zbog čega OHR nije imao sluha za pritužbe o radu pravosuđa u čiju su neuspješnu reformu utrošeni milioni dolara, prije svih američkih?

MUR: Pitanja pravosuđa uvijek su za zemlje kandidate za pristup u EU najteža pitanja. Može se desiti da kada BiH dođe u poziciju pregovora da ovo bude posljednje poglavlje koja će biti zatvoreno. Zato je jako važno da BiH ima određene predispozicije, odnosno da je već unaprijed počela da se bavi ovim pitanjem.

* GLAS: Ako svi pokazatelji govore o visokom stepenu kriminala i korupcije u BiH, ako se u Srbiji i Hrvatskoj odvijaju veliki procesi protiv "velikih riba", a ovdje pravosuđe koristi uglavnom za političke obračune, kako izaći iz toga?

MUR: Mislim da je odgovor jasan i iskren. Nema sumnje da svako u ovoj zemlji ko prekrši zakon i ko je korumpiran treba da bude kažnjen. Bilo da je sudija, tužilac ili političar.

* GLAS: Ali ovdje se recimo nije desilo da je uhapšen sudija ili tužilac zbog primanja mita? Da li nema takvih?

MUR: Slažem se da pravosudne institucije u ovoj zemlji imaju velikih problema kada se radi o korupciji u njima.

* GLAS: Kada ste preuzeli dužnost zamjenika visokog predstavnika rekli ste da ste impresionirani zvaničnicima RS. Dugo Vas potom nije bilo u Banjaluci. Sada ste ovdje proveli tri dana. Je li se Vaš prvi utisak o zvaničnicima RS potvrdio ili promijenio?

MUR: Sreo sam se sa mnogim političarima iz RS i onima na poziciji i onima u opoziciji i - i dalje sam impresioniran. U protekla tri dana u Banjaluci sam imao fantastične sastanke sa predsjednikom RS, ministrima, visokim zvaničnicima, predstavnicima opozicije, vjerskim vođama, građanima, studentima i zaista se ovdje vidi dinamika u političkom životu u RS.

* GLAS: Bili ste i na otvaranju Investicione konferencije?

MUR: Da, jesam. Mislim da je to sjajna inicijativa i uživa našu punu podršku. Direktno sam čestitao predsjedniku Dodiku i gospođi Cvijanović. Vladi RS želim svaki uspjeh u privlačenju stranih ulaganja. Time bi se riješilo pitanje koje je najbolnije pitanje za građane ove zemlje, a to je pitanje nezaposlenosti. A kao Amerikanac moram da kažem da sam bio jako zadovoljan kada sam čuo premijera RS koji je u svom govoru citirao dvojicu istaknutih američki ekonomista, kao i time što je jedan od govornika bio iz SAD i jedan investitor takođe.

Brčko

* GLAS: RS tvrdi da su ispunjeni uslovi za okončanje supervizije u Brčko distriktu. Vi kažete da nisu. Šta još treba pa da kažete da je superviziji kraj?

MUR: Mislim da postoji pogrešan utisak, jer postoji lista zadataka i kada se svi ti zadaci završe međunarodna zajednica će otići iz Brčkog. Mi moramo biti sasvim sigurni da će odluka o zatvaranju supervizije doprinijeti stabilnosti, a ne potkopati stabilnost zemlje. Vjerujem da je to u interesu same RS. Jako je važno da kada se to dogodi entiteti budu spremni da se pridržavaju obaveza iz konačne arbitražne odluke i da institucije Brčkog mogu da nastave da rade efikasno.

* GLAS: A kada će to biti?

MUR: U ovom trenutku stižu nam signali na osnovu kojih ne možemo još donijeti odluku o tom neopozivom činu. Ali ja sam zaista spreman da radim zajedno i naporno sa entitetima kako bismo eliminisali konfuziju i kako bi odluka o završetku supervizije bila donesena.

* GLAS: Opet nećete da odgovarate konkretno. Kada će odluka biti donesena?

MUR: Zavisi od entiteta.

"Vikiliks"

* GLAS: Bili ste američki ambasador u Podgorici. I Vaše depeše objavljene su na "Vikiliksu". Koji je Vaš stav o tome i da li Vam je to donijelo neprijatnosti?

MUR: Reći ću Vam ono što bi vam rekao svaki američki diplomata na bilo kojem kraju svijeta.

* GLAS: Po instrukciji.

MUR: Mi ne dajemo komentare u vezi sa navodnom komunikacijom između ambasada SAD širom svijeta i Vašingtona. Uopšteno govoreći, pojedini telegrami koji idu sa određenih pozicija ka centrali u Vašingtonu nisu ti koji predstavljaju inostranu politiku SAD, nego pomažu da se ta politika formira.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.