Roderik Mur: Impresioniran sam liderima Srpske

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" prvi zamjenik visokog predstavnika u BiH i supervizor za Brčko distrikt Roderik Mur.

- Impresioniran sam akcentom i sviješću predsjednika Srpske Milorada Dodika da je predsjednik ne samo onih koji su glasali za njega i ne samo Srba, nego svih ljudi u Republici Srpskoj, bez obzira na etničku ili političku pripadnost, i da li su glasali za njega ili ne. Veoma poštujem njegov naglasak na evropsku budućnost RS, ekonomske teme i potrebu za borbom protiv korupcije - kazao je Mur.

* GLAS: Šta očekujete od iduće sjednice Savjeta za primjenu mira (PIC) koja bi trebalo da bude održana 30. novembra i 1. decembra?

MUR: Mislim da će ovo biti važna sjednica PIC-a s obzirom na vrijeme održavanja. Ono je veoma važno, jer se ova sjednica održava poslije izbora. To će biti dobra prilika da se različiti predstavnici država okupe i razgovaraju o budućim koracima. Mislim da akcenat treba da se stavi na zajednički pogled koji bi na samom kraju godine trebalo da sadrži nadu da će novoizabrani političari biti fokusirani na pomjeranje ka novom početku. Mnogo je napretka učinjeno u protekle četiri godine, ali svi bismo voljeli vidjeti više i nadamo se da će iduće četiri godine biti produktivnije od prethodnih. Mislim da će to biti fokus ovog PIC-a.

* GLAS: Prema Vašem mišljenju, kada će biti moguća transformacija OHR-a?

MUR: Kancelarija visokog predstavnika nikada nije bila zamišljena kao trajna institucija, nego sa namjerom da bude institucija koja ima privremeni karakter. Logično je da bi OHR jednom trebalo da napusti BiH, a to će biti kada BiH krene pravim putem, putem ka Evropi i evroatlantskim integracijama. Pravi put podrazumijeva jačanje institucija koje su sposobne da se nose sa velikim izazovima i koje mogu da mijenjaju ono što je potrebno u vezi sa ekonomijom, nezaposlenošću, korupcijom, organizovanim kriminalom. Tada više neće biti potrebe da OHR ostane. Naša želja, u svakom slučaju, jeste da taj cilj bude postignut. Ako dođe do toga, mi iz OHR-a ćemo otići, a stanovnici će moći biti ponosni na ono što su postigli.

* GLAS : U delegaciji EU kažu da postoji ideja da se ukine funkcija specijalnog predstavnika EU i da ostane samo funkcija šefa delegacije EU u BiH. Kako gledate na to?

MUR: Nisam zvaničnik Evropske unije, ali mogu da kažem da su u toku mnogi pregovori o tome kako sada oblikovati međunarodno prisustvo u BiH, 15 godina poslije uspostavljanja mira. Prvo i osnovno je da svi vidimo budućnost BiH u Evropskoj uniji i to je početna tačka. Stoga ima smisla da u jednom momentu EU preuzme primat međunarodnog prisustva u BiH. Pitanje je da li je sada pravo vrijeme za to. Jasno je da će biti razgovora o usvajanju vrijednosti Lisabonskog ugovora, o dvije ključne uloge u BiH, ulozi šefa delegacije EU i visokog predstavnika Valentina Incka. Pretpostavljam da će, vjerovatno, u idućih nekoliko mjeseci postati jasno šta će se desiti. Iskreno, vjerujemo da postoji velika mogućnost da OHR koegzistira i radi zajedno i na istoj strani sa predstavnicima EU u BiH.

* GLAS: Kada očekujete formiranje vlasti na nivou BiH?

MUR: To nije nešto o čemu odlučuje OHR, ali voljeli bismo da vlasti budu formirane što je prije moguće. Razlog za to su brojni izazovi sa kojima treba da se suoče. Imao sam sjajna iskustva razgovarajući sa stanovnicima širom BiH, uključujući i stanovnike Banjaluke. Bez obzira na to odakle su, oni su mi rekli da žele vlade koje će se boriti protiv problema sa kojima se najviše susreću, a riječ je o nezaposlenosti, borbi protiv korupcije i vođenju BiH na isti put na kojem su ostale zemlje regiona: Hrvatska, Slovenija, a sada i Srbija i Crna Gora. Ti problemi, koje treba da riješe, nisu jednostavni i što prije se vlade uhvate u koštac sa njima, to bolje.

* GLAS: Očekujete li da će vlast u FBiH biti brzo formirana? U RS taj proces je skoro završen.

MUR: Koliko sam upoznat, sljedeće nedjelje bi trebalo da bude formiran Parlament FBiH. Poslije toga uslijediće komplikovaniji proces uspostavljanja Vlade FBiH. Mislim da bi bilo veoma pozitivno za BiH ako bi institucije i federalna vlada bili što prije uspostavljeni iz istih razloga koje sam ranije spomenuo u vezi sa formiranjem vlasti na nivou države. Očigledno je da se sa istim problemima suočavaju vlasti na entitetskim i na državnom nivou.

* GLAS: U BiH su formirana tri nacionalna bloka stranaka hrvatski (HDZ, HDZ 1990), srpski (SNSD, SDS) i bošnjački (SDP, SDA). Nije li i to dokaz da BiH može da funkcioniše kao država ravnopravnih naroda, a ne vještačka multietnička država u kojoj je najbrojniji narod u stvari dominantniji nad ostala dva?

MUR: Lično ne vjerujem u koncept da na Balkanu ne mogu da postoje funkcionalne i uspješne multietničke države. Prije nego što sam došao u BiH, proveo sam tri godine u jednoj takvoj državi - Crnoj Gori. Društvo u Crnoj Gori je multietničko. Tamo žive Crnogorci, Srbi, Bošnjaci, muslimani, Hrvati, Albanci, Romi i mnogi drugi. Crna Gora nije savršena, suočava se sa mnogim izazovima, ali je u pitanju multietničko društvo sa političkim strukturama koje funkcionišu. Dakle, moje stanovište je da odbacujem predstavu da multietničke države ne mogu da postoje u ovom dijelu svijeta. BiH je bila multietnička prije rata devedesetih. Jednog dana politička pripadnost neće biti tako usko povezana sa etničkom, radiće se na dobrobiti cijele države i njenih stanovnika, no danas ne možemo ignorisati nedavnu istoriju BiH i ono kroz šta je prošla.

Treba se naglasiti da bez obzira na političke ciljeve i blokove koji su formirani, najvažnije je da sve vlade imaju obavezu da se zalažu za interese stanovnika. A stanovnici BiH, prema mom mišljenju, nakon što sam pročitao brojna mišljenja i putovao širom zemlje, veoma su jedinstveni u onome šta žele. Oni žele ono što žele svi ostali - bolji život za sebe i njihove porodice. Stanovnici BiH su Evropljani, ali oni žele da postanu punopravni članovi evropske porodice i to bi trebalo da dobiju. Nadam se da će i političari težiti tome.

* GLAS: Rekli ste da Dragan Čović ne može da bude na čelu Savjeta ministara. Po rotaciji na čelo Savjeta ministara treba da dođe predstavnik hrvatskog naroda. Imate li nešto protiv toga?

MUR: Ne, uopšte nema nikakvih ličnih pitanja između Dragana Čovića i mene. Nemam normativnih predrasuda, samo pratim činjenice onakve kakve su i kako ih razumijem. Prva činjenica je to da je visoki predstavnik Pedi Ešdaun 2005. godine zabranio Draganu Čoviću da učestvuje u određenim segmentima političkog života u BiH i da obavlja određene funkcije. Druga činjenica je to da je ta zabrana još na snazi, jer niti jedan visoki predstavnik poslije njega nije ukinuo tu zabranu. Treća činjenica je da je Čovićev slučaj, kao i neki drugi, još u razmatranju. Visoki predstavnik Valentin Incko je svjestan toga i samo on može da donese konačnu odluku.

* GLAS: Podržali ste nedavno rad Instituta za nestala lica BiH. Udruženja nestalih u RS nezadovoljna su njegovim radom i tvrde da ima opstrukcije u traženju nestalih i ubijenih Srba u proteklom ratu i da je Institut politizovan. Kako gledate na te optužbe?

MUR: Prošli petak međunarodna zajednica i brojne međunarodne organizacije zajednički su usvojile deklaraciju o podršci Institutu za nestala lica BiH i osudile napade na zaposlene u Institutu. Zajednički je stav da je sramno da ljudi koji naporno rade u ovoj instituciji budu napadani i prozivani. Posao koji oni rade nije jednostavan. Posjetio sam kancelariju u Banjaluci, razgovarao sam sa Milijanom Bojić i njenim kolegama. Bio sam impresioniran, ne samo ja, nego i moje brojne kolege iz međunarodne zajednice. Neki od tih ljudi i sami imaju nestalih članova porodice, koje još nisu pronašli. Mnogi od njih su Srbi i iskreno, mi iz međunarodne zajednice ne razumijemo ove napade na Institut. Ta institucija je nastala kao rezultat saradnje između međunarodnih faktora, predstavnika entiteta, institucija na nivou BiH i oni imaju našu jaku podršku. Kada sam bio u Banjaluci jedan novinar me je pitao šta mislim o srpskim žrtvama. Bio sam iznenađen tim pitanjem. Svaka žrtva je ljudsko biće, svaka žrtva je jednaka i zaslužuje pravdu. U ponedjeljak sam slušao inauguralni govor predsjednika Milorada Dodika u Banjaluci i sjećam se da je rekao da svaka žrtva zaslužuje poštovanje, a svaki zločin osudu. Mislim da su to veoma mudre riječi, nešto što bih i sam potpisao. Činjenica je da su devedesetih ljudi svih nacija užasno patili. Proveo sam veliki dio svoje karijere u ovom dijelu svijeta i vidio sam mnoga mjesta. Posjetio sam Knin, Benkovac, Kostajnicu i mnoga mjesta gdje su stradali Srbi. Bio sam na Ovčari gdje su stradali Hrvati, u Srebrenici gdje su stradali Bošnjaci. Prije nekoliko sedmica imao sam nezaboravno iskustvo prilikom posjete Centru za identifikacije u Tuzli, gdje se u jednoj sobi u plastičnim kesama nalaze ostaci dvije hiljade žrtava rata. Vidio sam ostatke stradalih, skelet čovjeka čije su kosti probijene mecima i stručnjaka koji veoma strpljivo uz moderne tehnike rade na identifikaciji žrtava.

* GLAS: Sva Tužilaštva u regionu potpisala su memorandume o saradnji i ustupanju dokaza, posebno dobro sarađuju Tužilaštva Hrvatske i Srbije. Tužilaštvo BiH odbija saradnju i jedino nije potpisalo taj dokument. Da li je to put koji vodi pomirenju i saradnji?

MUR: Naravno da nije. U stvari, zanimljivo je da je EU u izvještaju o napretku BiH primijetila neke korake naprijed kada je riječ o kooperaciji između BiH i ostalih zemalja iz regiona. Mislim da su svi primjeri saradnje pozitivni. Mnogo je zločina koji prelaze granice u ovom dijelu svijeta. Zbog državljanstva i prilika u prošlosti na ovoj teritoriji, mnogi koji su počinili zločine, i mnogi kriminalci, pobjegli su u druge države da bi izbjegli kazne. Veoma je važno da države uspostave saradnju na ovom polju i bilo bi veoma pozitivno za BiH kada bi sarađivala sa ostalim zemljama.

* GLAS: U BiH ste stigli sa mjesta ambasadora SAD u Crnoj Gori. Iako nekada u jednoj državi, BiH i Crna Gora danas su po mnogo čemu različite zemlje. Šta je to što BiH može da nauči od Crne Gore ili obrnuto?

MUR: Bio sam oduševljen kada sam vidio kako dobru saradnju imaju Crna Gora i BiH. Posebno sam bio zadovoljan kada sam vidio da lideri Crne Gore imaju odličnu saradnju sa liderima sve tri nacije u BiH. Mislim da vlasti u BiH mogu da nauče jednu dobru lekciju od Crne Gore. Ta zemlja se suočava sa brojnim izazovima, ali jedna stvar koja je veoma pozitivna je vođstvo te države. Političke partije imaju zajednički pogled u smislu kojim putem država treba da ide. To je vizija prosperiteta, ekonomskih reformi i evropskog puta. Baš zbog tog jedinstvenog pogleda mislim da imaju više uspjeha i kreću se brže prema NATO-u. Bilo bi odlično kada bi se takav vid konsenzusa pojavio u BiH.

* GLAS: Vaš prethodnik na ovom mjestu ne može se pohvaliti saradnjom sa predstavnicima vlasti u RS. Kakva su Vaša iskustva?

MUR: Zadovoljstvo mi je što sam imao priliku da upoznam najviše zvaničnike Republike Srpske. Bio sam dva puta u Banjaluci tokom dva mjeseca, koliko sam ovdje. Razgovarao sam sa svim ključnim zvaničnicima. Jedna je poruka, veoma jednostavna i iskrena. U potpunosti razumijem da RS nije zadovoljna organizacijom za koju radim i nisam to shvatio lično. Uprkos tome, mislim da postoje neka pitanja na kojima možemo da radimo kao partneri, da bismo zajedno pomogli institucijama RS i BiH da koračaju naprijed. Siguran sam da možemo da ostvarimo pozitivnu i konstruktivnu saradnju sa zvaničnicima RS. Želim da nastavimo saradnju sa njima, impresioniran sam liderima RS. Optimista sam i vjerujem da ćemo moći da riješimo otvorena pitanja sa kojima se suočavamo.

* GLAS: Mnogo primjedbi ranije predstavnici međunarodne zajednice iznosili su na račun premijera RS Milorada Dodika, zbog njegove retorike. Jeste li ga slušali na inauguraciji za predsjednika RS i kako ocjenjujete taj govor?

MUR: Bio sam počastvovan što prisustvujem tom istorijskom događaju sa mnoštvom svojih kolega diplomata. Slušao sam veoma pažljivo predsjednikov govor, a poslije toga sam ga pročitao još dva puta. Govor bih ocijenio uglavnom pozitivnim. Impresioniran sam Dodikovim akcentom i sviješću da je predsjednik ne samo onih koji su glasali za njega i ne samo Srba, nego svih ljudi u Republici Srpskoj, bez obzira na etničku ili političku pripadnost, i da li su glasali za njega ili ne. Veoma poštujem njegov naglasak na evropsku budućnost RS i ekonomske teme. Bio sam oduševljen i njegovim naglaskom na potrebi za borbom protiv korupcije. Žao mi je bilo da čujem što ima negativan odnos prema OHR-u i njegovoj funkciji u BiH, tu ne dijelim mišljenje sa njim, a ne dijelim ga ni o pitanju uloge Suda BiH. Činjenica je da je Ustavni sud BiH dva puta utvrdio ustavnost Suda BiH te potvrdio da BiH ima obavezu da izvrši svoje odgovornosti u sprovođenju krivičnog prava. Prva je bila 2002. godine kada je Ustavni sud BiH utvrdio da je Zakon o Sudu BiH u skladu sa Ustavom BiH. Druga odluka je donesena 28. marta 2009. godine kada je Ustavni sud BiH potvrdio ustavnost nadležnosti Suda BiH u krivičnim stvarima i kada su djela propisana entitetskim zakonima, ako ugrožavaju ustavom propisane interese BiH. Ipak, želim da konstruktivno sarađujemo sa novim predsjednikom, vladom i parlamentom i svim ostalim zvaničnicima jer, na kraju, vjerujem da svi imamo iste interese, da svi u RS i BiH žele da budu prosperitetni, demokratični i na kraju da OHR ode odavde. Svi imamo iste ciljeve.

Brčko

* GLAS: Vi ste i supervizor za Brčko distrikt. Očekujete li da će uskoro biti riješen problem u vezi sa snabdijevanjem Brčkog strujom i završena supervizija?

MUR: Optimističan sam kad je u pitanju Brčko distrikt. Veliki napredak je postignut tokom proteklih godina. Učinjen je veliki napredak u smislu jačanja institucija. Mislim da svi mi iz međunarodne zajednice i stanovnici, ne samo iz Brčkog, već širom BiH, žele da vide uspjeh Brčkog. Volio bih, a znam da nisam jedini, da Brčko postane uspješan model koji će da prate i ostali dijelovi BiH. To je cilj kojem ćemo težiti. Važno je da supervizija ne završi prije nego što svi budemo sigurni da je postignut uspjeh i da će takva situacija ostati i kada supervizija bude okončana. Smatram da se Brčko suočava sa tri velika problema. Snabdijevanje strujom je najveći problem. Drugi problem je rješavanje biračkog prava, ko ima pravo da glasa - za šta je pokrenuta inicijativa na proteklim izborima, a treći je finansiranje Distrikta iz sistema indirektnog oporezivanja. Kada je riječ o struji, optimista sam. Razgovarao sam sa mnogima, radim mnogo na rješavanju ovog problema i vjerujem da postoji rješenje od kojeg će najveću korist imati stanovnici i koje će biti zadovoljavajuće za sve partnere.

Počasni građanin

* GLAS: Nedavno je u Crnoj Gori pokrenuta inicijativa da Vam se dodijeli zvanje počasnog građanina Bara. Da li ste polaskani time?

MUR: Duboko sam dirnut i počastvovan gestom grupe građana. Ne znam da li će se to desiti, ali sam gest je predivan. U Crnoj Gori sam proveo odlično vrijeme sa ljudima koji su bili izuzetno ljubazni prema meni. Oduševljen sam napretkom koji je postignut. Imao sam brojne prilike da posjetim Bar. Prisustvovao sam festivalu "Maslinijada", išao sam u brojne obilaske. Za mene je to još jedan lijep podsjetnik na boravak u Crnoj Gori.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.