Roboti proizvode za svjetsko tržište

U naredne dvije godine u privredi Republike Srpske doći će do ekspanzije u primjeni industrijskih robota u mašinskoj i metalsko-prerađivačkoj oblasti, a brojna preduzeća, koja proizvode za svjetsko tržište, već uveliko primjenjuju visoke tehnologije.

Izjavio je ovo za "Glas Srpske" dekan banjolučkog Mašinskog fakulteta i stručnjak u oblasti robotike Miroslav Rogić.

- U Republici Srpskoj trenutno postoji oko 15 industrijskih robota, uglavnom u mašinskoj i metalskoj industriji. Savremene tehnologije veoma su zastupljene u poslovanju malih i srednjih preduzeća, koja su prepoznala značaj robotskih postrojenja za proizvodni proces - rekao je Rogić, uz ocjenu da je "robotika tehnologija 21. vijeka".

On je dodao da su vlasnici brojnih preduzeća u Srpskoj koja izvoze na evropsko i svjetsko tržište shvatili da bez robotskih postrojenja ne mogu zadovoljiti potrebe kupaca.

- Preduzeća koja su to na vrijeme prepoznala sada su razgranala biznis i jednostavno ne mogu da stignu da odrede brojne naruybe iz zemalja Evropske unije - naveo je Rogić.

Dodao je da su neke firme u Srpskoj za nabavku robotskih postrojenja izdvojile i do pola miliona maraka.

- To su ogromna novčana izdvajanja, ali visoke tehnologije su garant kvaliteta proizvodnje i uslov za zadovoljavanje potreba razvijenih zemalja - rekao je Rogić.

Zaključio je da razvijene zemlje sve više premještaju robotsku industriju u manje zemlje, koje upravo u tome treba da vide šansu ekonomskog i privrednog razvoja.

Inače, u Srpskoj robotska postrojenja imaju preduzeća u Banjoj Luci, Laktašima, Gradišci, Šamcu, Prnjavoru, Srebrenici, a dvije firme u Nevesinju i Bileći uskoro će dobiti robote.

Stručnjaci iz ove oblasti ocjenjuju da će ulaganja u robotiku osigurati veću efikasnost i kvalitet proizvoda Srpske.

Međutim, uočeno je da novčana ulaganja u ovu privrednu granu moraju biti mnogo veća, a problem je i nedostatak visokoobrazovanog i kvalifikovanog kadra.

Ekspert za robotiku iz Banje Luke Branko Ristić objašnjava da će ulaganja u robotiku i informatičke tehnologije obezbijediti veću privrednu proizvodnju i bolji ekonomski standard građana.

- Zemlje iz okruženja, čije su privrede tokom perioda tranzicije bile ozbiljno posustale, shvatile su značaj razvoja automatske i robotske proizvodnje i sada bilježe veliku stopu ekonomskog rasta - naveo je Ristić, istakavši pozitivne primjere Slovenije, Slovačke, Mađarske, pa čak i Hrvatske.

Stručnjaci za robotiku tvrde da niskoprofitnim privrednim granama poput poljoprivrede, šumarstva, turizma Srpska ne može ostvariti očekivani ekonomski napredak.

Takođe, navode, zabluda je da građani Srpske i BiH zbog sporog ekonomskog rasta ne mogu da ovladaju visokim tehnologijama.
- Preduzeća koja su uvela robote u proizvodnju bila su prinuđena da povećaju i broj zaposlenih, istina visokoobrazovanih stručnjaka. Zato naš obrazovni sistem mora odgovoriti potrebama privrede i stvoriti što više inženjera iz ranih oblasti - kazao je Rogić.

Univerzitetski profesori tvrde da mladi u Srpskoj nisu dovoljno i pravilno informisani o savremenim tehnološkim dostignućima.
Dodaju da su zbog toga fakulteti društvenih nauka pretrpani, a tehnički poluprazni, iako se diplomci prvih školuju za biroe rada, a drugi su deficitarna radna snaga u svim razvijenijim zemljama.

Na Mašinskom fakultetu u Banjoj Luci u oblasti robotike prvi je diplomirao Mladen Knežević. Trenutno diplomski iz oblasti robotike na ovom fakultetu priprema Predrag Borković iz Gradiške.

- Roboti i savremene tehnologije su me od malena zanimali. To je oblast koja se veoma brzo razvija i svakog dana morate pratiti najnovija dostignuća u svijetu. Istina, RS još dosta zaostaje u primjeni robotskih postrojenja, ali iz godine u godinu evidentan je napredak - rekao je Borković.

On kaže da bi Vlada Srpske i resorno ministarstvo trebalo da izdvajaju mnogo više novca za stvaranje univerzitetskih naučnoistraživačkih instituta, koji bi omogućili širu primjenu visokih tehnologija u svim oblastima u Srpskoj.

Japan

Najviše robota u svijetu instalisano je u Japanu - čak 500.000, zatim u Njemačkoj - 140.000, a nešto manje robota ima u SAD. U svijetu je sve više i robota koji se koriste u domaćinstvima. Tako postoje roboti koji zamjenjuju kosačicu, usisivač, vozača, perača prozora, radnika na benzinskoj pumpi... Cijene robota u svijetu kreću se od 15.000 do nekoliko miliona evra.

Srebrenica

Zanimljivo je da najviše robota u BiH ima u Srebrenici, jednoj od najnerazvijenijih opština RS - čak pet, i to u preduzeću "Cimos TMD". Dva robota su instalisana u Banjoj Luci i Gradačcu, po jedan u Laktašima, Gradišci, Derventi, Tuzli i Bihaću...

Mašinski fakultet

Prvi industrijski robot u svijetu instalisan je 1961. godine. BiH je prvi robot dobila 2005. godine. Mašinski fakultet u Banjoj Luci je prošle godine dobio prvog robota - zavarivača,  a njegova osnovna namjena je edukacija studenata, mada može obavljati i neke poslove za potrebe industrije. U toku je nabavka dodatnih postrojenja za robot - zavarivač.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.