“Rimski nos” donosi bogatstvo, čokolada liječi

Ako danas na internetu ukucate samo dvije riječi, a da je jedna od njih “istraživanje”, otvoriće vam se na desetine različitih sajtova, koji nude raznorazne rezultate istraživanja sa istom tematikom. Istražuje se bukvalno sve i svašta.

Rezultati nekih istraživanja pokazuju, na primjer, da Srbi ne čitaju dugačke tekstove, da gledamo na mobilni telefon 150 puta dnevno, da muškarci najviše varaju u kasnim dvadesetim, a da molitve ženama najviše pomažu da se nose sa neugodnim emocijama.

Koja je svrha istraživanja

Da za uspjeh i bogaćenje nisu presudni samo sreća, sposobnost i snalažljivost, pokazalo je istraživanje koje tvrdi kako su upravo crte lice usko povezane sa bogaćenjem.

Stručnjaci u Velikoj Britaniji proučavali su karakteristike lica nekih od najbogatijih ljudi na svijetu i došli do zanimljivih zaključaka i modela lica koje bi najvjerovatnije moglo steći nevjerovatno bogatstvo. Tako muški model lica koji obećava bogatstvo ima rimski nos, široko razmaknute oči i veće nozdrve, za razliku od toga muškarac koji ima prćasti nos, kako tvrde stručnjaci, najvjerovatnije neće biti uspješan biznismen. Stručnjaci tvrde da se uspjeh u poslovanju svodi na mnogo faktora, od kojih je jedan, po svemu sudeći, oblik lica. Istraživači tvrde da osim potencijalnog bogataša, crte lice otkrivaju i naše osobine, tako ljudi sa tankom, mekom i nježnom kožom ili kožom poput porculana imaju tendenciju da budu više emocionalno i fizički osjetljivi, a debela, puna donja usna ukazuje na spontanost, velikodušnost i otvorenost.

Domaći stručnjaci naglašavaju da se danas u svijetu istražuje sve i svašta, bez ikakvog plana, cilja, naučnog uporišta i jasne uzročno-posljedične povezanosti.

Koja je svrha ovakvih istraživanja i koliko su ona vjerodostojna, nije poznato, a domaći stručnjaci ističu da ovakva istraživanja ne treba shvatati ozbiljno, ako iza njih ne stoji priznata istraživačka institucija.

Sociolog Biljana Milošević upozorava na to da većina istraživanja, čiji rezultati se objavljuju na internetu, uopšte nemaju svrhu, niti metodološku opravdanost, te zbog toga čitaoci ne bi trebalo da ih shvataju ozbiljno.

- Bez naučnog utemeljenja istraživanje može da radi bilo ko i to je veoma često slučaj sa istraživanjima koja se objavljuju na internetu. Pravo istraživanje mora da bude metodološki obrazloženo, da ima svoj plan, metodološku opravdanost, te da precizno navede istraživačke tehnike koje se koriste - istakla je Miloševićeva. Naglašava da je na kraju neophodno pristupiti adekvatnoj obradi podataka koji se dobiju prilikom istraživanja.

- Obično se danas koristi FPSS, odnosno statistička obrada podataka, koja u principu daje nepogrešive rezultate, tako da je zaista diskutabilno koristiti rezultate istraživanja ako iza njih ne stoji priznata naučno-istraživačka institucija ili verifikovana agencija koja se bavi istraživanjem - objašnjava Miloševićeva.

Dodaje da, bez obzira na to o kojoj vrsti istraživanja se radi i iz koje oblasti, ono mora da ima naučno utemeljenje, metodološku pokrivenost i jasan plan, podatke i istraživačku hipotezu i na kraju zaključke koji se moraju ili ne moraju poklopiti sa postavljenim hipotezama.

- Iza podataka na internetu do kojih čitaoci dolaze ne stoji jasno opisan istraživački put i metodi koji su se koristili, nego se navode samo podaci o polnoj strukturi i krajnji rezultati, a naučnog uporišta uopšte nema - ističe Miloševićeva.

Ona dodaje da, jedino ako su rezultati istraživanja naučno utemeljeni, onda se mogu uzeti za ozbiljno.

- Međutim, za površna istraživanja, kakvih na internetu ima veoma mnogo, uopšte ne postoji svrha i opravdanost, te ih zbog toga čitaoci ne bi trebalo ni da uzimaju u razmatranje - istakla je Miloševićeva.

Dokaz da se sreća ne kupuje

Istraživači sa San Francisko Stejt univerziteta navode da ako nam se nudi izbor između kupovine nečega i nekog novog i zanimljivog iskustva, odlučićemo se za ovo drugo.

Ako je vjerovati ovom istraživanju stvari koje doživimo čine nas srećnijima od onoga što posjedujemo. Tako je i naučno dokazano da se sreća ne kupuje, jer stvari za koje smo mislili da nas čine srećnim, kao što su šoping, nisu se pokazale kao takve. Istraživači sa ovog univerziteta došli su do zaključka da se naši prvi utisci o ljudima svode izgleda na - procjenjivanje koristi.

Tako se prilikom pravljenja inicijalnih procjena novih poznanika u mozgu aktiviraju dvije oblasti, jedna odgovorna za socijalne procjene povjerenja i druga odgovorna za ekonomske odluke. Drugim riječima pozitivan ili negativan prvi utisak o nekome povezan je sa percepcijom koliko nam taj neko može biti koristan.

Psiholog Aleksandar Milić kaže da pojedina istraživanja mogu negativno da utiču na psihu ljudi.

- Zanimljiva i privlačna istraživanja čovjek često počinje da slijedi i da im se prilagođava, što dovodi do toga da se udaljava od osnovnih normi života i od morala - kaže Milić.

On je naglasio da se istraživanjima često bave oni ljudi koji imaju neke nedostatke, koje upravo pokušavaju da nadomjeste rezultatima istraživanja.

- Istraživanja, kao to da su crte lica povezane sa bogatstvom, nemaju nikakvog smisla. Čovjek svoje bogatstvo upravo stiče radom, trudom i slijeđenjem osnovnih normi etike i morala - dodaje Milić.

Prema njegovim riječima, razna istraživanja često znaju da prikažu pogrešnu sliku svijeta i ljudi.

- Rezultati zanimljivih istraživanja su zabluda - kazao je Milić.

Istraživanja o mladima

Ima međutim i korisnih istraživanja. Tako je jedno pokazalo da je od svih aktivnosti tinejdžera, kao što su igranje video-igara, druženje sa prijateljima, odlazak u bioskop, čitanje jedina aktivnost koja će uticati na kasnije lakše pronalaženje posla. To je pokazala dugotrajna britanska studija. Naučnici su na Univerzitetu Oksford pratili 17.000 ljudi koju su rođeni u istoj sedmici maja 1970. Ovi ljudi sada su u svojim četrdesetim godinama, a naučnici su pratili njihov napredak u životu tokom vremena. Kada su imali 16 godina pitali su ih sa kojom se aktivnošću najradije bave u slobodno vrijeme. Pokazalo se da je 33 odsto tinejdžera koji su mnogo čitali u slobodno vrijeme kasnije, u svojim tridesetim godinama, imalo posao na boljoj poziciji, menadžerskoj ili sličnoj.

U okviru ovog projekta istraživači su došli do zaključka da često igranje igara na računaru utiče na kasniji poslovni uspjeh. Za tinejdžere koji su često igrali igre šansa za upis na fakultet pala je sa 24 na 19 odsto.

Hemikalije

Jedno istraživanje pokazalo je da žene na sebe dnevno nanesu 515 različitih hemikalija. U anketi, koju je sprovela kompanija za proizvodnju dezodoransa na uzorku od 2.016 žena, navodi se da većinu ovih supstanci žene same nanose na svoja tijela, tako što svakog jutra raspršuju dezodorans, utrljavaju kreme i mažu usne karminom. Više od trećine žena koje su učestvovale u istraživanju nisu znale koji su glavni sastojci kozmetičkih proizvoda koje svakodnevno koriste, a svega devet odsto je bilo svjesno njihovog hemijskog sastava. 

Alkohol

Poznato je da alkohol pomaže u zaboravljanju stvari koje nas muče. Mnogi ga baš zbog toga i konzumiraju. Međutim, istraživanje univerziteta Ostin u Teksasu otkrilo je da navodno opijanje alkoholom aktivira određene dijelove mozga koji su zaduženi za učenje i pamćene. Naučnici ovog istraživanja navode da alkohol umanjuje mogućnost pamćenja određenih informacija, poput prijateljeva imena ili mjesta na kojem ste parkirali automobil, ali zato naša podsvijest pamti dobro i da stvar bude apsurdnija, alkohol doprinosi povećanom podsvjesnom pamćenju koje je dosta snažnije od svjesnog. Kada ljudi piju alkohol, njihova podsvijest uči da konzumira sve više i više takvih sadržaja.

Redoslijed riječi

Prema istraživanjima jednog engleskog univerziteta, potpuno je svejedno kojim se redoslijedom pišu slova u nekoj riječi, jedino je bitno da prvo i posljednje slovo budu ispravno napisani. Ostatak može biti skroz izmiješan, a
da riječi ipak budu lako čitljive. To se događa jer čovjek ne čita slovo po slovo, nego cijelu riječ odjednom.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.