Redakcije pretvorene u literarna obdaništa

Časopisi "Nova zora", "Putevi", "Krajina", "Književnik" i "Revena" vodeći su književni časopisi u Srpskoj, koji bi trebalo da budu jedan od svjetionika kulturnog života.

Međutim, novi broj časopisa "Putevi", koji je decenijama bio prepoznatljiv pečat banjalučke kulture i uživao ugled u cijelom okruženju, neprijatno je iznenadio ugledne stvaraoce iz svijeta kulture i umjetnosti.

- Kada su u pitanju časopisi iz kulture ili za kulturu u RS postoji jedna tužna činjenica, a to je da imamo višak časopisa i manjak kvalitetnog rada u časopisima i o časopisima. Veoma sam se neprijatno iznenadio kada sam vidio posljednji broj "Puteva". Ja sam uz "Puteve" odrastao i bio presrećan kada sam osamdesetih godina i ja objavio svoj tekst u njima - rekao je književnik i direktor Narodnog pozorišta RS Nenad Novaković.

On dodaje da je za njega objavljivanje teksta u "Putevima" svojevremeno bilo vrhunac novinarske karijere, jer su taj časopis pravila velika urednička imena koja su znala da cijene kvalitet, a pojavljivanje u tom časopisu bilo je značajno i imalo je odjeka u javnosti.

- "Putevi" su prepoznatljiva odrednica kulturnog i književnog stvaralaštva Banjaluke. Ovaj posljednji broj, ja dozvoljavam da neke stvari ne razumijem, ali to više nisu "Putevi" u kojima sam radio i koje sam čitao i "Putevi" koje sam kada sam bio direktor "Glasa" obnovio i koje smo ustanovili na poznatim tradicijama - ističe Novaković.

Novi broj časopisa "Putevi", na čijim su se stranicama našli tekstovi koji su već objavljivani na portalu "Frontal.rs", Buka, katalozima Muzeja savremene umjetnosti RS, pročitao je i književnik i glavni i odgovorni urednik časopisa "Književnik" Milenko Stojičić.

- O "Putevima" ne mislim, iz "zdravstvenih" razloga! Nažalost, "Putevi" već godinama redovno ne-i-zla-ze! Čitajući novi broj, uplašio sam se - čitam li to modni časopis?! Šaren, jeste! Šaren ništar, da! - kaže Stojičić.

Doktor književnosti Duško Pevulja smatra da postoje i osvježenja u književnom životu Srpske.

- Nova književna revija pod nazivom "Putevi", koja se pojavila prije mjesec, jeste izvjesno osvježenje u našem kulturnom životu. Iako sastavljena od, za moj ukus, isuviše lakih sadržaja, revijalizovana više nego što to književnost i kultura dozvoljavaju i mogu da istrpe (treba je uporediti sa "Zlatnom gredom", "Književnim magazinom" i "Književnim listom" pa vidjeti razliku), pozdravljam njeno pokretanje - ističe Pevulja.

Međutim, dodao je on, postoje dvije stvari u vezi sa ovom publikacijom na koje se mora skrenuti pažnja.

Od nekadašnjih "Puteva" nije ostalo ništa

- Književna revija "Putevi" nema baš nikakve veze sa književnim časopisom "Putevi", koji je bio prepoznatljivost, danas bi smo rekli brend, banjalučke kulturne sredine u drugoj polovini 20. vijeka. Jer, nekadašnji "Putevi" su bili ozbiljan književni časopis etabliran na cijelom bivšem jugoslovenskom prostoru. Čudim se hrabrosti i neupućenosti ljudi koji su skloni ovom blasfemičnom odnosu prema nečemu što je predstavljalo nespornu vrijednost - naglašava Pevulja.

On smatra da mi izgleda, tradicije nemamo, zato što je i ne zaslužujemo, jer kad je imamo, mi se potrudimo da je upropastimo.

- S druge strane teško je shvatljivo da jedna nacionalna institucija kao sto je Narodna i univerzitetska biblioteka RS u jednom ovako delikatnom istorijskom trenutku, nema potencijala i sluha za ozbiljne poslove i poduhvate, od jedne po svemu mladalačke, šarene književne revije. Kad će naše malobrojne nacionalne institucije da se legitimišu po ozbiljnosti poslova koje preduzimaju, jer su one nacionalne samo po imenu i po ničemu drugom - smatra Pevulja.

Novaković navodi da je najveći problem što se prekidaju ozbiljne tradicije, a najveća vrijednost časopisa je upravo tradicija koju ne treba uništavati.

 - "Politika" sa svojim logotipom opstaje više od 100 godina, a mi radimo stalno neke nove eksperimente. Novi "Putevi" su urađeni grafički lijepo, dizajn je odličan, sve izgleda preskupo za naše prilike i za ono što taj časopis treba da daje i što bih ja od njega očekivao. Za mene je prekid jedne tradicije i pomalo drugačiji odnos i strukturom i formom i dozvoljavam da sam tradicionalista i da drugačije razmišljam - istakao je Novaković.

Urednici ne važu ni u lijevoj ni u desnoj

Stojičić kaže da je britkom sintagmom - "kome je sve prepušteno" uređivanje časopisa identifikovana stvarna istorija naše "časopisne nemaštine".

- Da, u Republici Srpskoj je i previše "nepostojećih časopisa"! Časopisi i listovi su damari raznolikog literarnog života, pulsirajuće, čvorišne tačke na literarnoj mreži-mapi, ogledalca u kojima se "vide" forme literarno dostignutog nivoa - stilskog, tematskog, estetičkog, kritičkog! - ocijenio je Stojičić.

On smatra da časopisom ispitujemo (kantovskim "kantarima") gdje smo, dokle smo došli u renešarovskom "redu i pustolovini" pisanja.

- I ono "zamalo-časopisa" - "prepušteno" je uredništvima čiji "članovi" ne važu ni u lijevoj, ni u desnoj! Pošto im je "prepušteno uređivanje", oni u časopis (list) - "upuštaju" ili "pripuštaju", zbrda-zdola, tzv. "priloge", bez kritičkog rešeta i estetičke mjerice! Nekim "časopisima", glavna i odgovorna urednica je gospođica "kanta za smeće"! Redakcije, "kantine"! A časopisi bi trebalo da budu "zdravstvene knjižice" jedne književnosti, a ne spomenari i "vesele sveske"! - ističe Stojičić.

Prema njegovim riječima, pobrkali smo lončiće, babe i žabe i u sferi periodike, književnog bitisanja.

- (Ne) znam iz kojih razloga, redakcije (uredništva) pretvorili smo u literarna obdaništa, čiji "redaktori" još pišu cuclom i zvečkom! Uređivati časopis može onaj koji je i sam kreativno, estetički (ne estetski) - "uređen", koji ima izgrađenu (auto) poetičku mjericu! Jedino se kod nas tugaljivo cvrkuće - perpetuum mobile mladosti, može beskonačno pisati, beskonačno vrednovati i uređivati (časopise, na primjer)! Samo se kod nas "mladi književnik" vozi na Maksvelovom točku, mijenja svijet i svjetove i uređuje književni časopis! Omladinski književni časopis - u redu! - kaže Stojičić.

Još su Heleni, podsjetio je Stojičić, naši duhovni preci, opominjali - mladost "nema glavu", ima samo srce!

- Zamislite, neko kaže Anri Mišou, - star si, za urednika "Literature"! Ili Meši, - idi iz redakcije "Života" u penziju! Ili Krleži, - briši iz "Republike" u enciklopediju! Ili Kolji Mićeviću, - izlazi iz "Puteva"! Kod nas, kao nigdje na svijetu, urednici časopisa (i pisci) - vade rodne listove već u porodilištu! Mladuni, zaboga, pišu mastiljavom pjenom površnog, divljega erosa, pišu e-roto-romane - primijetio je Stojičić.

Duško Pevulja ukazuje na činjenicu da su književni časopisi i danas, u ovom informatičkom društvu, vrlo važan činilac kulture jednog društva.

- Književni časopisi bi trebalo, uvijek je tako bivalo, da okupljaju ljude istih stremljenja, a različitih mišljenja, jer se samo kroz dijalog i kritički pristup problemima može doći do nekih rezultata. Drugi problem je što književni časopisi, prepušteni sami sebi ili ponižavajućoj milostinji, neredovno izlaze i što opstaju na volonterizmu i entuzijazmu. Ja sam kategorički protiv i jednog i drugog, jer oni ne mogu da daju nikakve rezultate - ističe Pevulja.

Časopisi liče kao jaje jajetu

Kao jedan od problema on je naveo i to što književni časopisi iz Srpske gotovo da liče kao jaje jajetu.

- U književnim časopisima Srpske se ne prepoznaje nekakva uređivačka koncepcija, a može u njima objaviti ko god i šta god hoće. To jednostavno nije dobro - kaže Pevulja.

Sekretar redakcije "Nove zore" Nikola Asanović smatra da se danas olako svi upuštaju u izdavačku djelatnost, pa i u izdavanje književnih časopisa.

- Ako bismo pogledali listu časopisa koji izlaze u RS, uglavnom s pretenzijom da budu glasila za književnost i kulturu, vidjeli bismo da je to popriličan broj, što bi trebalo da bude na radost i ohrabrenje. Međutim, ako ovakvo pitanje postavite, prosječnom, pa i veoma upućenom čitaocu, vjerovatno će nabrojati svega nekoliko njih, među kojima će sigurno biti "Krajina", "Nova zora", "Putevi", "Književnik" i možda još neki. Dakle imamo dosta, ali i ne dovoljno - mišljenje je Nikole Asanovića.

Glavni i odgovorni urednik časopisa "Revena" Sreten Vujković ističe da srpska književnost kao jedinstven korpus ne može biti izolovano ostrvo u stvaralaštvu drugih naroda.

- Književni časopisi i služe tome da vidimo gdje smo u hodu sa drugima. Ministarstvo prosvjete i kulture RS bi trebalo da podrži časopise "Nova zora", "Revena" i "Putevi", jer ih je stručna komisija (iz ovog Ministarstva) izdvojila sa najviše bodova. Želja redakcije časopisa "Revena" je da u budućnosti izlazimo i tri ili četiri puta godišnje - kaže Vujković.

"Nova zora"

U novom broju časopisa "Nova zora", u tiražu od 1.500 primjeraka, na preko 500 stranica nalaze se prilozi više od 70 autora.

- "Nova zora" se bavi širokom i bogatom lepezom tema datih kroz aktuelni razgovor, eseje, prikaze, prozu, poeziju, likovnu kritiku, uz poseban temat o pravopisu i tribinu o jeziku. Naravno, rubrikom "Naši ljudi i krajevi", kojom svaki broj već tradicionalno počinje, i ovog puta Dositejevim "Pismom Haralampiju" urednik Radoslav Bratić obnavlja i učvršćuje vezu sa tradicionalističkim i vremenima prošlim, po čemu je "Nova zora" između ostalog, poznata i originalna - kaže Nikola Asanović.

"Presabrana djela" urednika

- Volio bih da govorim o časopisima koji "izlaze" iz gluho-nijemih štamparija, čiji su grafičari i članovi redakcije - moljci! Ovo časopisa što (ne) izlazi su bilteni i zbornici s greškom. Ima i časopisa koji "izdaju" uglavnom "presabrana djela" svojih urednika!... Nije red da govorim o časopisu "Književnik" (UKRS - Podružnica književnika Banjaluka), čiji sam glavni i odgovorni urednik! Izdvajam "Novu zoru"! Ne može biti loš časopis u čijoj su redakciji jedan Radoslav Bratić ili književni kritičar Jovan Delić! Volio bih kada bi se "vavilonski obim" časopisa malo "pritegao"... istakao je Milenko Stojičić.

Spisak časopisa

U Republici Srpskoj je, prema podacima iz Ministarstva prosvjete i kulture RS, registrovano 14 književnih časopisa. To su "Per littera", "Radovi", "Prosvjetna publikacija", "Revena", "Putevi", "Zalog", Književnik", "Nova zora", "Zlatno pero", "Nosorog", "Zbornik srpskog jezika književnosti i umjetnosti", "Biblion", "Krajina" i "Značenja".  

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.