Ranko Škrbić: Pacijent ne smije biti oštećen

Rekao je ovo u intervjuu za "Glas Srpske" ministar zdravlja i socijalne zaštite RS Ranko Škrbić.

- Od nove godine očekujem rad centra za radioterapiju u punom kapacitetu, čime rješavamo jedan od najvećih problema u zdravstvenom sistemu Republike Srpske - rekao je Škrbić.

* GLAS: Koliko će izgradnja centra za radioterapiju u Kliničkom centru pomoći pacijentima pri liječenju od malignih oboljenja?

ŠKRBIĆ: Nažalost, broj pacijenata sa malignim oboljenjima raste i primorani smo da pacijente šaljemo u druge bolnice. Odlučili smo da uđemo u privatno-javno partnerstvo i za sada sve se odvija prema planu. Centar bi trebalo da bude završen do kraja jula, a prvi pacijenti moći će već 1. avgusta primiti terapiju zračenja u Srpskoj.

* GLAS: Šta Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS ove godine planira da uradi da bi se unaprijedio rad zdravstvenih ustanova u Srpskoj?

ŠKRBIĆ: Još 2006. godine napravili smo sveobuhvatnu analizu stanja u zdravstvenom sektoru na raznim nivoima, koja je pokazala kakva je situacija u zdravstvenim ustanovama, ali i koje su potrebe stanovništva za zdravstvenom uslugom.

Ove godine realizujemo program drugog korejskog kredita od 25 miliona dolara za nabavku najsavremenije dijagnostičke opreme za sve bolnice. S jedne strane smo nastojali da "pospremimo" postojeće stanje, zatim da bolnice opremimo vrhunskom opremom i treće, možda i najvažnije, da unaprijedimo edukaciju kadra, što je bilo gotovo zamrlo za vrijeme rata. Mnogi ljekari bili su na edukaciji u Americi, Austriji, te nastojimo da stalno dovodimo jaka imena iz zdravstva da uče naše doktore najsavremenijim metodima liječenja. Značajna sredstva uložili smo i u unapređenje sistema kvaliteta, jer je pacijent taj koji treba da dobije najbolju uslugu. Zdrav čovjek ima hiljadu želja, a bolestan samo jednu - da ozdravi.

* GLAS: Koliko će najavljena saradnja sa privatnim ambulantama u RS doprinijeti poboljšanju i povećanju usluga pacijentima u RS?

ŠKRBIĆ: I pored velikog truda i ulaganja da se poboljšaju uslovi rada u zdravstvenim ustanovama, u posljednje vrijeme smo primijetili da još imamo neadekvatnu dostupnost zdravstvene zaštite. Problem predstavlja i značajan porast broja oboljenja, te je zbog toga došlo do zagušenja u zdravstvenom sistemu Republike Srpske, naročito kada je riječ o specijalističkim pregledima i konsultativnim pregledima specijalista. Da bismo to prevazišli odlučili smo da Fond napravi značajne iskorake i da se u zdravstveni sistem značajnije uključi i privatni sektor, jer smo, ipak, u regionu lideri kada je riječ o privatno-javnom partnerstvu. Kroz ovaj projekat radiće se i projekat izgradnje i opremanje centra za kardiohirurgiju u Slatini. Time ćemo uvesti dodatni red u privatni sektor, želimo da uvedemo što više konsultanata specijalista koji bi radili za timove porodične medicine i time pojačali njihovu međusobnu vezu. Rezultat svega ovoga jeste da će pacijent dobiti bržu i bolju uslugu. Pacijentu je bitno da mu zdravstvena knjižica važi i kod privatnika i očekujemo da ćemo im značajno smanjiti liste i vrijeme čekanja kod specijaliste.

* GLAS: Sa kakvim kapacitetima i kadrom raspolažu klinički centri u RS kada se radi o operacijama na srcu?

ŠKRBIĆ: Klasične otvorene operacije srca u RS se ne rade i primorani smo da pacijente šaljemo u inostranstvo. Upravo iz tog razloga odlučili smo da uđemo u projekat izgradnje specijalne bolnice za kardiohirurgiju sa željom da i mi počnemo to radimo. Što se tiče ostalih zahvata na srcu, prije tri godine opremili smo salu za kateterizaciju srca, koja predstavlja najsvjetliji segment zdravstvenog sistema. Naši timovi doktora to toliko dobro rade da spadamo u sami svjetski vrh po broju urađenih procedura, malom broju komplikacija i niskoj stopi smrtnih ishoda. Imamo ambiciozne planove i već smo se dogovorili o velikom projektu koji je u sastavu rekonstrukcije Kliničkog centra Banja Luka, a to je izgradnja južnog krila u kojem će biti smještene specijalističke službe i potpuno opremljene dvije kataterizovane sale za srce, čime bismo dobili jedan zaokružen sistem.

* GLAS: Krajem prošle godine najavljeno je otvaranje centara za moždane udare u bolnicama u RS. U kojim zdravstvenim ustanovama u Srpskoj bi ove godine trebalo da se formiraju ovi centri?

ŠKRBIĆ: Prvi centar za moždani udar otvorili smo u Banjoj Luci, jer su jedino tu postojali potrebni tehnički preduslovi. Jedan od uslova bio je i postojanje adekvatne dijagnostike, odnosno CT aparata. Da bismo podigli tehničke uslove u bolnicama, kroz ovaj projekat iz Koreje, vrijedan 25 miliona dolara, insistirali smo da nijedan CT koji dolazi u RS ne može biti nižeg standarda. Idealan je 16-slajsni CT koji smo naručili za sve bolnice u Srpskoj. Bolnica u Gradišci je spremna i čeka novi CT. Svjesni smo da moramo da unaprijedimo Službu hitne pomoći. Prvi korak je nabavka sanitetskih kombija koji su opremljeni savremenom opremom i koji su atestirani. Nabavili smo više od 50 vozila i gotovo da neće biti doma zdravlja bez novog sanitetskog vozila koje je dobilo atest evropske kompanije. Sljedeći korak je ugradnja adekvatne opreme identične za svaki tim Hitne službe. Treći korak je da se rade urgentni centri pri bolnicama. Paralelno sa ovim opremanjem, razgovaramo sa određenim kompanijama u svijetu s ciljem uvođenja i tzv. dispečerskih centara.

* GLAS: Pojedini predstavnici sindikata tvrde da u zdravstvenom sistemu u RS nedostaje oko 1.600 ljekara za njegovo normalno funkcionisanje. Navode i da, prema novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, student koji je završio medicinski fakultet nema zakonom predviđeno nijedno radno mjesto u medicini. Kako ovo komentarišete?

ŠKRBIĆ: Ovo ne treba da bude briga sindikata, jer on treba da brine o svom članstvu i o ljudima koji već rade u sistemu. Podatak nije tačan i on je paušalno izrečen da bi se skrenula medijska pažnja. Za svaku oblast pratimo i planiramo koji broj kadrova nam je potreban.

* GLAS: Nedavno smo imali slučaj da je trudnici u Istočnom Sarajevu naplaćen redovni pregled, a u Fondu zdravstvenog osiguranja RS su izričiti da su ovi pregledi za ovu kategoriju stanovništva besplatni. Kako ovo komentarišete?

ŠKRBIĆ: To je nedopustivo. Direktoru te zdravstvene ustanove ukazano je da se to nije smjelo desiti. Bez obzira na radni ili osigurani status trudnice, takvoj osobi se ni u kom slučaju nije smio naplatiti pregled.

Nedostatak

* GLAS: Koji stručnjaci nedostaju zdravstvenom sistemu Srpske?

ŠKRBIĆ: Analize su pokazale da nemamo dovoljan broj anesteziologa. Veliki broj mladih ljudi nalazi se na edukaciji, naročito iz oblasti radioterapije. Potrebno je pojačati broj radiologa, a nemamo ni dovoljan broj nefrologa. Pored toga, moramo da pojačamo i broj dijabetologa.

Planovi

* GLAS: Koliko će pažnje ove godine Ministarstvo pokloniti promovisanju usluga koje zdravstveni sistem RS daje pacijentima?

ŠKRBIĆ: Fond zdravstvenog osiguranja RS uradio je mnogo stvari o tom pitanju, pravili su određen set brošura da bi pacijenti spoznali svoja prava. Mi želimo da edukujemo stanovništvo i taj dio komunikacije nam je i te kako važan da bi ljudi znali šta su naše preporuke i koja su njihova prava. Želja nam je da imamo stalni dijalog sa pacijentima i predstavnicima udruženja pacijenata, da bismo ta prava postavili na adekvatan nivo. U ovome smo dosta napredovali. Enormno je, između ostalog, povećana lista besplatnih lijekova.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.