Ranko Škrbić: Nema razloga za paniku zbog širenja novog gripa

U saradnji sa beogradskim Institutom Torlak ministarstvo će obezbijediti dodatne količine vakcina, a prema tvrdnjama ministra Ranka Škrbića apoteke u RS snabdjevene su dovoljnom količinom antivirusnih lijekova. Lijek za novi grip besplatan je bez obzira na to da li je pacijent osiguran ili ne. Ministar je upozorio na često pranje ruku, a oboljeli od bilo kakvog virusa ili prehlade trebalo bi da nose maske kada su na javnom mjestu gdje bi mogli da prenesu zarazu na druge.     

*GLAS: Koliko je RS spremna da dočeka novi grip u jesen kada se očekuju veće razmjere širenja virusa. Procjene pokazuju da se virus tipa A H1N1 brže širi na respiratorne organe od sezonskog gripa?

ŠKRBIĆ: Našu spremnost da dočekamo novi virus gripa kada je u pitanju dijagnostikovanje i liječenje predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije u nedavnoj posjeti Banjoj Luci ocijenili su visokom ocjenom. Virus je niske smrtnosti ali u većem procentu od smrtnosti sezonskog gripa. Sada je sezona gripa na drugoj polovini zemljine sfere, a naša bojaznost od mutiranja novog gripa vezana je za jesen. Pacijenti koji su na ovim prostorima oboljeli bili su u kontaktu sa oboljelima gdje vlada pandemija gripa. Nabavka vakcina za sezonski grip je u toku, a kod vakcina za novi grip postoji prepreka u smislu da vakcine djeluju na osnovni oblik gripa, a ne djeluju u slučajevima kada je virus mutirao. Dobro je to što antivirusni lijekovi djeluju i na prvi i na mutirani oblik. Zajedno sa SZO pripremamo se za jesenji virus gripa, jer ne možemo pretpostaviti u kojoj razmjeri će se širiti, a taj period je pogodan virusima. U kontaktu smo i sa Institutom Torlak iz Beogradu koji proizvodi vakcine, a sa ministrom zdravlja Srbije dogovaramo da jedan dio vakcina iz instituta bude rezervisan za potrebe RS.

* GLAS: Jesu li spremni ostale bolnice u Republici Srpskoj za eventualno liječenje novog gripa?

ŠKRBIĆ: Svi veći bolnički centri u RS pokriveni su potrebnim lijekovima i setovima za brzu dijagnostiku virusa.

Timovi porodične medicine znaju kako treba postupati u slučaju da se jave pacijenti oboljeli od novog virusa gripa.  Mjesta za paniku nema, međutim, preventivno, trebalo bi da stanovništvo redovno pere ruke, a osobe oboljele od sezonskog gripa i bilo kakve prehlade trebalo bi da određeno vrijeme nose masku na javnim mjestima. Ipak, takva pojava kod nas bi sigurno prouzrokovala paniku iako bi to bio vid prevencije i zaštite zdravih osoba.

* GLAS: Imamo li dovoljno antivirusnih lijekova u svim dijelovima Republike Srpske?

ŠKRBIĆ: Značajne količine antivirusnih lijekova nabavili smo još kada se pojavio ptičiji grip. Preko projekta Svjetske banke kupićemo dodatnu količinu lijeka protiv novog virusa. Lijek je besplatan za sva lica u Republici Srpskoj bez obzira na to da li su osigurani ili nisu, a koja boluju od virusa H1N1,  jer virus spada u domen masovnih zaraznih bolesti.

* GLAS: Hoće li plate zdravstvenim radnicima s obzirom na rebalans buyeta ostati iste? Šta zahtijevaju sindikati, a šta je realno ispuniti?

ŠKRBIĆ: Nakon donošenja Zakona o platama zdravstvenih radnika stabilizovala se situacija i imamo utvrđenu mjesečnu tranšu za isplate plata u zdravstvu. Ona je u planu buyeta i može se u potpunosti ispoštovati. Uslijedio je rebalans buyeta i mjere ekonomske krize, ali bez obzira na to nastojaćemo da se plate ne smanjuju. Ipak plate zdravstvenog sektora ne mogu se izdvajati od ostalih buyetskih korisnika. Očekujemo da ne dođe uopšte ili, bar ne, do značajnog smanjenja plata za bilo kog buyetskog korisnika. Sindikati su u početku sporili zakon, ali sada su postali svjesni da im daje određenu garanciju. Shvatili su da je bolje primati i nižu platu koja je ipak viša od nivoa plata koje smo zatekli u zdravstvu. Činjenica je da su u prošloj godini bile plate povećane pa zatim smanjene, ali kada vidimo da li je dobar priliv u buyetu neće biti prepreke da plate ponovo povećamo.

Posebnim kolektivnim ugovorom čiju prvu verziju očekujemo za desetak dana definisaćemo oblasti koje nisu novim zakonom obuhvaćene, a to su uslovi rada u rizičnim zonama, noćni rad i druge nadležnosti. Pregovori u zdravstvu i dalje će se obavljati sa sindikatima.

* GLAS: Manjka li radnika u zdravstvu ili ima i suvišnih?

ŠKRBIĆ: U zdravstveni sektor godinama se primao nemedicinski kadar tako da ima dosta slučajeva gdje on nije neophodan. Novi način ugovaranja sa primarnom zdravstvenom zaštitom natjeraće direktore domova zdravlja i načelnike opština da naprave plan racionalizacije i preraspodjele "viška" kadra za kojim nema potrebe da je stalno zaposlen, jer za poslove koje obavlja može privremeno da se angažuje radnik ili preduzeće. Kada je riječ o profesionalnom medicinskom kadru, posmatrajući po evropskim parametrima i broju doktora i medicinskih sestara na stotinu hiljada stanovnika daleko smo ispod evropskog prosjeka. Ako posmatramo bolničke centre  nominalno, imamo višak, a sa aspekta pružanja usluga manjak doktora. Za uslugu koju nijedan doktor kod nas ne obavlja moramo pacijenta da uputimo u druge centre izvan Republike Srpske. Taj dizbalans možemo da popravimo samo na način da naši doktori savladaju usluge koje za sada ne obavljaju.

* GLAS: Čemu ministarstvo posvećuje najviše pažnje kada je riječ o ulaganjima?

ŠKRBIĆ: Ministarstvo ima kompletnu evidenciju o situaciji u kojoj se nalazi svaka bolnica u Republici Srpskoj. Nema odjeljenja i bolnice gdje nismo donekle unaprijedili uslove rada. Do kraja godine realizovaćemo kredit Koreje u vrijednosti 25 miliona maraka u dijagnostičkoj opremi tako da će svaka bolnica u Srpskoj dobiti opremu koja joj je najneophodnija u dijagnostici. Namjeravamo sve bolnice u saradnji sa Fondom zdravstvenog osiguranja da opremimo anesteziološkom opremom da jedinice intenzivne njege i anestezije dobiju najnoviju opremu po posljednjoj riječi tehnologije. Brojni domovi zdravlja u RS imaju najveći problem sa transportom pacijenata tako da ćemo u ovoj godini nabaviti značajan broj sanitetskih vozila.

Do kraja godine trebalo bi da se završi obnova i izgradnja centara za hemodijalizu. Svih deset koliko ih ima u RS biće identično opremljeni. Vlada RS izdvojila je značajan dio sredstava za rekonstrukciju domova zdravlja.

Univerzitetska bolnica

* GLAS: Kada će RS dobiti prvi Univerzitetsko-bolnički centar?

ŠKRBIĆ: U rekonstrukciji Kliničko-bolničkog centra trenutno se zamjenjuju liftovi i to će se završiti do septembra. U suterenu KBC-a u potpunosti je obnovljen citogenetski laboratorij i centar za dojku, a postepeno će se obnavljati i ostali dijelovi. Novim zakonom o zdravstvenoj zaštiti mijenja se naziv visokoškolskih bolničkih ustanova. Neće više biti naziva Klinički centar. Ubuduće će se zvati Univerzitetska bolnica, a ostale bolnice zvaće se u skladu sa nivoima od prvog do četvrtog, što će se određivati po broju i vrsti usluga koje ta bolnica pruža. Ako neka bolnica želi da bude prvog nivoa moraće da napreduje u vrsti i broju pružanja usluga. Na Univerzitetskoj bolnici u Banjoj Luci odnosno u RS radiće se intenzivno u ovoj i narednoj godini.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.