Rajko Kuzmanović: Sačuvaćemo ustavnu poziciju Srpske i naš identitet

Izjavio je to u intervjuu "Glasu Srpske" predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanović povodom 9. januara - Dana i krsne slave Republike Srpske.

- Osnovni problem je u tome što BiH nije istinski slobodna i demokratska zemlja već međunarodni protektorat, zemlja u kojoj su odluke visokog predstavnika iznad Ustava, zakona i legitimno konstituisanih institucija. Referendum je samo naš odgovor na to pravno nasilje koje godinama trpimo - istakao je Kuzmanović.

* GLAS: Kako pravni i ustavni sistem Srpske odbraniti od nametanja odluka visokog predstavnika u BiH?

KUZMANOVIĆ: Visoki predstavnici su za posljednjih nekoliko godina nametnuli više od 700 političkih i pravnih odluka i akata od kojih je većina narušavala pravni i ustavni sistem RS i BiH. Takva aktivnost visokih predstavnika nije zasnovana na Dejtonskom sporazumu i njegovim aneksima, niti na Ustavu ili bilo kom drugom pravnom aktu. To je nametanje i oktroisanje odluka zasnovanih na takozvanim "bonskim", autokratskim i nepravnim ovlašćenjima. To je, u stvari, zloupotreba prava, odnosno nasilje neprava nad pravom.

* GLAS: Ima li RS uopšte mehanizme da se odupre ovakvoj praksi rješavanja važnih pitanja?

KUZMANOVIĆ: Odlučni smo da se takvim odlukama suprotstavimo svim demokratskim, pravnim i institucionalnim sredstvima i tako zaštitimo ustavni kapacitet i interese RS i njenih građana. Narodna skupština RS, kao najviši zakonodavni organ, ključno je mjesto za raspravu i donošenje odluka koje treba da RS zaštite od neustavnih i nezakonitih odluka visokog predstavnika. To bi morala da bude i Parlamentarna skupština BiH, jer su odlukama visokog predstavnika ugrožene i institucije sistema BiH.

NSRS, kao najviši predstavnički organ i izraz volje biračkog tijela, podržala je stavove Vlade RS u kojima je argumentovano obrazloženo zašto ne možemo da prihvatimo i zbog čega odbijamo posljednje odluke visokog predstavnika.

* GLAS: Kakvi bi u tom procesu mogli da budu konkretni potezi RS?

KUZMANOVIĆ: Mogući konkretni koraci u zaštiti interesa RS su eventualno povlačenje naših predstavnika iz zajedničkih organa BiH i izjašnjavanje građana o odlukama visokog predstavnika. Ova dva institucionalna mehanizma odbrane naših interesa upotrijebićemo kao našu legalnu i legitimnu mogućnost, zasnovanu na ustavnim i zakonskim normama. Visoki predstavnik jeste najviši autoritet za tumačenje i sprovođenje Dejtonskog sporazuma. Međutim, skoro svi visoki predstavnici uglavnom su izlazili iz okvira tih ovlašćenja i postali stvaraoci ustavnih i ostalih pravnih normi. Posljednja, apsolutno nepotrebna odluka visokog predstavnika, da produži mandat stranim sudijama i tužiocima u Sudu i Tužilaštvu BiH, za koju nema uporište u Ustavu BiH i koja je protivna ranijoj odluci Parlamenta BiH, drastičan je primjer kršenja normi domaćeg i međunarodnog prava.

* GLAS: Zašto se građanima Srpske osporava pravo da se na referendumu izjasne o važnim pitanjima, što je opšteprihvaćena i uobičajena praksa razvijenih demokratija?

KUZMANOVIĆ: Na ovo pitanje odgovor bi morali da daju oni koji nam to po domaćem i međunarodnom pravu osporavaju. Uvjeren sam da od njih ne bismo dobili konkretan odgovor i valjane pravne ni političke argumente, jer oni ne postoje. Njihova objašnjenja, za koja se i ne trude da obezbijede argumente, uglavnom ne idu dalje od retoričkih fraza o tobožnjem našem kršenju Dejtonskog sporazuma i dokumenata Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija. Cijeli svijet zna da nikada nije Savjet bezbjednosti, niti bilo koje međunarodno tijelo, niti Dejtonski sporazum, osporavao demokratsko pravo građana na referendum.

* GLAS: Koji su ustavno-zakonski osnovi za održavanje referenduma u RS?

KUZMANOVIĆ: U Ustavu RS imamo uporište za raspisivanje referenduma. Imamo to i u Zakonu o referendumu, koji ima određenih nedostataka, zbog čega će biti potrebno usvajanje njegovih izmjena i dopuna. Referendum je legitimno, demokratsko sredstvo izjašnjavanja građana u svakoj demokratskoj zemlji i tako bi trebalo da bude i u RS, odnosno u BiH.

* GLAS: Međutim, odluke OHR-a su u ovom trenutku iznad ustavno-pravnog sistema zemlje?

KUZMANOVIĆ: To je tačno. Osnovni problem je u tome što BiH nije istinski slobodna i demokratska zemlja, već međunarodni protektorat, zemlja u kojoj su odluke visokog predstavnika iznad Ustava, zakona i legitimno konstituisanih institucija. Na te odluke ne možemo da utičemo, što je nezamislivo u pravnoj državi. Konačno, nemamo mogućnost ni korišćenja prava na žalbu. Nažalost, u instituciji OHR-a koncentrisana je zakonodavna, izvršna i sudska vlast, a naš narod ima poslovicu za takvu situaciju - kadija te tuži, kadija ti sudi. Dakle, nepoštovanje prava je osnovni problem u BiH. Referendum je samo naš odgovor na to pravno nasilje koje godinama trpimo. Zato je došlo vrijeme da se kaže da ne možemo izvršavati odluke visokog predstavnika koje su protivne interesu RS i njenih građana. Svjesni smo težine takve odluke, zbog čega želimo da čujemo i mišljenje građana o našim stavovima. Kada vlasti u drugim zemljama ili regijama raspisuju referendume, onda je to u redu, ali kada mi u RS želimo da omogućimo građanima pravo da se izjasne o važnim pitanjima - onda je to navodno kršenje Dejtonskog sporazuma. Dakle, na sceni su dvostruki standardi, neprincipijelna i nedosljedna upotreba demokratskih i civilizacijskih tekovina i standarda evropskih pravnih normi.

* GLAS: Ipak, OHR je posljednje zaključke NSRS o Inckovim odlukama u vezi sa pravosuđem ocijenio antidejtonskim?

KUZMANOVIĆ: Takva tvrdnja je prazna fraza i klasična zamjena teza. Onaj ko krši Dejtonski sporazum govori da to radi neko drugi. Dejtonski sporazum ne krši RS, nego to čini OHR. Mi samo želimo da zaštitimo naš interes i prava koja nam je dao taj međunarodni ugovor, čije se odredbe moraju poštovati i izvršavati, po starom pravnom pravilu pacta sund servanda (ugovori se trebaju poštivati, osnovno načelo ugovornog prava). Ovakvi stavovi nisu antidejtonski. Svako dobronamjeran u zaključcima Vlade RS u vezi sa odlukom visokog predstavnika, a koje je usvojila Narodna skupština RS, lako bi, na osnovu argumenata i analize u njima, shvatio da visoki predstavnik krši Dejtonski sporazum, a ne NSRS i ostale institucije RS.

* GLAS: Pojedinci iz međunarodne zajednice i neki od sarajevskih političara uporno tvrde da RS ruši BiH?

KUZMANOVIĆ: Mi nismo politički avanturisti i secesionisti, kao što neki hoće da nas prikažu. Ne želimo da razgrađujemo BiH, nego da sačuvamo položaj, status i ovlašćenja Srpske, kao ravnopravnog i trajno konstitutivnog dijela ove zemlje, ali i naš identitet, dostojanstvo i pravo da samostalno odlučujemo o našoj sudbini, poštujući pri tome ustavno-pravni poredak, suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

* GLAS: Tim OHR-a je obavio popis imovine u BiH. Na tom spisku se nalaze i neke od institucija RS - zgrada NSRS i Palata predsjednika RS. Kako pravično raspodijeliti imovinu između BiH, entiteta i Brčko distrikta?

KUZMANOVIĆ: Želim da naglasim da ovaj popis vjerovatno nije validan i teško da će imati formalno-pravnu snagu. On treba da doživi reviziju i da se utvrdi da li je u tehničkom smislu uopšte upotrebljiv za razgovor i eventualnu aktivnost. Bojim se da bi on mogao da postane podsticaj za nove probleme, a ne dio rješenja pitanja pravedne podjele imovine.

I prije nego što je OHR počeo popis imovine upozoravali smo da se ova kancelarija nepotrebno miješa u nadležnosti domaćih organa vlasti. Međutim, visoki predstavnik je nastavio rad i završio popis imovine, koji zvanično nije ni dostavljen instituciji predsjednika RS. O njegovom sadržaju saznao sam iz izvještaja medija.

* GLAS: Kome, u stvari, pripada vlasništvo nad imovinom u zemlji?

KUZMANOVIĆ: Ono što je sigurno, prema Dejtonskom sporazumu, imovina koja se nalazi na teritoriji entiteta pripada entitetima. Znači, imovina na njenoj teritoriji pripada Srpskoj i treba da bude knjižena na RS, odnosno lokalne zajednice, ukoliko je njihovo vlasništvo. Spremni smo da dio imovine, koji je potreban institucijama BiH, a u skladu sa dogovorom entiteta, pripada i bude knjižen na BiH. Taj problem veoma lako i relativno brzo može da bude riješen, ako postoji dobra volja svih zainteresovanih strana.

* GLAS: Lider Stranke za BiH Haris Silajdžić i drugi bošnjački političari tvrde da sva imovina bivše SR BiH pripada BiH?

KUZMANOVIĆ: Stiče se utisak da u ovoj zemlji mnogima i ne odgovara da se ovo, kao i mnoga druga bitna pitanja, brzo rješavaju, jer bi time bili ispunjeni ciljevi koje je Savjet za primjenu mira u BiH postavio za zatvaranje OHR-a. I ovakvim odnosom visokog predstavnika i drugih predstavnika međunarodne zajednice politička i bezbjednosna situacija postaje složenija i neizvjesnija. Ona se, zapravo, samo i dalje nepotrebno komplikuje, u smislu pokušaja da se kao državna imovina predstavi i imovina koja, i prema Dejtonu i prema Ustavu, pripada entitetima.

* GLAS: Na spisku imovine koji je sačinio OHR je i Palata predsjednika RS?

KUZMANOVIĆ: Kada je u pitanju Palata Republike, koja je odlukom Vlade RS od 10. maja 2007. godine data na trajno korišćenje Službi predsjednika Republike, ona pripada RS. Ova zgrada, od svoje izgradnje do danas, nikada nije bila državna imovina, već imovina banovine, sreza, opštine i danas Srpske.

* GLAS: Sarajevski političari nikako da se pomire sa dejtonskim uređenjem zemlje i postojanjem Srpske koju optužuju da je prepreka evropskim procesima?

KUZMANOVIĆ: Ta konstatacija apsolutno nije tačna. Srpska je iskreno opredijeljena i snažno doprinosi evropskoj budućnosti BiH. Ona je, u tom smislu, dala i daje puni doprinos ispunjavanju zahtjeva i obaveza koje se stavljaju pred BiH, naročito u procesu pridruživanja EU. Postojeća ustavna struktura zemlje i postojanje entiteta nisu prepreka za evropsku perspektivu BiH. Međutim, ono što je već odavno uočljivo je to da upravo pojedini političari iz Sarajeva nastoje da ovaj proces zloupotrijebe za unitarizaciju i centralizaciju zemlje. Na takve zahtjeve ne možemo i nećemo pristati. Dejtonska rješenja i ustavni status i nadležnosti RS ne mogu se derogirati. I u EU je dosta složenih država i one uspješno funkcionišu. Ne postoje objektivni razlozi da tako ne bude i u slučaju BiH.

* GLAS: Kako ocjenjujete trenutnu političku i ekonomsku situaciju u Srpskoj i šta očekujete od 2010. godine?

KUZMANOVIĆ: U cjelini gledajući, i politička i ekonomska situacija u RS je zadovoljavajuća. Na političkom planu uspjeli smo da sačuvamo stabilnost, nadležnosti i ovlašćenja Srpske. Postoji značajan konsenzus političkih subjekata o vitalnim interesima i položaju RS u okviru BiH. Uspješno funkcionišu organi i institucije parlamentarne, izvršne i sudske vlasti. Na sceni su demokratski procesi. Odbacili smo pokušaje da nam se putem promjena Ustava ograniči kapacitet u entitetskom odlučivanju i zaštiti vitalnih interesa u institucijama BiH.

Međutim, nepotrebne probleme i dalje izaziva korišćenje tzv. "bonskih ovlašćenja" visokog predstavnika i njegove odluke suprotne dejtonskim ovlašćenjima. Zbog stanja u kojem je BiH protektorat sporo teku procesi preuzimanja odgovornosti domaćih organa.

* GLAS: Kako je svjetska finansijska i ekonomska kriza uticala na prilike u RS?

KUZMANOVIĆ: Na ekonomskom planu postojale su i postoje okolnosti i događaji na koje nismo mogli i ne možemo da utičemo. Svjetska ekonomska i finansijska kriza, koju nismo izazvali, ali koja je zbog nezaustavljivih procesa globalizacije uticala i na RS, izazvala je probleme i u domaćoj ekonomiji i odrazila se na uslove života i rada naših građana.

Ipak, uspjeli smo da očuvamo fiskalnu stabilnost, da ne dozvolimo pad bruto domaćeg proizvoda i da obezbijedimo redovnost isplata plata budžetskih korisnika i penzija.

* GLAS: Zvanična statistika govori o rastu industrijske proizvodnje i povećanju plata u RS. Međutim, brojni građani tvrde da jako teško žive sa malim primanjima?

KUZMANOVIĆ: Naravno da ima problema, ali gledajući zemlje u okruženju, posljedice ekonomske krize u RS bile su daleko manje. U svim oblastima rezultati bi mogli da budu mnogo veći i stabilniji. Ne zaboravimo, velika je nezaposlenost, brojni radnici su na čekanju, mnogi naši građani nemaju osnovne uslove za život. U tom smislu su i naše velike i trajne obaveze na rješavanju tih pitanja.

Očekujem da će i ova godina biti u znaku ublažavanja posljedica svjetske ekonomske krize.

* GLAS: Šta će biti prioritet za vlasti Srpske?

KUZMANOVIĆ: Nastojaćemo da ostvarimo ciljeve ekonomske politike u 2010. godini i nastavimo realizaciju projekata koji se finansiraju iz ekonomsko-socijalne komponente Razvojnog programa RS. Ohrabrujući su podaci da je dosad realizovan 81 projekat, a da ih je više od 130 u fazi realizacije, za šta je odobreno oko 390 miliona maraka. Takođe, nastavićemo sa ravnomjernim regionalnim razvojem i restriktivnom politikom u sektoru javne potrošnje.

Posebnu pažnju posvetićemo socijalno osjetljivim kategorijama stanovništva, kao što su borci, invalidi, nezaposleni, posebno mladi i građani koji su zbog posljedica ekonomske krize ostali bez posla.

* GLAS: Postoji li mogućnost da predstojeći izbori u zemlji u drugi plan stave ekonomsko-socijalne probleme?

KUZMANOVIĆ: Ova godina je izborna. U njoj će nam trebati dosta dodatnog truda i energije da u predizbornoj kampanji prevladaju opšti nad stranačkim interesima i da ne devalviramo brojne uspjehe i dobra rješenja. Svi ti potezi treba da dovedu do konkretnih rezultata, tako da očuvamo političku, ekonomsku i socijalnu stabilnost. Ono što je garancija uspjeha u ovim oblastima je to da su organi i institucije Srpske i predstavnici RS na svim nivoima vlasti preduzeli potrebne radnje i mjere da bi spriječili negativne efekte svjetske ekonomske krize. I kao društvo i kao pojedinci moramo da pokažemo maksimalnu solidarnost i pomognemo najugroženijim kategorijama da bismo što bezbolnije prevazišli krizu, za koju očekujemo da će iduće godine, velikim dijelom, ostati iza nas.

Saradnja RS i Srbije

* GLAS: Da li će RS nastaviti da realizuje Sporazum o specijalnim i paralelnim vezama sa Srbijom?

KUZMANOVIĆ: Bez svake sumnje nastavićemo još intenzivniju realizaciju već utvrđenih ekonomskih, kulturnih, naučnih, obrazovnih i drugih programa. Paralelne veze treba da posmatramo kao dio naših istorijskih, tradicionalnih i nacionalnih interesa, kao očuvanje identiteta i postojanosti našeg naroda. Zato specijalne i paralelne veze i dalje imaju višestruko značenje za ustavnopravno, političko, ekonomsko-socijalno stanje u RS. Nastojaćemo da i u budućnosti unapređujemo naše odnose. Očekujemo da pokrenemo još dosta projekata, prije svega, u domenu infrastrukture, energetike, zdravstva, kulture, obrazovanja, nauke...

Postoji i nekoliko konkretnih prijedloga: zajednička produkcija filma posvećenog stradanjima Srba u Jasenovcu, razmotrićemo mogućnosti osnivanja ogranka Matice srpske, unapređenje saradnje dviju akademija nauka i umjetnosti, univerziteta i drugih kulturnih i naučnih institucija. Ta saradnja nije išla i neće ići na štetu BiH, njenog integriteta i suvereniteta.

Zakonodavstvo

* GLAS: Kao akademik i ekspert ustavnog prava, kako gledate na proces prilagođavanja zakonodavstva zemlje standardima Evropske unije?

KUZMANOVIĆ: I pored brojnih političkih problema u zemlji, postignuti su i neki dobri rezultati. Uspjeli smo da potpišemo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Nalazimo se u fazi sprovođenja reformi u brojnim oblastima, u toku je usklađivanje zakonodavstva sa zakonodavstvom EU. Srpska je još 2007. godine donijela Odluku o postupku i načinu usklađivanja svog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU i zadužila sva ministarstva i republičke organe da se brinu o procesu usaglašavanja normativnih akata sa acquis communautaire (pravna stečevina EU).

U brojnim oblastima vrši se implementacija evropskih standarda i kriterijuma, što je suština evropskog puta i ulaska u evropske integracije i asocijacije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.