Rajko Kuzmanović Republika Srpska će sačuvati imovinu koja joj pripada

- Nelogično je da u jednoj suverenoj državi strani državljani obavljaju funkcije u bilo kojem segmentu vlasti, a posebno u pravosudnom sistemu - rekao je Kuzmanović.

Komentarišući odluku Kacelarije visokog predstavnika u BiH da obavi popis imovine, Kuzmanović je rekao da se Republika Srpska neće suprostavljati timu OHR-a, ali da ovo pitanje "neće i ne može biti riješeno na štetu etiteta".

* GLAS: I dok iz OHR-a tvrde da je riječ samo o "tehničkom popisu", političari iz Srpske kažu da je to direktno preuzimanje nadležnosti od domaćih institucija i negiranje Ustava i Dejtonskog sporazuma?

KUZMANOVIĆ: Sumnjam da će tim koji formira OHR uspjeti da završi ovaj posao do novembarskog zasjedanja Savjeta za primjenu mira. Tim će se susresti sa mnogobrojnim pravnim, tehničkim i organizacionim pitanjima. Ne može tim za dva- tri mjeseca usvojiti ni metodologiju rada, a kamoli da završi posao.

Zvanične zemljišne knjige u gruntovnicama, katastrima i drugim evidencionim ustanovama su prilično neažurne, još iz austrougarskog doba, Kraljevine Jugoslavije, a posebno one o društvenoj svojini koja je bila "svačija i ničija". U knjigama ima onog čega nema i nema onoga što postoji. I na koncu, po zakonu svaki izvod iz zvaničnih knjiga se plaća kao taksa. Ko će to platiti?

S druge strane, nije popis imovine samo tehničko pitanje. On je prije svega pravno, ali i političko pitanje. U BiH ne postoji nijedno pitanje, a da nema političku dimenziju.

Odluka OHR-a da popiše imovinu, na koju je pravo raspolaganja, odnosno upravljanja imala BiH u decembru 1991. godine je politička i prejudicira ishod popisa i podjele imovine i zanemaruje ustavno-pravnu strukturu države nastalu Dejtonskim mirovnim sporazumom i realnost postojanja entiteta, kao njenih sastavnih dijelova.

* GLAS: Kako riješiti ovo pitanje koje je neophodno za transformaciju OHR-a?

KUZMANOVIĆ: RS je zainteresovana za rješavanje pitanja podjele državne imovine, ali se ovo pitanje nepotrebno komplikuje. Postoje tendencije da se kao državna imovina predstavi i imovina koja, i prema Ustavu i prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, pripada entitetima, koji su njeni titulari.

Bez obzira na dobre namjere smatram da odluka visokog predstavnika o formiranju radne grupe za popis državne imovine nije u skladu sa stanovištem koje podržava međunarodna zajednica i sam OHR da domaći organi i institucije preuzmu odgovornost za usvajanje i provođenje odluka od interesa za BiH i njene entitete.

* GLAS: Kako RS da zaštiti svoje interese ako dođe do političkih pritisaka prilikom raspodjele imovine?

KUZMANOVIĆ: Republika Srpska neće se suprotstavljati timu za popis, ali neće dozvoliti da imovina, koja joj pripada prema Ustavu i Dejtonskom sporazumu, bude oduzeta. Nismo protiv toga da država dobije imovinu potrebnu da bi efikasno funkcionisala, ali to neće i ne može biti na štetu etiteta. Zbog toga je bilo kakva namjera nelegalnog i nezakonitog oduzimanja imovine koja pripada RS, unaprijed osuđena na propast.

Mi iskreno želimo da ovo pitanje bude riješeno, ali prije svega pitanje je da li su i drugi zainteresovani za njegovo efikasno rješavanje, ili se iza toga kriju neki drugi ciljevi i interesi.

* GLAS: Istovremeno, OHR i drugi strane diplomate i ambasadori zalažu se za ostanak stranih sudija i tužilaca u pravosuđu u BiH? Stav zvaničnika RS je da se strancima u pravosuđu vrši politički pritisak na RS?

KUZMANOVIĆ: Odluka Savjeta ministara BiH da ne produži mandat stranim tužiocima i sudijama u Sudu i Tužilaštvu BiH, osim u Odjeljenju za ratne zločine, sasvim je logična i u skladu sa opšteprihvaćenim procesom koji za konačni cilj ima da domaće institucije i predstavnici preuzmu punu odgovornost za funkcionisanje svih organa vlasti, uključujući i pravosudne organe.

Zbog toga su izjave predstavnika međunarodne zajednice, o potrebi ostanka stranih sudija i tužilaca, u suprotnosti sa tim proklamovanim ciljevima.

Uvjeren sam da su domaće sudije i tužioci sposobni da rade na svim slučajevima, uključujući i one predmete koje su vodile strane sudije i tužioci.

S druge strane, nelogično je da u jednoj suverenoj državi strani državljani obavljaju funkcije u bilo kojem segmentu vlasti, a posebno u pravosudnom sistemu. Učešće stranih državljana u sudskim i tužilačkim organima je svojevrstan presedan, koji treba da bude okončan. Istovremeno, BiH bi ovim potezom pokazala zrelost i odgovornost, za suverenitet države i za dalji napredak ka evropskim integracijama.

* GLAS: Na jesen se očekuje nastavak razgovora o ustavnim promjenama u BiH. Šta sugerišete srpskim političarima u tom procesu?

KUZMANOVIĆ: Stav predstavnika Srpske utvrđen je u Deklaraciji o osnovama za razgovore o eventualnim promjenama Ustava BiH i zaštiti interesa RS  koju je Narodna skupština Republike Srpske usvojila u februaru ove godine. 

Jedan od naših temeljnih stavova u eventualnim ustavnim promjenama, osim očuvanja naziva, postojanja, teritorije i punog kapaciteta ustavnih nadležnosti RS, biće zadržavanje entitetskog glasanju u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i zaštite vitalnog interesa entiteta, kao i vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda u BiH.

* GLAS: Mogu li se u tom procesu očekivati konkretni rezultati?

KUZMANOVIĆ: Ukoliko na jesen i dođe do razgovora o ustavnim promjenama, kao što vi tvrdite, teško je očekivati da oni brzo daju konkretne rezultate, jer je do kraja ove godine ostalo malo vremena, a naredna godina je izborna. Osim toga ustavne promjene mogu da počnu tek kada se postigne saglasnost relevantnih domaćih političkih faktora o tome što bi se to realno moglo mijenjati, za šta se može postići konsenzus i da međunarodna zajednica i njeni predstavnici ne treba da se direktno uključuju u ovaj proces.

* GLAS: Međuresorna radna grupa Savjeta ministara BiH do kraja avgusta treba da izradi prijedlog kojim bi bio uspostavljen antikorupcioni tim BiH?

KUZMANOVIĆ: Borba protiv korupcije je i naš prvorazredni zadatak, ali ne stvaranjem neke nadinstance u policijskoj strukturi. Ovdje se radi o već viđenom scenariju. Očigledno je da neko nastoji da iskoristi formiranje antikorupcionog tijela za pokušaj prenosa nadležnosti sa Ministarstva unutrašnjih poslova RS na nivo BiH. Radi se o proizvoljnom tumačenju dokumenata iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima i namjeri da se i ova prilika pokuša iskoristiti za neustavno i neracionalno prenošenje nadležnosti sa entiteta na nivo BiH. U svakom slučaju, jasno je da za tako nešto i u toj formi nema potrebe i da to nećemo ni dozvoliti.

"Združeni napor"

* GLAS: Kakav je Vaš stav o NATO vojnoj vježbi "Združeni napor" koja će u septembru biti održana u Banjoj Luci.

KUZMANOVIĆ: Strateška opredjeljenja BiH su članstvo u EU i NATO-u. U skladu sa tim opredjeljenjima mi smo preuzeli određene obaveze i tako se i ponašamo. Ovakve vrste vježbi su uobičajene i dio su napora koje čine Oružane snage BiH u tom procesu. Mislim da tako trebamo da posmatramo ovu vježbu i uzdržimo se od nepotrebnih komentara. Mi u RS i Banjoj Luci treba da pokažemo profesionalnost i dostojanstvo i ubijeđen sam da će tako i biti.   

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.