Rajko Kuzmanović: Politika dijela Predsjedništva i Savjeta ministara razgrađuje zemlju

Izjavio je to u intervjuu "Glasu Srpske" predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanović ističući da je žalosno što nosioci najviših državnih dužnosti takvim djelovanjem razgrađuju konsenzus i onemogućavaju postizanje jedinstvenog glasa BiH i njenog predstavljanja na međunarodnom planu.

- Takva praksa mora da prestane u budućnosti i nadam se da će napokon odgovorni, proevropski i demokratski orijentisani političari i sa federalne strane biti naši partneri u izgradnji politički stabilne i ekonomski održive zajednice koja će biti dom za sva tri konstitutivna naroda i sve građane - kaže Kuzmanović.

* GLAS: Kakva je Vaša procjena rada OHR-a posljednjih godina, odnosno visokog predstavnika koji je postao personifikacija te kancelarije, i kada očekujete ukidanje OHR-a?

KUZMANOVIĆ: Mislim da bi bilo bolje da kažemo da je Kancelarija visokog predstavnika postala personifikacija te funkcije. OHR je rezultat prakse i relikt birokratske inertnosti koji čine za javnost nevidljivi činovnici čiji je jedini cilj i smisao djelovanja da produže mandat i uživaju u visokim zaradama i privilegijama. U suštini, funkcija visokog predstavnika je u određenom periodu imala pozitivno dejstvo. Međutim, problematična su tzv. "bonska ovlašćenja" koja su visokog predstavnika pretvorili u jedinog apsolutnog vladara na tlu Evrope. Tako je to postala nedemokratska institucija i neophodno je njeno što hitnije zatvaranje i ukidanje u zemlji koja je članica Savjeta Evrope, nestalna članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija i potencijalni kandidat za članstvo u Evropskoj uniji. Posebno su zabrinjavajuće bezbrojne nedemokratske, protivpravne i nehumane odluke koje su donosili pojedini visoki predstavnici u prošlosti. Odlazak OHR-a zavisi od nekoliko faktora. Prvo, potrebno je da se ispune postavljeni uslovi za koje je potrebna saglasnost oba entiteta. Nekonstruktivnost pojedinih nedozrelih političara iz Federacije BiH taj proces komplikuje, jer oni žele prisustvo međunarodnih predstavnika preko kojih će ostvarivati svoje ciljeve. RS je mnogo učinila u ovom procesu. Odluku o tranziciji OHR-a i njegovom zatvaranju donijeće Savjet za implementaciju mira. Moje je očekivanje da će članovi ovog tijela najzad shvatiti da građani BiH imaju pravo na demokratiju i da zaslužuju da žive u suverenoj zemlji.

* GLAS: Očekujete li poslije izbora nove pritiske na RS i kako bi oni mogli da završe?  

KUZMANOVIĆ: Mogu se očekivati pritisci na vlasti RS poslije izbora. Oni se mogu povezati sa eventualnim budućim ustavnim promjenama. Ustavne promjene su teško pitanje koje se treba rješavati u dijalogu predstavnika triju konstitutivnih naroda. One mogu da počnu tek kada se postigne saglasnost relevantnih domaćih političkih faktora o tome šta bi se to realno moglo mijenjati, za šta se može postići konsenzus i da međunarodna zajednica i njeni predstavnici ne treba da se direktno uključuju u ovaj proces. Ako dođe do razgovora o ustavnim promjenama, RS će ih dočekati spremna i svoje će stavove zasnivati na Deklaraciji Narodne skupštine RS o eventualnim promjenama Ustava i zaštiti interesa RS, u kojoj smo iznijeli stavove o tome u kom smjeru se može kretati kada su u pitanju ustavne promjene.

* GLAS: Funkcionisanje zajedničkih institucija, od Predsjedništva BiH do pojedinih ministarstava poput MIP-a, u proteklom periodu bilo je najblaže rečeno diskutabilno. Šta im najviše zamjerate?

KUZMANOVIĆ: Institucionalna stabilnost i ustavno i zakonito djelovanje su pretpostavka opstanka svake države. To je posebno značajno u BiH u kojoj postoji više različitih interesa. Mi smo uvijek pokazivali volju i spremnost za dogovor. Jednakost triju konstitutivnih naroda i dvaju entiteta je condicio sine ljua non opstanka BiH. Usljed opstrukcija i zloupotreba pojedinih političara iz sarajevskog kruga, to se ne ostvaruje. Žalosno je što nosioci najviših državnih dužnosti takvim djelovanjem razgrađuju konsenzus koji je postignut i onemogućavaju postizanje jedinstvenog glasa BiH i njenog predstavljanja na međunarodnom planu. U dijelu Predsjedništva i Savjeta ministara, posebno u MIP-u, vodi se nemušta politika koja prelazi u samovolju i narušava kakvu-takvu saglasnost i ravnopravnost triju konstitutivnih naroda. Takva praksa mora prestati u budućnosti i nadam se da će napokon odgovorni, proevropski i demokratski orijentisani političari i sa federalne strane biti naši partneri u izgradnji politički stabilne i ekonomski održive državne zajednice.

* GLAS: Kako gledate na pitanje terorizma u BiH i upozorenja o 3.000 terorista spremnih na napade?

KUZMANOVIĆ: Institucije RS već dugo upozoravaju na opasnost koju po stabilnost i bezbjednost ove zemlje predstavlja prisustvo terorističkih ćelija, mudžahedinskih i vehabijskih grupacija. Nažalost, u vezi sa nedavnim nemilim događajima bezbjednosne agencije na nivou BiH su zakazale i nisu spriječile stradanje nevinih lica. Ministar unutrašnjih poslova RS me uvjerio da je naša policija spremna da se izbori sa prijetnjom terorizma. Međutim, nisam zadovoljan saradnjom koja se odvija sa državnim agencijama, jer je očigledno da ne postoji adekvatna razmjena informacija i operativnih saznanja koja je u ovoj preventivnoj aktivnosti više nego potrebna. Čini mi se da i nadležna tijela Parlamentarne skupštine nisu preduzela konkretne mjere i dala jasna uputstva Ministarstvu bezbjednosti BiH.

* GLAS: Hoće li biti moguće vraćanje nekih nadležnosti koje je RS ranije izgubila, a koje su, mimo Dejtonskog sporazuma, prenesene na nivo BiH?

KUZMANOVIĆ: Od 2006. godine vlasti RS uporno insistiraju na potrebi poštovanja Ustava BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma. Jedan od primjera neustavnog djelovanja koje karakteriše neke prethode godine jeste prenošenje nadležnosti sa entitetskog nivoa na nivo BiH. Prema analizama koje je sprovela naša Vlada, samo tri prenosa nadležnosti su izvršena u skladu sa Ustavom BiH, dok preko 60 prenosa nadležnosti predstavlja flagrantno kršenje odgovarajućih ustavnih odredaba. Za dobrobit ove zemlje, njenih stanovnika i privrednih subjekata, bilo bi bolje da ove institucije postoje na nivou koji je bliži građanima u skladu sa evropskim principima supsidijarnosti. Naročito je zabrinjavajuća nefunkcionalnost Federacije BiH i njeno gušenje ekonomskog prosperiteta cijele BiH. Narodna skupština RS usvojila je nekoliko dokumenata, rezolucija, deklaracija i zaključaka kojima osuđuje ovu praksu i poziva na vraćanje neustavno preuzetih nadležnosti. Mislim da će se u određenom momentu morati ozbiljno razmotriti sve ono što je dosad učinjeno i što je protivno Ustavu BiH. Mnogo je važno što je aktuelna vlast RS prekinula tu praksu.

* GLAS: Kakvim procjenjujete rad zakonodavne i izvršne vlasti u RS u proteklom periodu?

KUZMANOVIĆ: Sve tri ključne institucije sistema: predsjednik Republike, Narodna skupština i Vlada u RS funkcionišu u punom kapacitetu, bolje nego ikada ranije. Zakonodavna i izvršna vlast u RS u proteklom periodu postila je konkretne rezultate i uspjela je da očuva političku, ekonomsku i socijalnu stabilnost. Na ekonomskom i socijalnom planu uspjeli smo, uz program mjera za ublažavanje posljedica krize i smanjenje javne potrošnje, da očuvamo fiskalnu stabilnost, ne dozvolimo pad bruto društvenog proizvoda i obezbijedimo redovnost isplata plata budžetskih korisnika i penzija. Bilo je poteškoća, ali one nisu posljedice nedovoljnog rada izvršne vlasti, već su prouzrokovane ekonomskom krizom čiji su efekti u RS bili blaži u odnosu prema zemljama u okruženju. Postoje segmenti, i u politici i u privredi, koji bi mogli da budu mnogo bolji i stabilniji. Socijalnim kategorijama nastoji se više pomoći da poprave svoj socijalni status i da uglavnom radom obezbjeđuju svoju egzistenciju.

* GLAS: Funkcija predsjednika RS značajno je ojačana za vrijeme Vašeg mandata. Šta je tome najviše doprinijelo, može li se i kako još popraviti njen uticaj?

KUZMANOVIĆ: U svakoj političkoj zajednici koja se zasniva na načelu vladavine prava bitno je da sve institucije sistema djeluju u okviru svojih nadležnosti i da ostvaruju ulogu koju im je povjerio Ustav. Budući da je RS uređena kao demokratska tvorevina, moj prioritetni zadatak kao predsjednika Republike bio je afirmisanje načela pravne države i vladavine prava. Prema Ustavu, predsjednik Republike ima, prije svega, reprezentativna i koordinaciona ovlašćenja. Što se tiče koordinacionog djelovanja predsjednika Republike, ono je posebno dolazilo do izražaja u pojedinim kriznim situacijama kada su nadležne institucije RS nastojale da zaštite njen integritet i Dejtonskim mirovnim sporazumom utvrđen subjektivitet. Uloga predsjednika Republike naročito je osnažena osnivanjem Kancelarije za predstavke i prijem građana putem koje građani mogu da sve svoje poteškoće i probleme iznesu pred najvišu instituciju Republike. Osim toga, pravilna upotreba nadležnosti prema Narodnoj skupštini i Vladi, kao vršenje ostalih ovlašćenja predsjednika Republike nesumnjivo su doprinijeli uspostavljanju istinskog demokratskog ambijenta i stabilizaciji političkih prilika u RS.

* GLAS: Uloga Senata RS ojačana je u posljednje vrijeme. Kakvi su njegov rad i uticaj bili do sada, a kako ih vidite u budućnosti?

KUZMANOVIĆ: Djelovanje Senata kao ustavne kategorije obnovljeno je u mom mandatu. On je važan stabilizacioni faktor u RS. Rad Senata RS odvija se u sjednicama koje se održavaju četiri puta godišnje. U vremenu između njih moji saradnici i ja održavamo kontakte sa senatorima, tako da uvijek možemo zatražiti njihova mišljenja, prijedloge i savjete o određenim pitanjima. Dosad su održane četiri sjednice na kojima su senatori ponudili nove realne ideje, programe i promocije u svim sferama rada i života koje su značajne za RS, kao što su politički, ekonomski, nacionalni i kulturni razvoj Republike. Siguran sam da će i ubuduće Senat RS, kao autoritativno i meritorno savjetodavno tijelo biti od velikog značaja i da će biti "desna ruka" institucijama RS.

* GLAS: Kakvim procjenjujete početak predizborne kampanje?

KUZMANOVIĆ: Predizborna kampanja počela je znatno ranije nego što je to zakonom predviđeno. Zauzimanje startne pozicije za izbore u oktobru dovelo je do povećanja udaljenosti političkih stavova vladajućih i opozicionih stranaka i konstantnih optuživanja nekih od njih. U svakoj predizbornoj kampanji treba da prevladaju opšti nad stranačkim interesima, da se odražavaju demokratski principi i metodi u ponašanju političara, što često nije slučaj. Svi dobronamjerni učesnici političkog života moraju izbjeći manipulativnu praksu predizbornih kampanja. Isto tako, bitno je izabrati principe i metode u kojima ima ostvarenih rezultata, a ne praznih priča i silne želje za vlašću bez valjanog programa.

* GLAS: Kakve rezultate predstojećih oktobarskih opštih izbora očekujete i kako ocjenjujete kandidaturu Milorada Dodika za predsjednika RS?

KUZMANOVIĆ: Prerano je govoriti o rezultatima. U ovoj fazi tim pitanjima se bave centri i agencije za istraživanje javnog mnjenja. Ipak, vjerujem da će građani znati da prepoznaju rad i rezultate koje ima aktuelna vlast. Kandidovanje Milorada Dodika za predsjednika Republike ocjenjujem kao izraz želje i volje građana. Mislim da je njegova kandidatura došla u pravo vrijeme i da je logično da lider najveće političke partije bude kandidat za najvažniju funkciju. To će značajno doprinijeti daljoj stabilizaciji i razvoju RS.

Opozicija

* GLAS: Koliko je opozicija u RS konstruktivna i ima li šanse da njen rad uskoro postane kvalitetniji i sadržajniji?

KUZMANOVIĆ: Demokratsko političko uređenje nezamislivo je bez opozicionog djelovanja. Uloga opozicije nije kritizerske prirode i ne smije se svesti na jednostrano i neargumentovano odbacivanje onoga što vlast odluči ili predloži. Konstruktivna opozicija ima partnerski pristup i smisao njenog postojanja je da se sa vladajućim krugovima takmiči u predlaganju drugačijih i boljih rješenja. Nažalost, ovakav pristup nije imala opozicija u RS. Opozicione partije uglavnom djeluju bez konkretnih i realnih ideja. Njihovo djelovanje najčešće se sastojalo u kritici vladajuće koalicije i ocjenama određenih pojava bez podrobne analize. U suštini, stanovništvo će biti najbolji sudija i vrednovaće dosadašnji rad i djelovanje kako vladajućih, tako i opozicionih partija na predstojećim izborima.

Institut za traženje nestalih

* GLAS: Institut za traženje nestalih BiH izuzetno je loše radio, jednostrano i pod velikim političkim uticajem. Kako riješiti taj problem?

KUZMANOVIĆ: Institut za traženje nestalih lica BiH nije profunkcionisao na pravi način i svojim dosadašnjim radom i rezultatima nije opravdao očekivanja porodica nestalih vojnika i civila iz RS, ali i institucija RS. Da bi se riješio taj problem potrebno je da se adekvatno kadrovski popuni Upravni odbor Instituta i pokrene pitanje utvrđivanja odgovornosti Kolegijuma direktora ove institucije. S ciljem efikasnijeg traženja i identifikacije nestalih lica potrebna je apsolutna depolitizacija procesa i bolja saradnja, koordinacija svih institucija i organizacija koje se bave ovom problematikom i efikasnije istrage i procesuiranja odgovornih za ratne zločine. Formiranje Tima Vlade RS za koordinaciju je dobar primjer i BiH bi se mogla ugledati na njegov rad i dobre rezultate koje ostvaruje.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.