Računarski virusi moćniji od armije

15hronika-kolor-x:master.qxdPrva žrtva rata je istina: iz Irana su stigle protivrječne informacije o dejstvu računarskog crva "Staksnet". Iransko Ministarstvo industrije je nedavno govorilo o 30.000 zaraženih računara i "elektronskom ratu protiv Irana". Govorilo se čak i da je meta bilo nuklearni reaktor "Bušer".

Ubrzo potom, iransko Ministarstvo spoljnih poslova je saopštilo da su te vijesti samo propagandni trik Zapada.

Jedinstveni stav, međutim, imaju računarski stručnjaci. Poslije prvih ekspertiza, zaključili su da je u pitanju do sada najštetniji program namijenjen ciljanim napadima na računarske sisteme.

Feliks Leder, naučnik sa Univerziteta u Bonu, kaže da je taj program na njega ostavio jak utisak.

- Crv "Staksnet" je poseban po tome što napada slaba mjesta operativnog sistema i konstruisan je tako da napada programe koji kontrolišu kritične infrastrukture, na primjer, elektrane, pa i nuklearne elektrane i slično.

"Staksnet" je već napao upravljačke programe firme "Simens". Ti programi su u upotrebi u fabrikama i tehničkim postrojenjima svih vrsta. Oni otvaraju i zatvaraju ventile, povećavaju ili smanjuju broj obrtaja motora, puštaju u pogon ili zaustavljaju pumpe sa vodom za hlađenje.

Zahvaljujući njima omogućeno nam je da izvedemo niz veoma kompleksnih tehničkih procesa. Ali, na njih se može uticati novim računarskim crvom. Nije isključeno da je "Staksnet" nanio štetu iranskom nuklearnom programu, recimo sabotažom procesa obogaćivanja uranijuma.

Prema nepotvrđenim izvještajima portala "Vikiliks" od jula prošle godine, u postrojenju za obogaćivanje urana u Natanu došlo je do havarije. Tako kritični sistemi obično nisu povezani sa internetom, ali spretni hakeri umiju da nađu i put do zatvorenih sistema, kako je naglasio Kenet Girs iz Centra NATO-a za odbranu od računarskih napada u Talinu.

- Sa USB stikom možete svašta da učinite. Možete nekoga da platite da u računarski sistem firme unese štetni program, ili da zamijenite nečiji USB stik svojim, koji ste prethodno preparirali određenim programom.

I dalje je nejasno odakle ovaj crv potiče, ko ga je izmislio i pustio u opticaj. Tilman Verner iz firme za zaštitu računara "Kasperski" siguran je da to nisu bili obični kriminalci ili neki usamljeni haker.

- Trenutno nema dovoljno informacija o tome. Doduše, ovaj crv je toliko tehnički napredan, da u njegovoj izradi mora da je učestvovala neka državna instanca ili da ga je takva instanca bar potpomogla.

Države u čitavom svijetu rade na razvoju virtuelnog oružja. Štutgartski filozof Sandro Gajken bavio se tom temom u okviru rada na svojoj knjizi "Rat u sajber-svijetu" koja izlazi krajem ove godine.

- Velike vojske namjeravaju da formiraju specijalne jedinice za hakersko ratovanje - u SAD one će imati vjerovatno oko deset do 15 hiljada vojnika, u Kini 20 do 25 hiljada. To su ogromni timovi u čijem sastavu su psiholozi, inženjeri, stručnjaci svih vrsta koji proučavaju određene sisteme i pokušavaju da utiču na njih spolja, da ih uključe i isključe ili sabotiraju - kaže Gajken.

Znači, da čine baš ono što se smatra da se desilo u Iranu. Opasno je to što bi "Staksnet" i kriminalcima mogao da posluži kao primjer za dalje rovarenje po internetu, kako upozorava Kenet Girs.

- Lako je moguće da "Staksnet" pruži primjer za rad hakera na nivou države, koji bi mogli da slijede i kriminalci i kriminalne organizacije. Mislim da je pitanje dana ili sedmica kada će se takvo oružje naći u rukama sajber-kriminalaca.

Ruski liferant

U slučaju "Staksneta" sve je više indicija prema kojima je štetni program u iransko nuklearno postrojenje unio jedan ruski liferant - a da to nije ni znao. Tako bar misli njemački računarski stručnjak Ralf Langner, koji već sedmicama analizira "Staksnet".

priredio: Milenko Kindl

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.