Prvi napad nuklearnim oružjem

Samo tri dana kasnije bombardovan je i japanski grad Nagasaki. Bombardovanje je odobrio predsjednik SAD Hari Truman, a izveli su ga američki vojni avioni. To je bilo prvi put u istoriji da je nuklearno oružje upotrijebljeno u ratu, a bombardovanje je do danas ostalo jedan od najkontroverznijih događaja.

Kraj rata

Poslije kapitulacije Njemačke i Italije, Japan je ostao jedina država Osovinskog sporazuma koja je nastavila da se bori u Drugom svjetskom ratu. Pri osvajanju japanskog otoka Okinava poginulo je oko 12.500 savezničkih vojnika, a na cijelom ratištu na području Tihog okeana više od 70.000. Te brojke su sve više uznemiravale američku javnost, koja nije znala koliko dugo će još rat trajati i koliki će biti saveznički gubici ako SAD odluče da izvedu invaziju na Japan. U julu 1945. godine američki Interim Commitee predložio je upotrebu usavršenog atomskog oružja protiv japanske vojne industrije, a 16. jula 1945. godine prvi put je uspješno isprobana atomska bomba u pustinji Nju Meksiko. SAD su predložile japanskoj vladi kapitulaciju, ali ona nije pristala, na šta je Truman naredio upotrebu atomske bombe i prepustio generalu Karlu Spacu da sam izabere ciljeve. Iako su neki funkcioneri nagovarali Trumana da baci atomsku bombu na nenaseljeno područje, da bi pokazao Japancima koliko je smrtonosno to novo oružje, drugi su od njega tražili da bomba bude bačena bez upozorenja na neki grad.

Napad na Hirošimu

Hirošima, koja je tada brojala 255.000 stanovnika, bila je glavni štab generala Hata Šunrokua, koji je bio zadužen za odbranu južnog dijela države, ali većina stanovništva su bili civili. SAD su u julu pripremile uransku bombu "Little Boy" (Mali dječak), tešku četiri tone i dugu tri metra. Sa malog zapadnopacifičkog ostrva Tinianu 6. avgusta 1945. godine u 2.45 časova, u pratnji još dva bombardera, poletio je bombarder nazvan "Enola Gay", koji je nosio samo jednu bombu. Odredište ovih aviona bila je Hirošima. U sedam časova japanski radari su otkrili tri aviona i pokrenuli uzbunu, ali su je onda prekinuli misleći da avion leti tako visoko jer je samo izviđačka letjelica. Pri visini od 9.450 metara "Enola Gay" je u 8.15 časova izbacila atomsku bombu, koja je detonirala na visini od 580 metara. U jednom trenutku je poginulo 140.000 ljudi, a temperatura na tlu u blizini centra eksplozije dostizala je i do 5.000 stepeni Celzijusa. Snažni udarni talas vjetra, brzine 800 kilometara na čas i plamene oluje uništili su gotovo sve unutar 13 kvadratnih kilometara. Eksplozija je uzrokovala i vreli gljivasti oblak prašine i krhotina visok 15.250 metara. Posada broda ni sama nije znala kolike će biti posljedice eksplozije, a dim u obliku pečurke vidio se i pri udaljenosti od 560 km.

Napad na Nagasaki

Vlada i vojni funkcioneri Japana nisu isprva znali šta se dogodilo. Kasnije su, poslije upozorenja SAD, pokrenuli debatu i bili spremni na kapitulaciju, ali pod određenim uslovima. Na to su SAD 9. avgusta izbacile drugu atomsku bombu, ovog puta na grad Nagasaki. Isprva je cilj trebalo da bude grad Kokura, ali je odlučeno da zbog lošeg vremena nova meta bude Nagasaki. U 11.02 časova bačena je bomba i glavni je cilj bio koncern "Micubiši", ali ga je promašila za više od dva kilometra, pa je bomba uništila pola grada. Bomba je detonirala na visini od 470 metara i ubila 22.000 ljudi, a još 39.000 umrlo je od posljedica radijacije.

Da bi spriječio i potencijalno treće bombardovanje, Japan se odlučio za bezuslovnu kapitulaciju, čime je i završen Drugi svjetski rat.

Crne kišne kapi koje su kasnije padale i nosile radijaciju odnijele su još života. Prema procjenama Japana iz 1968. godine, 250.000 stanovnika Hirošime umrlo je odmah poslije eksplozije ili u roku od pet godina od bolesti uzrokovanih radijacijom. Mnogi od preživjelih su kasnije umirali ili još umiru od posljedica bombardovanja, kao što su rak i leukemija, tako da niko sa sigurnošću ne zna koliko je žrtava odnijelo bacanje atomske bombe.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i Twitter nalogu.